Obilježeno 450 godina postojanja Šudžaudinove džamije i 295 godina Rogatičke medrese

U okviru manifestacije "Dani džamija i džemata", u Šudžaudinovoj, odnosno Čaršijskoj džamiji u Rogatici, poslije akšam-namaza upriličen je mevludski program povodom obilježavanja 450 godina postojanja ove džamije i 295 godina Rogatičke medrese, jubileja koji svjedoče o dubokim duhovnim, obrazovnim i kulturnim korijenima Bošnjaka ovoga kraja.

Program su organizirali Muftijstvo goraždansko i Medžlis Islamske zajednice Rogatica, a prisustvovao mu je veliki broj vjernika, imama, predstavnika Islamske zajednice i gostiju iz javnog i društvenog života.

Večer je protekla u znaku sjećanja na bogatu prošlost Rogatice, ali i podsjećanja na istrajnost muslimana ovog kraja uprkos brojnim historijskim iskušenjima.

Mevludski program izveli su hor Muftijstva goraždanskog i hor Mreže mladih, dok su se tokom programa prisutnima obratili domaćini, zvanice i predstavnici Islamske zajednice.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Rogatica Amel-ef. Kozlić podsjetio je na historijski značaj Šudžaudinove džamije i Rogatičke medrese, ali i na njihovo teško stradanje kroz različite periode.

– Šudžaudinova džamija je izgrađena 1576. godine u strogom centru grada i zato je u narodu poznatija kao Čaršijska džamija. Njen ustanovitelj i graditelj bio je vakif Šudžaudin, vojskovođa, ali o njemu, nažalost, nemamo mnogo podataka. Džamija je 1914. godine potpuno porušena, zatim obnovljena 1933. godine, da bi ponovo bila srušena 1992. godine. Obnovljena je i svečano otvorena 2007. godine kada je dobila izgled koji danas ima – kazao je Kozlić.

Govoreći o Rogatičkoj medresi, istakao je da je osnovana 1731. godine kao medresa internatskog tipa sa učionicama, sobama za učenike i vlastitim dućanima iz kojih se finansirala.

– Značajno je pomenuti da je 1900. godine zbog dotrajalosti u potpunosti obnovljena, ali je samo 14 godina kasnije, 17. septembra 1914. godine, ulaskom crnogorske vojske u Rogaticu potpuno porušena i nikada više nije obnovljena. Historijski izvori govore da je poslije Prvog svjetskog rata nastavila djelovati u sklopu džamije sve do 1930. godine kada je njen rad obustavljen, zajedno sa mnogim drugim medresama u našoj domovini – naveo je efendija Kozlić.

Podsjetio je i na stradanje Bošnjaka Rogatice tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

– Pred agresiju je na području Medžlisa IZ Rogatica bilo 18 džemata sa isto toliko džamija. Po popisu iz 1991. godine Rogatica je imala oko 22.500 stanovnika, od čega su 62 posto bili Bošnjaci. Tokom agresije kompletno bošnjačko stanovništvo je protjerano sa svojih ognjišta, a kompletna infrastruktura Islamske zajednice u potpunosti porušena – podsjetio je Kozlić.

Do danas je obnovljeno 17 džamija, dok se uskoro očekuje i početak obnove Arnaudija džamije, čime bi bio završen proces obnove islamske infrastrukture na području Rogatice. Ipak, demografska slika ostaje izuzetno teška.

– Trenutno na području cijelog Medžlisa imamo 231 osobu koja stalno boravi ovdje. U gradu je samo 19 stanovnika koji stalno žive, imamo dvoje učenika u osnovnoj školi, a u srednjoj školi nijednog učenika. Ali, uprkos svemu, trudimo se da radimo kao da je stanje iz 1991. godine. Ohrabruje nas to što su naši ljudi, iako protjerani, uključeni u sve aktivnosti i što obnova džamija dovoljno govori koliko im je stalo – poručio je Kozlić.

Posebno emotivno govorio je o bajramima u Rogatici.

– Bajrami su za nas posebni dani. Tada se namaz klanja u 13 do 15 džemata, džamije budu pune do posljednjeg mjesta, a raduje nas veliki broj mladih ljudi koji čak nisu ni rođeni ovdje. Naši ljudi kurbane uplaćuju ovdje, dijele ih povratnicima i ostaju nekoliko dana u svom kraju – kazao je.

Voditelj Odjela za hatabet i vaz pri Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH Meho-ef. Šljivo naglasio je da ovaj jubilej prevazilazi lokalni značaj.

– Ovaj jubilej nije značajan samo za Medžlis IZ Rogatica i Muftijstvo goraždansko, već i za cijelu Islamsku zajednicu u BiH i bošnjački narod. Govori o snazi ovog naroda i dubokim duhovnim korijenima Rogatičana. Činjenica da smo na ovom prostoru živjeli stoljećima, da smo znali ko smo i koje su naše duhovne vrijednosti, pokazuje koliko je snažna bila svijest ovog naroda – kazao je efendija Šljivo.

Dodao je da su muslimani ovog kraja, uprkos progonima, rušenjima i pokušajima nestanka, uspjeli očuvati identitet i obnoviti svoje institucije.

– Uprkos brutalnim diskriminacijama i pokušajima nestanka, ovaj narod je odgajao generacije i gradio institucije. Neke su nestale, ali druge su ponovo izgrađene kao trajni podsjetnik vitalnosti i visoke kulturne i državne svijesti naroda koji je bio osporavan, ali nije nestao – naglasio je.

O značaju Šudžaudinove džamije i Rogatice govorila je i Rogatičanka Zehra Alispahić, prisjećajući se svog djetinjstva i vremena provedenog u mektebu.

– U Šudžaudinovoj džamiji i mektebu moje džamije provela sam zaista prekrasno vrijeme svog djetinjstva i rane mladosti. Drago mi je da smo danas ovdje ovim lijepim povodom kada obilježavamo veliki jubilej džamije i medrese koja je djelovala u ovom gradu – kazala je Alispahić.

Prisjećajući se nekadašnje Rogatice, govorila je s posebnom emocijom.

– Život u Rogatici bio je jako lijep, ispunjen duhovnošću i dobrim komšijskim odnosima. Ovo je bila čaršija koja je živjela 24 sata. Svi smo se poznavali, poštovali i voljeli bez obzira na vjerski ili kulturološki predznak. Kada danas prođem ovim ulicama i vratim se 30 godina unazad, teško ih prepoznajem – kazala je.

Naglasila je kako je Rogatica nekada bila rasadnik uleme, umjetnika i intelektualaca.

– Volim reći da smo faktički imali mini medresu u našoj Rogatici. Iako tada nije postojala formalna medresa, mi smo u mektebu zahvaljujući alimima i imamima dobili izuzetno kvalitetnu vjersku i kulturnu naobrazbu. To nije bio samo mekteb, to je bila škola, radionica i pozorište u koje smo dolazili s radošću svakog vikenda –  kazala je Alispahić.

Tokom večeri istaknuto je da će u okviru obilježavanja ovog značajnog jubileja tokom godine biti realizirani i brojni kulturni i naučni sadržaji s ciljem afirmacije bogate tradicije Rogatice, grada koji je kroz stoljeća bio važan vjerski i intelektualni centar istočne Bosne.

Program je završen učenjem ašereta i dove, uz poruku da džamije i medrese nisu samo građevine iz prošlosti, nego trajni simboli identiteta, znanja, zajedništva i opstanka jednog naroda.

(Armin Mešić/Preporod.info)