Svjetski dan mentalnog zdravlja: Njegujmo dobre odnose s drugim ljudima
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. oktobra s ciljem podizanja svijesti o njegovom značaju, a ovogodišnji moto je "Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom".
- Konstantno smo izloženi raznim krizama koje se smjenjuju jedna za drugom, što nesumnjivo utiče i na mentalno zdravlje ljudi na bilo kojem dijelu planete. Globalizaciju vrlo često pogrešno razumijemo. Pokušavamo je obuhvatiti prilično jednostrano i često vidimo njene loše vidove- smatra psiholog Bojan Šošić, ali u principu ona se javlja u različitim aspektima i formama.
Ono što podrazumijevamo pod tim pojmom označava prvenstveno odraz potrebe da se zajedničkim snagama riješe i neka pitanja koja su od globalnog značaja, izazovi koji su manje-više zajednički svim ljudima na našoj planeti. Ovo se odnosi na probleme od ekoloških do zdravstvenih, pa i mentalnozdravstvenih.
- Ja ne mogu govoriti o globalizaciji u tom smislu, a da ne kažem kako je izuzetan napredak ostvaren u proteklih, otprilike pola stoljeća jer je globaliziran i pristup dijagnostici kada u fokusu imamo mentalne poremećaje, a potom i tretmane za koje počinjemo da obraćamo pažnju da li imaju univerzalnu vrijednost, tj. može li se na sličan način liječiti čovjek u Japanu i u Tanzaniji. Za mnoge stvari da. Ali s druge strane, naravno, tolika dostupnost sadržaja sa svih strana svijeta predstavlja poseban izazov. Javlja se npr. pojava "doomscrolling", kada ljudi počinju da upravljaju pažnju na negativne vijesti oko dešavanja širom svijeta – kaže Šošić za Preporod.info.
Ta tendencija za saznavanjem je kod mnogih ljudi prirodna, ističe Šošić, jer predstavlja pokušaj ovladavanja problemom putem učenja neke vrste. I onda nam djeluje utješno kada znamo nešto o nekoj krizi ili ratu, a zapravo to može biti i iluzorno, jer ne mora nužno značiti da imamo i stvarnu moć da utičemo na tok tih dešavanja i na njihove efekte na nas sâme.
- Problem je u tome imamo li mudrost da razaberemo da li je neka informacija zaista aktualno ili potencijalno vrijedna, ili je potpuni balast, odnosno gubitak vremena, a onda i opterećenje u smislu stresa. Globalizacija je oblikovala jedno novo vrijeme, a svako vrijeme nosi i neku svoju "modu" u smislu toga kakve duševne smetnje postaju tipične u pogledu uzroka, simptoma i znakova - napominje Šošić.
On naglašava da je globalizacija i omogućila da se obogaćujemo i oplemenjujemo nevjerovatnim saznanjima brzinom i lakoćom pa i po niskim cijenama, a to sve je do relativno nedavnog perioda bilo nezamislivo. Međutim, mora se još posebno naglasiti da mlade treba u tom smislu usmjeravati i razgovarati s njima o tome kako i na koji način se izlažu dostupnim sadržajima, i uspijevaju li izvući stvarnu vrijednost iz svega toga, a pri tome se uglavnom sačuvati od negativnih efekata.
Potencirajmo pozitivno
Kada se osvrnemo na situaciju u Bosni i Hercegovini da se primjetiti da je poseban problem stalno potenciranje negativnog u odnosu na pozitivne stvari, a utisak je da se to ponekad i namjerno radi. To je ogroman problem u koji smo se, govori psiholog Šošić, i ne htijući, na neki način ušančili.
- Postaje nemoguće oduprijeti se tome. Mislim da je svima već i jasno kako mediji tome doprinose, jer je u prvi plan stavljena vrijednost komercijalizacije sadržaja pa je ono što je u ponudi da privuče našu pažnju često daleko od onoga što bi nam zaista bilo korisno. Perspektive koje ljudi imaju i koje imaju priliku njegovati kroz nužnu širinu različitih inputa, kroz birane i kvalitetne sagovornike, sve to postaje svedeno na jako nizak nivo - kaže Šošić.
Kaže kako ovih dana dominira priča oko izazova koje nam donose izborni rezultati, nametanje ili donošenje (i izbor riječi je nekad jako bitan i namjerno skrećem pažnju na ova dva termina) novih mjera od strane visokog predstavnika; to je sve u fokusu koji nikako nije balansiran nečim pozitivnim. I onda imamo pojavu da jedan te isti sadržaj preuzet od jedinstvenog izvora bude u jednom medijskom kanalu prezentiran pod naslovom koji je optimističan, a negdje drugdje da jedina razlika bude u naslovu koji je pesimističan.
- Mediji se vode time šta privlači više pažnje, jer onda uz to mogu plasirati reklame i od toga se primarno finansiraju. A malo ko gleda na to koja je cijena toga, baš u domenu mentalnog zdravlja. Stvari nisu puno bolje ni u razvijenijim zemljama, ali mi moramo biti svjesni da su kod nas ljudi još uvijek opterećeni sjećanjima na rat, često krajnje neprikladnom retorikom etnonacionalističkih vođa i partijskih lidera te općenito egzistencijalnom prijetnjom. Ti sadržaji se onda samo kaleme na često nestabilnu i nezdravu bazu, uz nedostatak mogućnosti nadomještanja kroz pozitivne odnose s drugim ljudima. Bliskih ljudi ovdje je sve manje u našim životima, umiru, odlaze u druge zemlje, nemaju vremena ni za, nekad tako potrebnu zajedničku kafu. Ali se uglavnom ipak snalazimo, u tome smo očito puno uspješniji nego mnogi drugi narodi, u to duboko vjerujem - ističe Šošić.
Da bi sačuvali mentalno zdravlje nekad se moramo i vratiti starim, isprobanim obrascima. Neki od načina su, objašnjava Šošić, njegovati dobre odnose s drugim ljudima, njegovati neke rituale, kafenisanje s prijateljima, nedjeljni ručak s porodicom, a mnogima priliči i da čuvaju tradicionalne norme u ponašanju u skladu s vlastitom konfesijom.
- I nešto o čemu se isuviše rijetko govori - treba njegovati pažnju. Lijepo je znati da možete obavljati više poslova istovremeno, ali ipak samo kad baš morate. Neobično je važno uzeti za sebe neke periode kada ćete s punom pažnjom i posvećenošću raditi baš ono što radite, bilo da se radi o čitanju knjige, peglanju veša, kuhanju ručka ili nečem desetom. Mislim da je ovo prilično jasna preporuka, za one koji hoće da je uvaže, a sami neka sebi odrede kako će je provesti - kaže Šošić na kraju razgovora za Preporod.info.
(Alem Dedić/Preporod.info)
