Čengić: Presjeka svjedoči o 600 godina islama na ovom prostoru

Presjeka treba i mora ostati mjesto čistih namjera i namaza, iskrenog zikra i skrušenih dova, za našu bolju sadašnjost i budućnost, poručio je Senad Čengić, predsjednik Medžlisa Islamske zajedncie (MIZ) Ustikolina, povodom današnjeg programa na Presjeci kod Ustikoline.

Mevlud, zikr i dova na Presjeci održavaju se, tradicionalno, pretposljednju subotu u mjesecu junu, a ove godine će u okviru programa biti otvorena i obnovljena musalla.

Čengić je za Preporod.info govorio o najstarijem očuvanom mezarju u Bosni i Hercegovini, mezaru Turhan Emin-bega koji se nalazi na Presjeci, restauraciji mezarja, ali i o značaju današnjeg programa na Presjeci. 

Najstarije mezarje u Bosni i Hercegovini 

Mezarje Presjeka je osnovano najkasnije u 15. stoljeću, naveo je Čengić, dodavši da je područje Presjeke u prošlosti bilo naseljeno, čemu svjedoče ostaci srednjovjekovnih utvrda, nekoliko odvojenih nekropola stećaka i muslimanskog mezarja koje se prostire na više hiljada kvadratnih metara površine. 

- Mogu se na tom prostoru primijetiti omanja, očito vještačka uzvišenja, koja vjerovatno predstavljaju ilirske tumule, a na širem području, te u neposrednoj blizini današnjeg naseljenog mjesta Ustikolina, postoje tragovi naselja i arheološka nalazišta iz rimskog perioda, što govori o naseljenosti i važnosti ovog dijela naše zemlje kroz dugo vremensko razdoblje. Usmena predaja kazuje da je na Presjeci postojala tekija iz predosmanskog perioda i jedna džamija. Danas su na terenu vidljivi kameni tragovi nevelikih građevina koji su možda njihovi ostaci - kazao je na početku Čengić.

Mezarska cjelina, koja je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, obuhvata prostor od 70.000 metara kvadratnih, od čega je približno jedna polovina zemljišta u vlasništvu vakufa, a ostatak u državnom ili privatnom vlasništvu. 

- Postoji najmanje pet odvojenih skupina nišana međusobno udaljenih više stotina metara, i svaka od njih ima neku posebnost kad je u pitanju oblik nišana i drugih nadgrobnih oblježja. Na jednoj od njih mogu se vidjeti nišani sa specifičnim izduženim sarukom mevlevijskih derviša, što možda upućuje na sam lokalitet pomenute tekije i njenu tarikatsku pripadnost. Jedna druga skupina nesumnjivo predstavlja civilno mezarje, jer monumentalnost nišana i nadgrobnih sanduka upućuju na to. Pored toga tu su pronađeni ostaci ženskih nišana. Ostale grupe nišana su vjerovatno šehidske - naveo je Čengić. 

U razgovoru za Preporod.info je istaknuo i kako je na Presjeci jedno od najstarijih dovišta u Bosni i Hercegovini, koje je bilo aktivno sve do kasnih 50-ih godina 20. stoljeća.

- Tradicionalno se dovilo za očuvanje i podizanje vjere i spas od džehenemske propasti. Po vjerovanju, kada dove budu primljene, desit će se ovdje obnova islama u njegovom najčistijem obliku. Pored toga, ovdje su se povremeno učile i kišne dove za sušnih ljeta - kazao je Čengić. 

Presjeku posmatrati u kontekstu povijesnih dešavanja 

Presjeku treba posmatrati u kontekstu povijesnih dešavanja na širem prostoru, ocijenio je Čengić.

- Poznato je da je čuveni sufija i ratnik Sari Saltuk tokom 13. stoljeća i više navrata pohodio ove krajave i ovdje uspostavio kontakte s muslimanskim zajednicama i sljedbenicima tevhida u tada većinskim kršćanskim zemljama. Te veze će se kasnije trajno održavati sve do dolaska Osmanlija. U starim mezaristanima na prostiru Gornjeg Podrinja, uključujući Presjeku, i danas postoje nišani specifične izvedbe za koje usmena predaja kazuje da pripadaju Tatarima koji su ovdje dolazili i boravili prije Fatiha. Također se kazuje o postojanju više tekija iz predosmanskog perioda na ovom području, od kojih jedna u ustikolini koju je najvjerovatnije dao izgraditi Ishak-beg, otac Isa-bega Ishakovića, koji je kasnije sagradio poznatu tekiju na Bentbaši u Sarajevu - ispričao je Čengić.

Kazao je i da se pouzdano zna da je Turhan Emin-beg sagradio džamiju u Ustikolini 1448. godine, 15 godina prije pada bosanskog kraljevstva i pet godina prije zauzimanja Carigrada.

- Ova džamija je i danas (obnovljena na starim temeljima) jedna od najvećih u Gornjem Podrinju, što upućuje na zaključak da je tada ovdje velika i organizirana muslimanska zajednica - kazao je naš sagovornik.

Naveo je da su antropološka istraživanja i analiza skeletnih ostataka uzetih na jednom od mezarja na Presjeci 1978. godine potvrdila da neki skeleti pripadaju armensko-anadolskom tipu čovjeka, a neki dinarskom-starobalkanskom, a da monumentalnost nadgrobnika i prefinjena izrada nišana od skopskog kvarca potvrđuju da su ti muslimani pripadali tadašnjoj društvenoj eliti. 

