Banjalučka ulema je u teškom vremenu za Bošnjake nastojala odgovoriti shodno potrebama

Banjalučka ulema je u teškom vremenu za Bošnjake nastojala odgovoriti shodno potrebama

Mr. Admir Blitović je na regionalnoj naučnoj konferenciji "Ulema na Balkanu između dva svjetska rata" govorio o ulemi Banjaluke.

Prema njegovim riječima, period između dva svjetska rata na području Banjaluke, kao i šire, obilovao je izuzetno teškim, bremenitim i dramatičnim prilikama, koje su po prirodi zadirale u vjerska osjećanja ljudi, ekonomske prilike i politička previranja

- Nesumnjivo da je u svim tim društvenim kretanjima, banjalučka ulema, kao prvaci i intelektualci svog naroda, dala doprinos u rješavanju istih i ostavila trag u segmentima, koji su se ticali ukupnog života muslimana, Bošnjaka. Iz plejade banjalučke uleme u periodu između dva svjetska rata, izdvojio bih dvojicu alima, Sadik-ef. Džumhura i Muhamed-ef. Maglajlića - kazao je Blitović.

Naveo je da je Sadik-ef. Džumhur bio šerijatski sudija i banjalučki muftija.

- Sadik-ef. Džumhur rođen je 1866. godine u Konjicu, i sa sigurnošću se možete utvrditi da je u rodnom mjestu završio mekteb i medresu, te da je sufijsko i tesavufsko znanje sticao u tekiji učeći od svog oca Abdulaha, šejha halvetijske tekije, a pretpostavlja se da je školovanje nastavio u Sarajevu ili Istanbulu. Na osnovu podataka do kojih sam došao u toku istraživanja, prvo zaposlenje kao šerijatski sudija dobio je u Krupi 1892. godine, gdje ostaje do 1897. godine. Potom prelazi na službu u Cazin gdje ostaje u periodu 1898-1900. godine. Na mjesto šerijatskog sudije u Banjaluci biva imenovan 1900. godine i na tom položaju ostaje sve do 1929. godine - naveo je Blitović.

Također, naveo je da je, kao ugledan i poznat, Sadik-ef. nominiran i predložen za jednog od kandidata za reisul-ulemu, a da na mjesto banjalučkog muftije dolazi 1930. godine i tu dužnost vrši do 1935. godine

- Na mjestu banjalučkog muftije susreo se s mnogobrojnim izazovima, koje je nastojao adekvatno riješiti - kazao je Blitović, prisutne detaljnije informirajući o tome.

Sadik-ef. Džumhur preselio je na ahiret 1940. godine i ukopan je u haremu Gazanferija džamije u Banjaluci.

viber_slika_2022-11-08_16-00-54-443.jpg - Banjalučka ulema je u teškom vremenu za Bošnjake nastojala odgovoriti shodno potrebama

Govoreći o Muhamed-ef. Maglajliću, istaknuo je da je rođen u jednoj od najstarijih i najuglednijih banjalučkih porodica koja je iznjedrila mnogobrojne alime, imame, kadije, muderrise, muftije pa i reisul-ulemu.

- Muhamed-ef. rođen je 1880. godine u Banjaluci, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Nakon srednjeg obrazovanja upisuje Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, koju završava 1906. godine. Nakon završene Šerijatske sudačke škole, svoju prvu službu obavljao je u Bosanskoj Gradišci. Međutim, zbog činjenice da je bio u prilici dolaziti u Banjaluku subotom, te samo tada boraviti sa svojom porodicom i brinuti se o velikom imanju, odlučio je napustiti službovanje u Bosanskoj Gradišci i vratiti se u rodni grad. Na mjesto šerijatskog sudije u Banjaluci imenovan je 1916. godine i na tom mjestu se zadržao sve do 1941. godine, kada je penzionisan od strane ustaške vlasti. Kratko poslije Drugog svjetskog rata, u periodu 1945-1947. godine radio je kao sudija Okružnog suda u Banjaluci, nakon čega se povukao i odselio u Sarajevo s porodicom Preselio je 2. marta 1962. godine i ukopan je na Grličića Brdu u Sarajevu - naveo je Blitović.

Kako je ocijenio Blitović, obavljajući pomenutu dužnost ova dvojica alima u jednom veoma teškom vremenu za banjalučke muslimane, Bošnjake, nastojali su odgovoriti shodno potrebama vremena.

- U svojim aktivnostima, korespodencijama, promišljanjima, istupima, radom nastojali su zaštiti muslimane, Bošnjake od nametanja učenja suprotnih islamu, te unaprijediti ekonomsko stanje Islamske zajednice. Svojim ličnim primjerom i progresivnim idejama, kao što je školovanje muške i ženske djece, nastojali su i druge podstaknuti da to isto rade. S obzirom da sam imao priliku obrađivati veći broj znamenitih alima, imama, muftija, ovom prilikom bih naglasio odlike banjalučke uleme, koje su ih krasile: pobožnost, učenost, skromnost, patriotizam, ljubav prema zavičaju, bili su odgovorni, agilni, predani u radu, izgrađivali su sistem vrijednosti, bili su poštovani i cijenjeni od uleme iz Sarajeva, Mostara, Tuzle, Travnika, imali su različite izvore prihoda, te mnogobrojne članove porodice - zaključio je Blitović.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti