Ehud Barak strahuje od nestanka Izraela i prokletstva osmog desetljeća

Bivši izraelski premijer Ehud Barak izrazio je bojazan od skorog nestanka Izraela - prije 80. godišnjice njegovog osnivanja. To potkrepljuje "jevrejskom poviješću koja kazuje da nijedna jevrejska država nije potrajala duže od osamdeset godina, osim u dva izdvojena slučaja".

U svom članku objavljenom u izraelskom listu Yedioth Ahronoth, a kojeg je prenijela Aljazeera.net, Barak kaže da "tokom jevrejske povijesti nijedna jevrejska država nije potrajala duže od osamdeset godina, osim u dva slučaja: za vrijeme kralja Davida i za vrijeme Ḥašmona'īma, s tim da je u oba slučaja u osmom desetljeću započinjala faza njene dezintegracije.“

- Sadašnji eksperiment s cionističkom jevrejskom državom predstavlja treći pokušaj koji je ušao u svoju osmu deceniju i ja se plašim da bi se mogao suočiti s prokletstvom osme decenije, s kojim su se suočile i ranije države - dodao je Barak.

Ukazao je i na to da oni nisu jedini koje je sustiglo prokletstvo osmog desetljeća.

- U Americi je u osmom desetljeću njenog postojanja izbio građanski rat; Italija se u osmom desetljeću pretvorila u fašističku državu, a Njemačka u nacisitčku, što je dovelo do njenog poraza i podjele. U osmom desetljeću komunističke revolucije došlo je do raspada i dezintegracije Sovjetskog saveza - naveo je bivši izraelski premijer.

Ocijenio je kako se "Izrael nalazi u teškom okruženju, u kojem nema milosti za slabe".

Upozorio je i na strašne posljedice potcjenjivanja bilo kakve prijetnje nakon proteka 74 godine od uspostave države Izrael, napominjući da je "Izrael pokazao manjkav kapacitet u političkom, suverenom bitisanju".

Smatra da osma izraelska decenija može nagovještavati dvoje: početak dezintegracije suvereniteta i postojanje kraljevstva Davidove kuće, koje se već jednom podijelilo na Jehudu i Izrael.

- Kao entitet smo dospjeli do osme decenije, nekako kao na juriš, očito prenebregavajući talmudska upozorenja - nabeo je Barak.

Podsjetio je i na to da je "mirovni sporazum s Egiptom bio politička prekretnica za Izrael, čemu se može pridodati i uništenje iračkog reaktora, rat Selame el-Dželil koji se proširio sve do Bejruta, dolazak milion doseljenika iz Rusije i mirovni sporazum s Jordanom".

Ukazao je, također, i na povlačenje vojske iz Libana, na drugi palestinski ustanak, akciju zaštitnog zida, izolaciju Gaze, drugi libanski rat, uništenje sirijskog reaktora, napad na Gazu 2008, izraelsku pripremu za akciju protiv iranskog nuklearnog programa, raspoređivanje željezne kupole, te na drugi i treći rat protiv Gaze.

- Na današnji Dan nezavisnosti za sobom imamo sporazume o narmalizaciji odnosa, te napad na Gazu 2021. godine -  dodao je.

U svom osvrtu na ovaj Barakov članak, objavljen u izraelskom listu Yedioth Ahronoth u prošli srijedu (4. maj) šejh Kemal el-Hatib, potpredsjednik Islamskog pokreta unutar Zelene linije, je rekao: "Izrael je 74. godišnjicu svoje nezavisnosti proslavio na račun nevolje našeg naroda i njegova raseljavanja, tako da se ne zna hoće li Izrael nastaviti živjeti i nakon osme decenije svog postojanja, ili je neće ni dočekati?!“

Hatib je podsjetio i na Barakove strahove vezane za 2022. godinu, kao i na strahove (bivšeg izraelskog premijera Benjamina) Natanjahua koje je izrekao 2017.

Naime, on je tada kazao da će se potruditi da Izrael doživi prvo stoljeće, iako mu povijest govori da nijedna jevrejska država nije potrajala duže od osamdeset godina u njihovoj cjelokupnoj historiji, osim jednom  - Hašmona'īmova država.

- Stoga se radujte, najbliži smo tom dosegu! - rekao je tada.

(Aljazeera.net, 7.5.2022. godine, Preveo: Mustafa Prljača)