Zvornik: U ratu protjerani, u miru obespravljeni

Već nekoliko godina traju javna izlaganja na osnovu Zakona o premjeru i katastru manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, čijim provođenjem mnogi Bošnjaci u ovom entitetu ostaju bez svoje imovine.

I Islamska zajednica u BiH nailazi na probleme kada je u pitanju provođenje ovog zakona. Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Zvornik zbog vakufske imovine redovno prati i učestvuje u javnim izlaganjima.

- Islamska zajednica sa svojom imovinom je zainteresirana strana u ovim postupcima. Na području Zvornika su završena javna izlaganja u KO Zvornik - grad, Kozluk, Šepak, Tabanci, Tršić i Čelopek. U toku su javna izlaganja za KO Skočić. U većini predmeta nije bilo spornih sutuacija i Geodetska uprava i njeni službenici postupali su prema važećem zakonu. Međutim, susretnemo se s problemima koji su naslijeđe iz ranijeg vremena, a to je da neka imovina koju je koristila i danas koristi Islamska zajednica nije bila uknjižena niti u gruntovnim, niti u katastarskim knjigama. I svakako ostaje veliki problem s imovinom koja je bila oduzeta po raznim osnovama u ranijim društveno-političkim sistemima – kaže za Preporod.info Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik.

U dosadašnjim postupcima MIZ Zvornik nije imao problema, osim kada su u pitanju zemljišne parcele u KO Čelopek. Radi se o vakufu Kaimbabina turbeta u Kula Gradu. To zemljište je u postupku, ali je upisano na posjednike porodicu Šehmehmedović, koji su turbedari ovog turbeta. Ukupna površina je dva hektara i blizu 30 ari.

- Mi još uvijek nismo imali ni jednu tužbu. U toku je razmatranje da se pokrenu tužbeni postupci. Ranije smo vodili sudski postupak za ujednačavanje evidencije za Džamiju Kušlat koja je u gruntovnoj evidenciji bila evidentirana kao vakuf, a u katastarskim knjigama parcela je bila dio veće parcele šuma. Nakon višegodišnje pravne borbe, ovaj postupak je okončan u korist vakufa - govori Muharemović.

On se osvrnuo i na nemogućnost žalbe prilikom oduzimanja imovine, jer Član 87 spomenutog zakona kaže da se protiv rješenja komisije može izjaviti žalba Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, ali da se njom može pobijati rješenje samo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta. U pogledu utvrđivanja prava na nepokretnostima može se u roku od 30 dana od dana prijema rješenja pokrenuti parnični ili vanparnični postupak kod nadležnog suda.

- Vjerovatno će to uticati da nezadovoljne i oštećene osobe odustaju od imovine. Svakako da ovo nije prava odluka, ali se bojim da će takvih biti u značajnom broju. Naime, problem je raseljenost našeg naroda. Mnogi neće imati priliku da prisustvuju javnim izlaganjima, niti će imati prilike da u predviđenom roku podnesu žalbu, a da ne govorimo da će pokreniti sudski postupak. Svi oni će imati pravnog zastupnika imenovanog od Geodetske uprave, međutim takve osobe nerijetko čak ne znaju ni koga zastupaju što može dovesti do toga da određena imovina bude izgubljena - napominje Muharemović.

Muharemović napominje i da je bilo dosta nekretnina koje su bile dodijeljene srpskim izbjeglicama devedesetih godina prošlog vijeka.

- Koliko mi je poznato, još uvijek ta pitanja nisu u potpunosti završena. Jedan slučaj u kojem je Islamka zajednica bila oštećena strana je povoljno riješen. Mogu kazati da smo imali puno razumijevanje lokalne uprave po tom pitanju - kaže na kraju Muharemović.

(Alem Dedić/Preporod.info)