FAO Indeks cijena hrane pao u oktobru, svjetske zalihe žitarica na putu da dostignu rekordni nivo

Svjetske cijene prehrambenih proizvoda u oktobru su u cjelini zabilježile pad, uglavnom zbog obilnih globalnih zaliha, pokazao je referentni indeks koji je u petak objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Prema podacima FAO-a, Indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena grupe osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u oktobru prosječno 126,4 poena, što je pad od 1,6 posto u odnosu na septembar.

Najveći pad zabilježen je kod mliječnih proizvoda, mesa i šećera, dok su jedino biljna ulja poskupjela. Indeks cijena žitarica smanjen je za 1,3 posto, pri čemu su zabilježeni padovi kod svih glavnih žitarica – pšenice za 1,0 posto, krupnih žitarica za 1,1 posto i riže za 2,5 posto.

Cijene mesa pale su za 2,0 posto, uglavnom zbog nižih cijena svinjskog i pilećeg mesa, dok je goveđe meso poskupjelo usljed čvrste globalne potražnje i povećanog izvoza iz Australije. Mliječni proizvodi zabilježili su pad od 3,4 posto, ponajviše zbog smanjenih cijena maslaca i mlijeka u prahu, što se povezuje s obilnom ponudom iz Evropske unije i Novog Zelanda te slabijom uvoznom potražnjom.

Najveći mjesečni pad zabilježen je kod šećera – 5,3 posto u odnosu na septembar – čime je njegova cijena pala na najniži nivo od decembra 2020. godine. FAO kao ključne razloge navodi snažnu proizvodnju u Brazilu, očekivano veće prinose u Tajlandu i Indiji, te niže cijene sirove nafte koje su umanjile potražnju za biogorivima.

Nasuprot opštem trendu pada, FAO Indeks cijena biljnih ulja porastao je za 0,9 posto, dosegnuvši najviši nivo od jula 2022. godine. Cijene palminog, sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice porasle su zbog kašnjenja u žetvi u crnomorskoj regiji i obaveznih kvota za biogoriva.

U ažuriranom izvještaju FAO je naveo da bi svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla porasti za 4,4 posto i dosegnuti rekordnih 2 990 miliona tona, uz rast proizvodnje kod svih glavnih vrsta žitarica. Globalna potrošnja žitarica u periodu 2025/26. procjenjuje se na 2 929 miliona tona, što je povećanje od 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Očekuje se i rast globalnih zaliha žitarica za 5,7 posto, na rekordnih 916,3 miliona tona, čime bi omjer zaliha i potrošnje mogao porasti na 31,1 posto – najviši nivo od sezone 2017/18. FAO predviđa i porast svjetske trgovine žitaricama za 3,2 posto, na ukupno 499,5 miliona tona, s naglašenim rastom uvoza pšenice u azijskim zemljama.

Detaljnija analiza globalnih tržišta biće predstavljena u novom izdanju FAO Food Outlooka, koje izlazi 13. novembra. U istom danu, FAO-ov Sistem za informisanje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) objavio je i mjesečni Monitor tržišta, koji ukazuje na ublažavanje izvoznih ograničenja osnovnih usjeva u nekoliko ključnih zemalja, uključujući Argentinu, Indiju i Rusiju.

(Preporod.info)