Tuzla: Počela dvodnevna naučna konferencija "450 godina Gazi Turali-begova vakufa"

Dvodnevna naučna konferencija "450 godina Gazi Turali-begova vakufa" večeras je svečano otvorena u Tuzli.

Konferenciju je otvorio dr. Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski, a pozdravna obraćanja imali su i hafiz Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla, dr. Šefko Sulejmanović, predsjednik Organizacionog odbora, te dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Muftija Fazlović istakao je ovom prilikom da su naša sjećanja i razmišljanja snažno povezana s doista velikim datumom u našoj bosanskoj povijesti. Izuzetnim jubilejima, kao što je 450. godišnjica Gazi Turalil-begovog vakufa, u novije vrijeme se poklanja sve više pažnje.

- Njihova obilježavanja nas podstiču da proširujemo znanja o znamenitim ličnostima i uzimamo pouku iz njihovih nesebičnih djela koja su ostala neizbrisivi pečati u mnogim povijesnim razdobljima. Institucija vakufa nastala je u prvim decenijama islama. Muslimani su od tada, pa u dugom nizu stoljeća, svojim pristupom vakufu nerijetko presudno doprinosili razvoju islamske kulture i civilizacije na korist svim narodima svijeta - kazao je muftija Fazlović.

Naglasio je da je vakufnama Gazi Turali-bega, tuzlanskog gazije i vakifa, koja povodom ove iznimno važne godišnjice plijeni pažnju svekolike javnosti, nesumnjivo jedno od najdragocjenijih povijesnih svjedočanstava o veličini djela ljudi ove zemlje i ovoga grada.

- Gazi Turali-begova vakufnama obavezuje nas da pamtimo djelo koje je u njoj zapisano, da primjer i pouku uzmemo. Tragovi Turali-begovog djela nisu iščezli u prošlosti. I nakon četiri i po stoljeća, do danas su postojani i jasni. Poput stabla su koje plodove daje u svako doba jer se njegov korijen hrani vjerom i plemenitošću - poručio je muftija Fazlović.

Dr. Šefko Sulejmanović, predsjednik Organizacionog odbora Konferencije, kazao je da je Gazi Turali-begov vakuf, nastao sa plemenitim namjerama, a tako je stoljećima i korišten, ali nažalost, ponekada i zloupotrebljavan i uzurpiran od nesavjesnih ljudi i impertilnih državnih sistema.

- Ohrabruje činjenica da se u posljednje vrijeme i kod nas sve intenzivnije razviđaju realne pretpostavke i institucionalne inicijative za reafirmiranje koncepta oživljavanja vakufa kao vjerske, moralne, socijalne i kulturne vrijednosti muslimana. U korelaciji s navedenim inicijativama i konceptom, treba percipirati i aktuelnu naučnu konferenciju pod nazivom “450 godina Gazi Turali-begova vakufa“ - istakao je dr. Sulejmanović.

Dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, kazao je da su vakufi, pa i Gazi Turali-begov, uprkos nastojanjima bivših sistema, preživjeli.

- Vakuf je neuništiv, a dokaz su, ne samo Gazi Turali-begov, nego svi vakufi koje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, zajedno sa svim osviještenim i odgovornim građanima, oživljava. Uništeno je mnogo džamija, mnogo vakufskih objekta, ali je Islamska zajednica uspjela skoro sve obnoviti, ponovo izgraditi i staviti u funkciju svim građanima ovog društva, ali i sagraditi nove vakufe - naglasio je Zajimović, ističući potrebu o usvajanju zakona o restituciji.

Sutra je drugi dan konferencije na kojoj će se govoriti o ulozi, značaju i karakteristikama Gazi Turali-begova vakufa, ličnosti ovog vakifa, uzurpaciji i obnovi vakufa s posebnim osvrtom na Tuzlu.

Gazi Turali-beg je utemeljio urbanu Tuzlu i od nje u šesnaestom stoljeću napravio centralno administrativno mjesto na ovome području, što se zadržalo do današnjeg dana. Spada u red najznamenitijih vakifa šesnaestog stoljeća, koje se smatra zlatnim vijekom islamske kulture u Bosni i Hercegovini.

Tokom vršenja svoje dužnosti, Gazi Turali-beg se izborio da Tuzla dobije značajno mjesto u Osmanskom Carstvu. Tuzli je ovaj plemeniti vakif podario džamiju, 38 dućana, jednu četvrtinu ukupnih izvora slane vode, han, hamam, preko 750 dunuma zemlje, 300.000 akči. Pored Tuzle, Gazi Turali-beg je ostavio brojne vakufe u Sarajevu, Foči, Čajniču, Prači, zatim Novom Pazaru i Čačku u današnjoj Srbiji i Iloku u današnjoj Hrvatskoj.

(Alem Dedić/Preporod.info)