Svijet… Made in China

Analiza Instituta Lowy pokazuje koliko se od 2001. godine do danas promijenila slika globalne trgovine, posebno u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Institut je izradio i mapu svijeta kojom se prati kako se trgovinska razmjena preusmjeravala u korist Kine.

Sredinom dvijehiljaditih godina, na jednom od časova Islamske kulture i civilizacije na Fakultetu islamskih nauka, profesor je nastojao potaknuti raspravu o odnosu prema kineskoj kulturi i mogućem preuzimanju vodeće uloge Kine u svijetu. U to vrijeme, nepovjerenje studenata prema Kini bilo je utemeljeno na holivudskim stereotipima o azijskim negativcima ili mongolskim razaranjima koja su, prema pojednostavljenim predodžbama, pripisana “kineskom svijetu”. Taj pogled na Kinu brzo je poljuljan profesorovom opaskom da historija ove zemlje pokazuje odsustvo invazija na druge države. Ujedno, Kina nije bila naročito u fokusu studenata jer se na njeno prisustvo u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, gledalo gotovo potcjenjivački kroz etiketu “Made in China” na jeftinim predmetima i nepouzdanoj tehnologiji.

Mnogo prije trgovine kroz aplikaciju Temu, kineske stvarčice čudnog mirisa i nekvalitetne završne obrade bile su dostupne u brojnim trgovinama u sarajevskom naselju Rajlovac. Za razliku od studentske percepcije, ozbiljni analitičari i razvijene države već tada su bili svjesni kineskog rasta.

Nije TEMU sva Kina

Etiketa “Made in China” nalazi se na jeftinim predmetima, ali i na brojnim satelitima koji kruže svemirom. Kineski telefonski brendovi nekada su bili sinonim za gotovo jednokratnu upotrebu, a danas konkuriraju gigantima poput Samsunga i iPhonea. Nekadašnje ismijavanje “plastične” tehnologije i dizajnerskog neukusa kineskih automobila potisnuto je strahom evropskih proizvođača od njihove brojnosti i niskih cijena, uprkos zakonskim regulacijama koje nastoje zaštititi domaću industriju.

Premještanje proizvodnih pogona iz SAD-a i Evrope u Kinu radi jeftinije proizvodnje tada se činilo mudrim potezom, iako je zapravo bilo rezultat pohlepe. Danas se pokazuje kao jedna od najvećih prepreka Zapada u utrci s Kinom. Od kineskih aviona i projektila može strahovati svaka zemlja, a Indija je, usljed pakistanske ratne efikasnosti podržane kineskom tehnologijom, uvidjela da je Kina ozbiljan tehnološki i vojni akter.

Kina je postala ekonomski i vojni div koji je strateški pružio ruku brojnim državama da ne ovise o zapadnim obećanjima, milosti i skromnim ekonomskim injekcijama. Mnoge zemlje postale su gotovo ovisne o kineskim proizvodima, ali i svjesne da se mogu razvijati i bez zapadne pomoći. Istovremeno, Kina je razvijala snažnu saradnju i s Australijom i drugim zapadnim zemljama, učvršćujući poziciju globalnog partnera.

Bez rata i kolonijalizma do trona

Pošteđena ratnih iscrpljivanja poput SAD-a i Rusije, te sigurnosnog pritiska koji izvlači ogromne svote iz bogatih arapskih zemalja, Kina je imala prostor da se razvija i uči na tuđim greškama i dostignućima. Svjesna monetarnog poretka zasnovanog na dolaru, nije gradila novi sistem, ali je masovno kupovala zlato jačajući vlastite rezerve, te postala globalni lider u proizvodnji čelika – ključnog indikatora industrijske snage.

Šta je čelik bio Ujedinjenom Kraljevstvu u 19. stoljeću, a SAD-u u 20, to je Kini u 21. stoljeću. Ostale prednosti, poput brojnosti i jeftine radne snage koja nerijetko graniči s robovskim sistemom, te prirodnih resursa, posebne su teme. Kina ima i slabosti, ali njen uspon i uloga u svijetu danas su neosporni.

Bez kolonijalizma i represije prema drugim državama, Kina je trgovinom i ulaganjem u vlastite kapacitete, posebno u nauku, postala jedan od najvećih globalnih igrača. Naravno, ekspanzionizam prema Tajvanu i pragmatični stav prema tuđim patnjama – kao u slučaju podrške Srbiji negirajući genocid u Srebrenici ili položaja muslimana Ujgura – izazivaju nepovjerenje u njene dugoročne političke namjere.

Kako se promijenila slika svijeta od 2001. godine

Analiza Instituta Lowy pokazuje snažan pomak u globalnoj trgovini u korist Kine. Brojne zemlje zamijenile su svoje glavne trgovinske partnere – evropske države i SAD – upravo Kinom.

Glavni zaključci analize su:

1. Prednost Kine nad SAD-om u međunarodnoj trgovini povećala se nakon trgovinskog rata 2018–19.

2. Oko 70 posto svjetskih ekonomija više trguje s Kinom nego s Amerikom, a više od polovine ima dvostruko veću trgovinu s Kinom nego sa SAD-om.

3. Kineski trgovinski odnosi ostaju izrazito neuravnoteženi: izvoz je od pandemije porastao za bilion dolara, dok uvoz nije pratio taj rast.

U analizi se navodi:
– Brzi uspon Kine kao globalne trgovinske supersile može se pratiti unazad do 2001. godine, kada je pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). U to vrijeme, više od 80 posto ekonomija imalo je veću dvosmjernu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama nego s Kinom. Do 2018. godine taj se udio smanjio na nešto iznad 30 posto, a 139 od 202 ekonomije više je trgovalo s Kinom nego sa SAD-om. Najnoviji podaci za 2023. godinu pokazuju da oko 70 posto svijeta, odnosno 145 ekonomija, danas više trguje s Kinom nego s Amerikom – navodi se u analizi Instituta Lowy.

(E.S./IIN Preporod)