Optužnica još nema: Tužilaštvo BiH zaprimilo “više prijava” za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca

Tri mjeseca prošla su od stupanja na snagu Zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Pojedinci iz manjeg bh. entiteta RS javno su svojim istupima nakon stupanja na snagu Zakona pokazali kako ne žele prihvatiti presude kojima se dokazuju i osuđuju zlodjela počinjena na tlu Bosne i Hercegovine.

Uprkos brojnim prijavama koje su protiv takvih osoba podnesene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, ni protiv jedne osobe još uvijek nije podignuta optužnica!

Inače, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko, kojeg je 1. augusta na toj poziciji zamijenio Kristijan Šmit (Christian Schmidt), 23. jula ove godine nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. 

Da je veliki broj onih koji i dalje negiraju genocid počinjen u Srebrenici gdje je ubijeno 8.372 Bošnjaka, muslimana, te da nije rijedak slučaj da murali i transparenti s likovima Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su zbog zlodjela osuđeni na doživotnu kaznu zatvora u Hagu, osvanu naslikani na zgradama u entitetu RS, jasno se vidi iz odgovora Tužilaštva BiH, a koje je na pitanje portala Preporod.info “koliko je prijava ova pravosudna institucija zaprimilo zbog kršenja ove zakonske odredbe, odgovorilo "da ih je više”. 

- Zaprimljeno je više prijava i sve su u radu. Više informacija i detalja ne možemo davati – kaže se u odgovoru Borisa Grubešića, portparola Tužilaštva BiH, iz kojeg je jasno da optužnica još nema.

Iz Tužilaštva BiH je ranije potvrđeno da su od 28. jula, kada su na snagu stupile dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, pa do 5. augusta formirana 22 predmeta po prijavama za ova krivična djela.

Zbog činjenice da optužnica nema i danas se čuju glasovi rukovodstva RS-a koji kažu da genocide nije počinjen. Javno to govore, ne strahujući od kazne. Štaviše, odbijaju pozive na saslušanja, pokazujući time da ne poštuju rad najviših državnih organa.

Sam član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u Tužilaštvo BiH pozvan je 19. augusta na saslušanje zbog negiranja genocida u Srebrenici. On je u više navrata u javnom obraćanju kazao “da se ne planira odazvati pozivu Tužilaštva BiH”.

Pitanje je zbog čega do danas Dodik nije saslušan! 

I Radovan Kovačević, portparol SNSD-a i savjetnik člana Predsjedništva BiH Dodika, prijavljen je Tužilaštvu BiH zbog negiranja genocida u Srebrenici. Krivičnu prijavu protiv njega podnio je glavni inspektor Federalne uprave policije Ibro Bešlija iz Sarajeva. U krivičnoj prijavi navodi se da je Kovačević, gostujući na Federalnoj televiziji 6. septembra negirao genocid u Srebrenici. 

Predmeti su fomirani i protiv Rajka Vasića, bivšeg generalnog sekretara SNSD-a, koji je poznat po svojim radikalnim stavovima. Vasić je zvanično prijavljen Tužilaštvu koje je protiv njega formiralo predmet. U danu u kom je i zvanično stupila na snagu odluka o zabrani negiranja genocida u BiH, Rajko Vasić, napisao je na Twiteru: “Sud je za kazne. Genocid se ne presuđuje. Genocid se mora ustanoviti. Istorijske događaje ustanovljuje istoriografija. U Srebrenici nije ustanovljen genocid”.

Predmet je formiran i protiv novinara Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Branimira Đuričića. Bivši predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica Ćamil Duraković podnio je krivičnu prijavu protiv Đuričića zbog, kako je naveo, poricanja genocida u Srebrenici, tako da je zvanično zaveden i u Tužilaštvu. 

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) podnio je 15. oktobra krivičnu prijavu protiv Željke Cvijanović, predsjednice RS zbog kršenja Zakona o zabrani negiranja genocida. U prijavi se navodi i pokušaj rušenja ustavno pravnog poretka BiH i narušavanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta, nezavisnosti, političko pravnog subjektiviteta BiH. Cvijanović je donijela ukaz prema kojem u tom bosanskohercegovačkom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina. 

Kako Zakon predviđa, izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe. Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine. 

Ovim izmjenama će onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. 

Porodice žrtava koje tragaju za svojim najmilijim zgrožavaju se zbog saznanja da je u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine stigao veći broj prijava, a da još nije podignuta nijedna optužnica.

(A.N./Preporod.info)