Suptilno povezivanje znanja i djelovanja

Piše: muftija Nedžad Grabus

Povod ovog osvrta je službena posjeta emira Države Katar, šejh Temima bin Hameda Alu Thanija, Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani 16.05.2022. Ovaj centar je značajno finansirala Država Katar bez koje muslimani u Sloveniji, i Bošnjaci, ne bi imali objekat koji je malu zajednicu učinio ponosnim i dostojanstvenim članom islamskog kulturno-civilizacijskog kruga i evropskog okruženja. U više kur‘anskih ajeta ponavlja se znakovita riječ fadl – blagodat, dobrota, bez koje bi ljudi bili na gubitku i izgubljeni.

Svako se dobro postigne uz Božiju blagodat. Mnogi vakufski projekti izgrađeni u BiH i van zemlje, u vlasništvu IZ, potvrđuju Božiju blagodat, snagu, odlučnost i opredjeljenje za unapređenje i razvoj važnog segmenta djelovanja Zajednice.

Sve je počelo zvaničnom posjetom emir el-Valida šejh Hameda bin Halife Alu Thanija Sloveniji 20.07.2010. godine. Na zvaničnoj večeri čiji je domaćin bio tadašnji predsjednik Slovenije, dr. Danilo Turk, tokom razgovora emir me upitao o našim aktivnostima. Objasnio sam da nastojimo izgraditi džamiju, na što je odgovorio: “Ja bih volio izgraditi džamiju u Ljubljani!” Tako je počela naša službena komunikacija koja je rezultirala izgradnjom monumentalnog centra.

Mala zajednica s velikim iskustvom

Kada se okonča izgradnja objekta, postavlja se pitanje kako dalje razvijati zajedničku viziju i osmišljavati misiju koja će snažno i kontinuirano povezivati sve članove IZ u zajedničkim vrijednostima širom svijeta?

U evropskom političkom i javnom diskursu više od dvadeset godina dominiraju teme i sadržaji povezani s islamom i muslimanima. Neka pitanja su temeljito analizirana i postignut je značajan napredak. Ipak, mnoge teme se pojednostavljuju i služe za populističko polariziranje društva te često dehumaniziranje muslimana u političkim i medijskim debatama. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini – sa svojim organizacionim jedinicama širom Evrope – predstavlja svoje tumačenje postulata vjerovanja i vjerske prakse u pluralnim i slobodnim društvima.

Pri tome, Islamska zajednica ima više od jednog stoljeća iskustvo autonomnog djelovanja i organiziranja vlastitih poslova u obrazovanju, upravljanju vakufima i organiziranju administracije koja brine o praktičnoj primjeni vjerskih obreda i propisa. Islamska zajednica je jedinstvena po svome djelovanju jer pojedinci ne mogu privatizirati ni vakufsku imovinu niti programska opredjeljenja IZ, što nije slučaj s mnogim muslimanskim organizacijama u Evropi.

U periodu od tridesetak godina postignut je ogroman napredak u mnogim aspektima djelovanja IZ u i izvan Bosne i Hercegovine. Islamska zajednica je u mnogim zemljama dobila prepoznatljivost kroz svoje vjerske, infrastrukturne, obrazovne i kulturne projekte.

S druge strane na univerzitetima širom zapadne hemisfere djeluju instituti, katedre, fakulteti, pa i vladine i nevladine organizacije koje se bave proučavanjem islama. Islam je velika svjetska religija, status islama je takav da je u brojnim zemljama službeno vjersko učenje, u drugima ima snažnu ukorijenjenost i reprezentativnost.

Nažalost, u mnogim zemljama se ograničavaju prava vjernika na slobodno učenje i prakticiranje islamskih propisa. Muslimani Bošnjaci imaju iskustvo pluralnog društva i demokratskog uređenja u kojem vjerske zajednice imaju autonomni status i predstavljaju važan segment djelovanja u širem društvu.

Islamska zajednica i bošnjačka muslimanska misao generalno nastoje afirmirati ibadetsku formu islama koja snaži narodni emocionalni i psihološki karakter ukorijenjen u islamskim vrijednostima. To nas čini integralnim dijelom globalne muslimanske zajednice. Po tome se razlikujemo od većine Evropljana, jer dijelimo religijske vrijednosti s muslimanima, a političke i demokratske s Evropljanima.

Evropski kontekst u takozvanom “raščaranom” svijetu – bez oslanjanja na onostrano i transcedentno – fokusira se na teorijske, fenomenološke i iskustvene aspekte u kojima se smatra da pravna i etička pitanja imaju autonoman izvor, a teonomni postulati su ograničeni na djelovanje Crkve i privatnu vjerničku sferu.

Zato često dolazi do nesporazuma o mnogim pitanjima jer rigidni elementi u društvu nastoje dekonstruirati i učiniti banalnim sve što se smatra svetim, vječnim i zaštićenim. Svođenje proučavanja islama na politička, ideološka i sigurnosna pitanja postavilo nas je u defanzivnu poziciju objekta, u kojoj se muslimanski intelektualci ne mogu složiti ni o metodologiji ni sadržaju kojeg bi trebalo zajednički artikulirati.