- Upravo kod Ustikoline je sultan Fatih prešao Drinu krajem aprila ili početkom maja 1463. godine jer je zabilježen njegov boravak u Sjenici sredinom aprila, a opsada Bobovca je započela 19. maja. Jedan pravac kretanja osmanske vojske išao je upravo preko Presjeke ka Zagorju, a glavnina s Fatihom kretala se pravce Ustikolina - Glasinac - Srednja Bosna - podsjetio je Čengić.

Sa Čengićem smo razgovarali i o restauraciji ovog mezarja. Do 2018. godine mezarje je u cijelosti bilo obraslo visokom šumom i gustim rastinjem u stanju potpune društvene nebrige, izloženo vandalizmu,  a u proljeće iste godine počelo se s čišćenjem terena, uz stalno prisustvo tima arheologa. 

- Do sada je očišćeno i djelimično sanirano približno 7.000 metara kvadratnih, a ostatak čeka neka bolja vremena. Većina polomljenih nišana i polomljenih obilježja - sanduka, još uvijek nije obuhvaćena sanacijom. Iako se radi o kulturnom nasljeđu nulte kategorije i nacionalnom spomeniku, sistemska podrška ovom skupom projektu uglavnom izostaje - kazao je, dodavši da, ipak nailaze na razumijevanje pojedinaca u državnim institucijama i organima vlasti, čija je finansijska podrška, nažalost, nedovoljna.

Kako je kazao, na osnovu dosadašnjih iskustava, zaključuje da je do sada urađeno oko 10% potrebnih sanaciono-restauratorskih radova.

- Ovoga proljeća vratili smo jedan dio nišana na njihovo mjesto nakon što su prije 50 godina bili pomjereni radi pravljenja lokalnog puta kroz mezarje - naveo je Čengić.

Mezar Turhan Emin-bega

Još jedna vrijednost mezarja na Presjeci jeste činjenica da se u njemu nalazi mezar Turhan Emin-bega, graditelja džamije u Ustikolini.

- To predstavlja neobičnost i svojevrsnu enigmu, s obzirom na udaljenost od oko osam km. To se donekle može protumačiti činjenicom da su ovdje prije njegove smrti ukopani neki od članova njegove porodice, što se može saznati iz tariha na nišanima. Pored toga, lokalitet Presjeke je i tada smatran posebno značajnim mjestom. Presjeka je poznata i kao najveće šehidsko mezarje u Bosni i Hercegovini iz tog perioda. Turhan Emin-beg je umro ili poginuo 869. hidžretske, odnosno 1464-65. godine.

Nišan je 80-ih godina 20. stoljeća prenesen u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalazi.

Veliko je pitanje da li bi sada uopće postojao da se to nije desilo - kazao je, dodavši sa je plan da se nišan vrati na mezar kada otpočne postupak restauracije. 

Postupak izrade projekta restauracije i djelimične rekonstrukcije kamenog sanduka nad njegovim mezarjom je pokrenut, a vrlo je vjerovatno da će se u ovoj godini početi s radovima. 

- Nišan je izrađen od skopskog kvarca, vjerovatno u nekoj od tamošnjih radionica, jer je Skoplje još od 1391. godine bilo pod direktnom vlašću osmanske države, a takve radionice u Bosni još nisu postojale - istaknuo je Čengić.

Uporedo s radovima na Presjeci, otpočeli su s obznanjivanjem informacija, predaja i povijesnih podataka vezanih za ovo mezarje ali i šire područje oko Ustikoline i cijelog Gornjeg Podrinja. 

- Povijest ovih krajeva veoma interesantna, a posebno osmanski i ranoosmanski period. Objavljene su desetine novinskih članaka, snimljeno više sati televizijskih priloga i emisija za razne kuće, urađeni i publicirani eseji s tematikom Presjeke. Bilježe se svakodnevne posjete prolaznika i namjernika, održavaju se historijski časovi za učenike s ovog područja, dešavaju se ciljane posjete đačkih ekskurzija - istaknuo je u razgovoru.

Čengić je poručio kako, ne smiju, ne mogu i neće stati na do sada urađenom.

- Presjeka svjedoči o najmanje 600 godina islama i kontinuiranog življenja bosanskih muslimana na ovom prostoru. Podsjeća nas na snagu imana onih koji su došli i dolazili iz tada naprednog svijeta da šire svjetlo vjere, ne žaleći truda, imetka i života, za razliku od današnjih generacija koje su spremne da se odreknu svoje vjere i svoje zemlje zarad lagodnog života na nekom drugom mjestu - potcrtao je Čengić.

Zikr na Presjeci                                                                                             

Mevlud, zikr i dova na Presjeci tradicionalno su se učili 40 dana nakon Jurijeva (dana hz. Hidra - 6. maja), ali su se sada odlučili da mevlud, zikr i dova budu pretposljednju subotu u mjesecu junu, što približno odgovara tom datumu.

- Presjeka treba i mora ostati mjesto naših čistih namjera i namaza, iskrenog zikra i skrušenih dova za našu bolju sadašnjost i budućnost.

Treba da bude mjesto naših sjećanja na generacije bolje od sadašnjih koje srcem prihvatiše i predadoše nam  u amanet Istine Vječne.

Presjeka je mjesto gdje se tiho zbori i blago hodi, gdje se abdest i hidžab nosi - poručio je Čengić za Preporod.info.

Mevlud, zikr i dova na Presjeci, te otvorenje musalle, bit će održani s početkom u 12.00 sati.

(Preporod.info)