Fejzić: Odugovlačenje pojedinih poteza dovodi do minimiziranja ili negiranja genocida

Tolerisanje i odugovlačenje pojedinih poteza međunarodne zajednice dovodi do toga da sve više se u regionu okreću prema tome da minimiziraju ili negiraju genocid u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, kazao je Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika općine Srebrenica.

Fejzić je kazao kako je poslije turbulentnih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini kada je riječ o prenosu nadležnosti s entiteta RS na nivo Bosne i Hercegovine, odnosno politici entiteta RS i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, stanovništvo uznemireno.

- Nestabilno je stanje što se tiče te političke scene uopšte u Bosni i Hercegovini, a Srebrenica je uvijek bila u žiži interesovanja i dešavanja. Stanovništvo je uplašeno i gledaju šta će se desiti i da li će doći do tih nadležnosti, da li će međunarodna zajednica reagovati…“ - rekao je Fejzić.

Uticaj nedostatka sankcija na političku situaciju 

Podsjetio je kako su Bosnu i Hercegovinu u posljednje vrijeme posjetili mnogi predstavnici međunarodne zajednice.

- Međutim, do dan danas se ništa nije desilo, niko nije dobio nikakve sankcije. Dodik dalje nastavlja sa svojom retorikom i politikom. Mislim da, to dovodi do nestabilnosti na ovom području, pogotovo u Srebrenici, koja je preživjela i svi oni povratnici su skoro preživjeli genocid i znaju šta ih čeka ako bi došlo do pogoršanja situacije - rekao je Fejzić.

Smatra kako neko iz bošnjačke politike mora reagovati. 

Podsjetio je kako je tokom rata sarađivao s međunarodnom zajednicom, i preživio je genocid u Srebrenici.

- Ja imam običaj da to poredim. Ovo je Srebrenica u malom. Dešavanja od 1993. do 1995. godine i ovo što se dešava sada. Kad kažem od 1993. do 1995. godine, kada je došlo do demilitarizacije zaštićene zone UN-a Srebrenica, negdje približno se međunarodna zajednica ponaša kako se ponašala međunarodna zajednica koja je tada bila prisutna u Srebrenici prema snagama i vojsci RS, tako se ponaša prema politici sada u Bosni i Hercegovini - rekao je Fejzić.

Dodao je kako je riječ o određenoj metodi tolerisanja i “puštanja vremenu“ i dopuštanju da određene ideje zažive i da se na to navikne.

- Tako smo se mi od 1993. do 1995. godine uz njihovo prisustvo gotovo navikavali da svakog dana imamo granatiranje, ubijanje u zaštićenoj zoni enklavi Srebrenica i nas su također u tom vremenu obilazili mnogi zvaničnici međunarodne zajednice i na kraju se desio juli 1995. godine kada je počinjen genocid nad Bošnjacima zaštićene zoni - rekao je Fejzić.

Budućnost Bosne i Hercegovine u EU-u i NATO savezu

Osvrnuvši se na Zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, Fejzić je kazao kako su oni, pa i on sam kao predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjica genocida, vršili pritisak za donošenje ovog zakona.

- Sada je na njegovom nasljedniku Schmidtu da to sprovede u djelo, na politici međunarodne zajednice. Tolerisanje i odugovlačenje pojedinih poteza, ako to međunarodna zajednica do sada radi, dovodi do toga da sve više se u regionu okreću prema tome da minimiziraju ili negiraju genocid - naveo je Fejzić.

Osvrnuo se i na nedavne poruke u tom pogledu koje dolaze iz susjednih zemalja, pogotovo Republike Hrvatske.

Dodaje kako se na taj način poručuje da ove poruke uzimaju sve više maha, a “sve su to protivnici Bosne i Hercegovine i njenih granica“.

Smatra kako se odnos prema genocidu u Srebrenici odražava na odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama.

- Ako oni nisu svjesni šta se desilo u Srebrenici, onda je pitanje šta onaj negdje tamo 'na kraju svijeta' razmišlja? Oni su bili prisutni na ovom terenu i to se dešavalo i u Republici Hrvatskoj, snage vojske Srba su počinile zlodjela i na njihovom prostoru. Ako oni to ne vide, onda ko će vidjeti dalje? - upitao je Fejzić.

Govorio je i o promjenama Izbornog zakona.

- Vidite da se oko toga 'lome velika koplja'. Što se tiče toga, mi treba da budemo u granicama Bosne i Hercegovine, koje su AVNOJ-ske granice ili da imamo građansku državu, nešto što mi preferiramo, što je u demokratskom svijetu, takva treba da bude i Bosna i Hercegovina-  mišljenja je Fejzić.

Dodao je kako Bosni i Hercegovini treba biti prosperitetna i kao takva se kreće ka Evropskoj uniji (EU) i NATO savezu.

Podsjetio je kako EU šalje signale da je spremna primiti Bosnu i Hercegovinu, ali je na državi da ispuni obaveze koje se od nje traže na putu ka članstvu.

- Mislim da Bosna i Hercegovina treba da ide tim putem, tako i treba da bude ovaj Izborni zakon, da se tako kreira i na taj način Bosna i Hercegovina ima svoju budućnost - rekao je Fejzić.

Osvrnuo se i na projekte koji se vode u Srebrenici, te istakao kako trenutno rade na tome da se u osnovnoj školi u Potočarima, koja broji 147 učenika, napravi fiskulturna sala.

- Ta škola nije imala prije rata, a nema ni poslije rata fiskulturnu salu. Zamislite da generacije i generacije prođu od 1. do 9. razreda, a ne znaju šta je kozlić, strunjača, koš i nemaju fizičko vaspitanje - naglasio je Fejzić.

Nada se da će javnost pokazati interesovanje za realizaciju ovog projekta, ali i strani investitori.

(Preporod.info)