Zvuči grubo, ali muslimani su jedini sljedbenici velike svjetske religije koji nisu u cjelosti vlasnici narativa niti u poziciji za samostalno i ekskluzivno produciranje svoga mišljenja zasnovanog na islamskim konceptima, jer su često mnoge teme dio specifičnih agendi koje proizvode intelektualni i politički centri moći izvan svijeta islama.

Samo produciranje novih tumačenja iznutra i unutar muslimanske zajednice čini mišljenje vitalnim i dinamičnim, a puko reinterpretiranje snaži dogmatska i konzervativna stajališta. Kršćanstvo u različitim formama, judaizam i ortodoksni i liberalni, čak i nemonoteističke religije imaju svoje centre koji oblikuju narativ o svim važnijim pitanjima povezanim s tumačenjem religijskih postulata, prakse i institucionalne reprezentativnosti.

Gubitak političkog utjecaja i slobode od 18. stoljeća potisnuo je svijet islama sa svjetske političke pozornice, a posljedice toga su ekonomska, obrazovna i kulturna marginalizacija sve do kraja 20 stoljeća. U takvom svijetu, mala muslimanska zajednica kojoj je bilo oduzeteo pravo i na nacionalno ime uspjela je preživjeti agresivni ateistički sistem u bivšoj Jugoslaviji i s osamostaljem Bosni i Hercegovini otvorile su se nove prilike za razvoj snažno ukorijenjenog evropskog muslimanskog mišljenja i identiteta u Evropi.

Potrebno je imati na umu činjenicu da je islam velika svjetska religija, ali je istovremeno i kultura i civilizacija, te da se bošnjački identitet ukorijenjen u islamu suočava s različitim predrasudama i stereotipima u širem evropskom prostoru kada nastoji afirmirati naše temeljne vrijednosti. Zato su pitanja izgradnje džamija i muslimanskih kulturnih cenatra u Evropi, Americi i Australiji iznimno važni doprinosi snaženju ukupnog bošnjačkog identiteta kojim svjedočimo svoju islamsku i evropsku ukorijenjenost i reprezentativnost takvog tumačenja islama.

Katolička, pravoslavna i protestantska crkva, jevrejske organizacije i druge vjerske zajednice imaju svoje političke i diplomatske agende koje se artikuliraju i valoriziraju putem nevladinog i vladinog sektora. Islamska zajednica u BiH je, sa svojom infrastrukturom i ljudskim potencijalom, uspjela postići rezultate koje nema ni veliki broj država. Zato je suštinsko pitanje kako i na koji način razvijati programe i projekte IZ koji će osnažiti zajednički bošnjački pogled na važna pitanja.

U kretanju je bereket – idemo dalje

IZ je u proteklom periodu bila fokusirana na izgradnju infrastrukture potrebne za njeno djelovanje. Projekt Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani desetljećima je bio jedno od najvažnijih političkih pitanja za populiste i medijske oportuniste koji su producirali narativ o islamu kao tuđoj religiji, islamskoj prijetnji i nekompatibilnosti islama s evropskim naslijeđem.

Taj narativ je utihnuo nakon okončanja izgradnje džamije u Ljubljani, ali sigurno nije uklonjen sa javne političke scene. Islamska zajednica je samo u Zagrebu, koji pripada istom govornom području kao i Bosna i Hercegovina, uspjela uspostaviti svoju srednju školu.

Može li IZ u narednom periodu izvan bosanskog govornog područja pokrenuti svoj obrazovni sistem kroz vrtiće, osnovne ili srednje škole, fakultet ili institute? Ima li zato mogućnosti i potrebe? Relevantnost i važnost institucije se mjeri po rezultatima koje postiže na različitim područjima djelovanja.

Arhitekturna prepoznatljivost IZ osigurava uglavnom simboličku važnost, ali bez obrazovnih i kulturnih sadržaja koji će osnažiti unutrašnju sigurnost i samosvijest te povezanosti sa širom društvenom zajednicom – kroz referentne formalne i neformalne obrazovne sadržaje – muslimanska zajednica kao zajednica vjernika ne može imati dugoročnu stabilnost i relevantnost.

Prijatelji iz islamskog svijeta pomogli su nam da uspostavimo temelje djelovanja. Posjeta emira Države Katar Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani, u društvu predsjednika Republike Slovenije g. Boruta Pahora, predstavlja veliki diplomatski dan i pobjedu za Islamsku zajednicu u cjelini.

To je zvanično priznanje institucionalnom djelovanju IZ u BiH koja je uspjela na prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije uspostaviti jasnu organizacionu strukturu sa statusom vjerske zajednice koja čuva islamsko djelovanje u okvirima pozitivnog pravnog reda evropskih država i islamskih vrijednosti na kojima se zasniva Ustav IZ.

Cijeli tekst dostupan u digitalnom i printanom izdanju IIN Preporod.