Preživljavanje Bošnjaka u Hercegovini

„Diskriminacija Bošnjaka traje od prvih dana povratka. Nemoguća je misija da se Bošnjak zaposli u Elektroprivredi ili čak u Komunalnom. Ako već jedan Bošnjak radi u javnim institucijama, njegovim odlaskom u penziju postaje nemoguće da se drugi Bošnjak zaposli. Uglavnom, Bošnjaci se uspiju zaposliti u trgovinama i uzeti manje plaćena mjesta koja Hrvati ne žele. U kulturi dominiraju hrvatske kulturne institucije. Nazivi ustanova, trgova i ulica u preko 95% slučajeva su hrvatski. Kršćanski simboli  su istaknuti u javnim ustanovama, a tu su i obilježja 'Herceg-Bosne'“, kazao je glavni imam Medžlisa Livno Dževad-ef. Hadžić.

Kada je riječ o obrazovnom sistemu, koristi se samo hrvatski plan i program. Dok politički predstavnici i neki Bošnjaci nisu bili složni pri uvođenju barem bosanskog  jezika, Medžlis se izborio za vjeronauku, ali i tu su očigledni problemi.

“Tražili smo od škola da se učenici spoje u jedan ili dva razreda. Sada su učenici sami u više odjeljenja. Postoji prijedlog, odnosno rješenje, da se u vrijeme katoličke vjeronauke održava i čas islamske vjeronauke kada bi se mogli spojiti učenici na jednom času, ali do toga nije došlo i časove islamske vjeronauke moramo održavati nakon redovne nastave“, objasnio je efendija Hadžić.

Situacija u Duvnu je slična, zapravo još teža. Dok Hrvati odlaskom, prvenstveno u Njemačku, napuštaju dobro plaćene poslove, Bošnjaci se teško zapošljavaju.

“U Općini to je minimalan broj i Bošnjaci nisu procentualno zastupljeni. U Elektroprivredi i Pošti nema Bošnjaka. Naravno, treba biti iskren i kazati da mi nemamo ni kadra za određene pozicije. Ko god završi fakultet nastoji se zaposliti u Sarajevu i drugim mjestima“, kazao je Ibrahim Kapetanović, općinski vijećnik Bošnjaka u Duvnu.

“U osnovnoj i srednjoj školi je ukupno oko 200 bošnjačkih učenika. Nastavni plan i program je, naravno, hrvatski. Djeca nemaju priliku osim uz imame učiti o svojoj kulturi, historiji, geografiji Bosne i Hercegovine…“, kazao je glavni imam Medžlisa Duvno Amer-ef. Jugo. Bivši glavni imam u Duvnu Edin-ef. Kukić, sada imam u Bugojnu, imao je dugogodišnje iskustvo života pod dominantnom hrvatskom politikom. “Nacionalna svijest kod Bošnjaka nije dovoljno prisutna u javnoj sferi i uz katoličke sadržaje pod obilježjima hrvatskog naroda ili katolika, diskriminacija po osnovu rasne, vjerske, nacionalne pa i političke pripadnosti je ogromna“. 

U vremenu kada hrvatski političari nemaju konkretan odgovor na odlazak Hrvata iz BiH niti opravdanje pred Hrvatima koji su se iz političkih razloga preselili u hercegovački krš, očekuje se da će presudu tvorcima “Herceg-Bosne“ idućeg mjeseca iskoristiti za dodatnu politizaciju. Ako nekadašnje rukovodstvo “Herceg-Bosne“ bude pravosnažno osuđeno, hrvatski političari mogu u predizbornoj godini iskoristiti nacionalne emocije naroda i dodatno radikalizirati svoju politiku. S obzirom na dosadašnje iskustvo, nastavak hrvatske politike nakon presude tvorcima “Herceg-Bosne“ mogao bi se negativno odraziti na život Bošnjaka tamo gdje su Hrvati većina.