Svjetski dan mentalnog zdravlja: Korona uveliko narušila psihu ljudi

Svjetski dan mentalnog zdravlja prema kalendaru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) obilježava se danas, 10. oktobra, još od 1992. godine, s ciljem da se skrene pažnja na očuvanje psihe žena i ljudi, koja je zadnjih godina urušena zbog brojnih stresnih situacija kako u porodici, tako i na poslu. 

No,  novonastale okolnosti dovele su mentalno zdravlje kao temu snažno u javni diskurs, a kako tvrde psiholozi, okidač za pogoršanje mentalnog zdravlja imala je pandemija korona virusa.

Zatvaranje država, ljudi u kuće, odusutvo s posla i prelazak na rad od kuće mnogi nisu prihvatili kao najbolje rješenje, zbog čega su potražili stručnu pomoć. Ordinacije psihologa pune su, a rješenja da će se “svijet vratiti u normalu” nema.  

Prije korone Alisa Husić živjela je aktivnim društvenim životom, od poslovnih ručaka do brojnih putovanja. Od marta 2020. godine kada je krenula pandemija, njeni izlasci su upola smanjeni. To je dovelo do toga da je, kako kaže, osjetila žestok nalet društvene anksioznosti i nekontrolisan strah od bakterija i zaraze. Počela je da se grozi javnog prevoza, sve više obraća pažnju na čistoću pribora za jelo i čaša, a uznemiruje je odlazak i u tržne centre. 

- Osnovni simptom je plač. Najčešće se osjećam kao da ću umrijeti, a zatim se rasplačem, i to tako da me poslije boli glava. Počela sam da idem psihologu. Jedino mi to pomaže, ali svaki odlazak budi i strah od virusa da ga i kod ljekara mogu "pokupiti" - kaže ona. 

Uz to treba dodati i snažno razočaranje zbog toga što je "nazadovala", kao i strah da će joj trebati godine da se vrati na staro, kao što su putovanja i ručkovi u restoranima. Njeno iskustvo ukazuju na to da je kod nekih ljudi pandemija pokrenula ili uvećala mnogo ozbiljnije probleme s mentalnim zdravljem. Psiholozi, stoga, sve više strahuju da bi ti problemi mogli da potraju. 

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja na očuvanje zdrave psihe pozvali su i stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.  

- Posljednjih godina sve se više priznaje važnost uloge mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što ilustrira uključivanje mentalnog zdravlja u ciljeve održivog razvoja. Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta, dok je suicid drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom od 15 do 29 godina. Ljudi sa teškim mentalnim poremećajima umiru prerano - čak dva desetljeća ranije - zbog fizičkih stanja, problema koja se mogu spriječiti - stava je mag. psih. Iskra Mihalj.  

Uprkos napretku u nekim zemljama, ljudi sa problemima mentalnog zdravlja često doživljavaju ozbiljna kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu. Ova psihologinja navodi da se mnogi se problemi mentalnog zdravlja mogu učinkovito liječiti uz relativno niske troškove.  

- Ali jaz među ljudima kojima je potrebna skrb i onima koji imaju pristup skrbi i dalje je velik. Efikasna pokrivenost liječenjem i dalje je izuzetno niska - ukazala je.  

Potvrdila je da je COVID-19 nesrazmjerno utjecao na osobe u već ranjivim situacijama, uključujući osobe sa psihosocijalnim izazovima.  

- Pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti osnovno je ljudsko pravo. Ipak, COVID-19 razotkrio je postojeće nejednakosti. Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke su skupine, uključujući zdravstvene i druge zaposlenike na "prvoj liniji", studente, ljude koji žive sami i one s već postojećim mentalnim poteškoćama, posebno pogođene - ukazuje ona. 

Pandemija je, kako je rečeno, razotkrila značajne razlike u pristupu skrbi za mentalno zdravlje.  

- Osobe s psihosocijalnim poteškoćama obično imaju otežan pristup odgovarajućim uslugama podrške i skrbi, što je dodatno pogoršano pandemijom. Nedostatak povjerenja u zajednici prema uslugama zaštite mentalnog zdravlja pripisuje se širim pitanjima pristupa pomoći, uključujući loše iskustvo pacijenata, društvenu stigmu oko mentalnog zdravlja, financijske faktore, jezične barijere i zabrinutost da će biti podvrgnuti prisilnom liječenju. Zbog toga je manje vjerojatno da će marginalizirane grupe tražiti pomoć. Prolongiranje ranih intervencija također mogu utjecati na povećanje slučajeva preventabilnih, ali ozbiljnih mentalnih i širih zdravstvenih posljedica - ističe Mihalj. 

Ovo vrijeme bez presedana naglasilo je hitnost dostupne, odgovarajuće i financijski pristupačne brige i o mentalnom zdravlju. Također je evidentno da se potreba za takvom brigom smatra važnom i međusobno povezanom sa tjelesnim zdravljem.  

- Bez primjene intersektoralnog pristupa nije moguće izgraditi ravnopravniji i pravedniji zdravstveni sistem, niti pošteniji i zdraviji svijet - zaključila je Mihalj.  

(A.N./Preporod.info)