Otvorena izložba 'Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878.-1992.' Ahmeta Kurta

U Centru za kulturu sinoć je u prisustvu velikog broja građana Mostara otvorena izložba MOSTARSKI HAREMI u vremenu devastacije 1878-1992. autora Ahmeta Kurta.

Na šesnaest panoa prikazano je preko pedeset do sada neobjavljivanih karata iz prvog katastarskog snimanja Mostara 1881. godine, te drugih fotografija velikog formata na kojima je unesen i sadašnji izgled tih površina, što na najilustrativniji način oslikava motive i razmjere pravnog nasilja nad mostarskim vakufima. Mostara je koncem XIX stoljeća imao preko četrdeset harema. Utvrđeno je da su 1931. mostarski haremi zauzimali površinu od 205.935 kvadratnih metara, o čemu se u Mostaru jako malo zna.

Pojašnjavajući razloge organiziranja o publiciranja naučnih rezultata do kojih je došao Kurt predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar Džafer Alić se osvruo i na česte kvalifikacije kako je za devastaciju i uzurpaciju harema kriva vlast, sistemi, ideologije, potomci ljudi koji su bili ukopani u tim haremima, predstavnici muslimana... dodavši da, bez obzira na krivca, te procese zavijek treba zaustaviti.

- Islamska zajednica u Mostaru stoji čvrsto na stavu da se više nikad ne smije dopustiti nikakav oblik devastacije niti uzurpacije, niti bilo kakve štete. Ni pedalj - poručio je Alić istaknuvši pri tome da IZ-e ima dovoljno i želje i znanja kako da sačuva, zaštiti i uredi vakufsku imovinu.

U sadržaju izložbe prepoznatljive su različite naučne discipline. Osim historije, njen sadržaj konotira i sa geografijom, topografijom, pravom, kulturom življenja, umjetnošću, a u podtekstu i sa vjerskim učenjima u različitim vremenskim epohama.

- Vremenski okvir izložbe je 1878-1992. Za kojeg bi mogli reći da je moderno doba. Međutim, upravo u to doba, u mninula tri režima haremi su bili izloženi planskoj i sistematskoj devastaciji i uništavanju -  naglasio je stručni konsultant prof. dr. Faruk Taslidža.

Nasrtaji na vakufsku imovinu, posebno na hareme kao vidljive tragove, dodao je, dešavali su se u posvemašnoj negaciji nacionalnog identiteta Bošnjaka.

- U to vrijeme bio se uobičajio izraz „tursko groblje“ kao oznaka nečega što treba zanemariti, a u biti znamo da su to bila počivališta naših predaka koji su ovdje živjeli i koji su stvarali historiju koja, evo i dan danas, utječe na sve nas - kazao je Taslidža.

Vrijednost Kurtove izložbe, ocijenio je, ogleda se i u tome što se bazira na prvorazrednom izvoru, kartama i dokumentima iz 1881.g. iz vremena prvog geodetskog i katastarskog snimanja Mostara.

Razmjere općeg zaborava građana Mostara o svojoj prošlosti Taslidža je ilustrirao podacima o tri velika harema: Carinski harem sa površinom od 50 000 m2, Lakišića harem sa skoro 20 000 m2 i haremu Kantarevac u Liska ulici.

- Nažalost, mi se danas susrećemo sa tekstovima u kojima se negira postojanje tih harema a na ovim kartama vidimo vrlo precizne mjere, granice i ostale detalje - istakao je Taslidža.

Upravo te činjenice su potakle Ahmeta Kurta da se posveti ovoj vrsti istraživanja, jer, kako je kazao, rijetki Mostarci znaju ime i svog dede, a kamoli o mostarskim haremima.

- Izložba je bazirana na provjerljivim faktima, kartama iz austrougarskog perioda, koje je samo dvije godine nakon dolaska Austrougarske administracije uradio haufman Elijas Živić. Te karte su zlata vrijedan dokument kada govorimo o historiji Mostara - kazao je Kurt.

Kurt se u istraživanju koristio metodom georeferenciranja, „preklapanjem nove preko stare karte“. U Mostaru je registrirao ukupno 44 harema o kojima se u široj javnosti malo zna.

