Crna Gora: Seminar “Bošnjaci i aktuelna antislamska klima”

Forum Bošnjaka Crne Gore organizovao je raspravo na kojoj su eminentni profesori, vjerski učenjaci i akademici govorili o sve većoj pojavi širenja antiislamizma kako na Balkanu, tako i u svijetu, prenosi Agencija Anadolija.

Kako je kazao Rifat Rastoder, ispred Foruma Bošnjaka Crne Gore, povod za ovakvu raspravu jesu i najsvježije izjave i komentari povodom skidanja hrišćanskog vjerskog obilježja s podgoričke Sahat kule, inače jednog od vakufa Mehmet paše Osmanagića.

“Likovanje zbog ponovnog vraćanja krsta na Sahat kulu i euforija u kojoj su neki navodno nezavisni mediji učestvovali, samo su kruna dešavanja o kojima govorimo. Stvarne uzroke antiislamske klime treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju. Na svakom mjestu se uporno traže samo islamski teroristi, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može biti, a ima ih svakako u svim vjerama i nacijama”, kazao je Rastoder.

On je rekao da je ključ svega u sistematskom suočavanju sa činjenicama.

“Činjenica je da je u Crnoj Gori i u regionu sve više elemenata koji govore o rastućem antiislamskom i antibošnjačkom raspoloženju. Ali, činjenica je da je islam sastavni dio unutrašnjeg evropskog kulturnog bića, a Bošnjaci sastavni dio ovdašnjeg etničkog, kulturnog, duhovnog identiteta”, kazao je Rastoder.

Senadin Lavić, profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, poručio je da “ono s čime se mi danas suočavamo jesu besramne krivotvorine o islamu”.

“Tako se islam u destruirajućim propagandnim konstruktima pojavljuje kao zgodna riječ za manipulaciju. Današnje slike o muslimanima i orijentu, uglavnom su proizvod zapadnih interpretacija u kojima se prepoznaje stereotip i agresivno neprijateljsko držanje”, rekao je Lavić.

On je kazao da je nedavno hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović muslimane u BiH opisala kao veliku opasnost.

Sonja Tomović-Šundić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, kazala je da svaki oblik protivljenja, destrukcije nad onim drugim zapravo nije samo poništavanje toga drugoga, već i sopstveno podrivanje.

“Problem antiislamizma vidim u nekoliko nivoa. Jedan je istorijski, zatim politički, kulturološki i religijski. Veoma je problematična i teško održiva teza i jedna od najvećih zabluda ukoliko cjelovito jednu religiju i pripadnike jedne religije označavamo nosiocima nasilja i nekoga koga treba isključiti. Mislim da to je zapravo teza koja je višestruko neutemeljena. Religijska učenja svih vjera svijeta nose sa sobom mirovnu poruku”, kazala je Tomović-Šundić.

Enis Burdžović, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, poručio je da je “čovjek neprijatelj onoga što ne poznaje”.

“Ono što moramo razgraničiti jeste da mi kao muslimani vjerujemo da se čovjek rađa s genom ljubavi. S druge strane, ne rađa se s genom mržnje, mržnja se uči. Islamofobija dolazi od straha od nepoznatog. Kako se hranimo brzom hranom, tako su nažalost i intelektualne potrebe svedene na brzu hranu. Islamofobija kao takva, jako se lako pakuje i biva prihvaćena u narodnim masama”, kazao je Burdžović.

On je podvukao da se danas želi reći da islam ima problem sa modernošću.

“Ne, islam nema problem sa modernošću. Islam je imao širinu da prihvati drugo, drugačije i usvoji sve drugo pozitivno iz drugih kultura”, kazao je Burdžović.

Andrej Nikolaidis, publicista i književnik, poručio je u svom obraćanju da njemu nije potrebno objašnjavati da se muslimana ne treba bojati. 

“Jer ja živim sa njima. Ono što danas s pravom zovemo islamofobijom u Evropi i na ovim prostorima jeste savremena istorija fašizma. Nije slučajno da se ovaj val islamofobije dešava baš nakon finansijskog sloma na Wall Streetu. Govoriti o islamu kao o religiji koja izaziva nemir i nasilje, pa još govoriti to iz Evrope koja je počela dva svjetska rata je u najmanju ruku licemjerno. Fašizam je najveća opasnost hrišćanskog koncepta, a ne islam”, istakao je Nikolaidis.

Na skupu je učešće uzeo i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić i pomocnik Reisa i Glavni podgoricki imam Džemo ef. Redžematović.