Na kraju je kazao kako je prošlost dio identiteta svakog čovjeka citiravši izreku Nedžada Ibrišimovića: „Ako ja neću da budem ono što sam, pa ko će to onda biti umjesto mene“.

Otvarajući izložbu mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović je posjetio da su haremi uspostavljani na principu zavještanja imovine u vakuf od strane uglednika i dobrotvora s ciljem rješavanja potreba lokalne zajednice, da bi se u skladu sa šerijatsko-pravnim propisima i islamskom tradicijom Bošnjaka osigurao dostojan ukop i obilježavanje grobnih mjesta umrlih muslimana i muslimanski u njima.

- Nadgrobni spomenici (bašluci, nišani) u mostarskim haremima predstavljali su naslijeđe izrazite kulturno-umjetničke vrijednosti i prvorazredni su kulturno-historijski izvor za proučavanje vjersko-kulturnog života, obrazovanja, te posebno genealogije starosjedilačkih rodova i porodica. Nažalost ovo bogato vakufsko naslijeđe u posljednjih gotovo 150 godina izloženo je bezobzirnoj devastaciji i gotovo potpunoj fzičkoj eliminaciji - naglasio je muftija

Dodao je kako je imovina vjerskih zajednica, posebno ona koja je imala predznak vakufske, bila lahka meta u planskim dokumentima svih sistema vlasti koje su rješavale različite infrastrukturne zahvate drumskog i željezničkog saobraćaja, podizanja zdravstvenih ustanova (dispanzera), izgradnje gradskih parkova sa potrebnim mobilijarom, itd...

- I nimalo slučajno da se pitanje željeznice (provođenje trase i izgradnja željezničke stanice sa pratećim objektima) u Mostaru dva puta u 80 godina rješava na račun uništavanja haremā; prvi puta 1884. godine kada je Austro-ugarska provela uskotračnu prugu Mostar –Metković desnom obalom Neretve i tako uzurpirala i devastirala veliki Lakišića harem i drugi puta 1965. kada su jugo-komunističke vlasti provele prugu lijevom obalom Neretve, uzurpirajući i razgrađujući veliki Carinski harem. Bilo bi porazno da se na račun nekog kompromisa dogodi još jedna historijska nepravda na lokalitetu Liska odn. harema Kantarevac, pa da za sva vremena korov zaborava prekrije žrtve Jankovićevog upada na bajram 1687., jugo-komunističku devastaciju i prenamjenu u park sredinom XX stoljeća i žrtve srpsko-crnogorske agresije na Mostar iz 1992. i 1993. Godine - kazao je muftija.

Budući da su nasrtaji na bogato sakralno, kulturno i umjetničko bošnjačko-muslimansko naslijeđe u gradu Mostaru, motivirani isplaniranim programa društveno- političkih sistema muftija je apelirao na aktuelnu mostarsku gradsku vlast (administraciju, upravu) u vezi sa zahtjevima Islamske zajednice za ostvarivanje prava na upotrebu i stavljanje u općekorisnu funkciju sedamnaest neriješenih predmeta vakufske imovine, u duhu ravnopravnog tretmana svih vjerskih zajednica, vjerskih prava i sloboda u pluralnom demokratskom društvu.

- Asimilacija, odrođavanje od vlastitog vjerskog, jezičkog i nacionalnog identiteta, te zanemarivanje, ignorancija i potpuno neznanje o kulturno-historijskom nasljeđu svoga naroda, grada i zavičaja, jesu faktori koji iznutra razaraju i doprinose slabljenju onoga što jednu zajednicu bitno određuje. Prošlost se ne može promijeniti. Historija treba da jeste učiteljica, tako što ćemo iz onoga kako i zašto se nešto zbilo izvući pouku, pa da ova generacija ne ponovi greške, i onoj sljedećoj u amanet ostavi pozitivna iskustva - poručio je muftija.

Izložbu o mostarskim haremima prati i prigodna brošura iz koje se može saznati mnogo korisnih historijskih i naučnih podataka. Stručni tim okupljen oko Kurta najavio je dalja istraživanja ove teme i publiciranje relevantnih činjenica. Svi zainteresirani građani Mostara moći će je posjetiti u narednih sedam dana.

(H.E./Preporod.info)