Svjetska sedmica dojenja: Brojne su prednosti majčinog mlijeka

Svjetska sedmica dojenja obilježava se u više od 170 zemalja svijeta, kako bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i osigurala podrška dojenju.

Svjetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju 1990. godine, kako bi se intenzivirale aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmjerena na različite teme od značaja za dojenje.

Samo obilježavanje Svjetske sedmice dojenja je započelo 1992. godine, s preporukom da se obilježava od 1 do 7. augusta ili u alternativnom terminu, u prvoj sedmici oktobra kada se obilježava Svjetska sedmica djeteta.

Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine. Ne samo sastav, već je i količina mlijeka prilagođena uzrastu djeteta i njegovim potrebama, i zato majčino mlijeko predstavlja standard ishrane!

Zaštita dojenja je, kako ističu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, zajednička odgovornost svih nas. U ostvarenju sedam Globalnih ciljeva održivog razvoja u obzir se uzima: iskorjenjavanje siromaštva, iskorjenjavanje gladi, dobro zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, dostojanstven rad i privredni rast, smanjenje nejednakosti i klimatske promjene. Svi navedeni faktori su jako bitni, a posebno kada se gleda korist majčinog mlijeka za dobro zdravlje i blagostanje. 

- Za održivi razvoj bitno je osigurati zdrav život i dobrobit za sve ljude i sve uzraste produženjem očekivnog trajanja života i smanjenjem mortaliteta djece i majki. Istraživanja su pokazala da dojenje može spasiti 820.000 života godišnje i spriječiti 13 posto svih smrti djece ispod pet godina života u svijetu. Dojenje može reducirati jednu trećinu svih respiratornih infekcija i polovinu od svih dijareja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Dojenje može smanji tip 2 dijabetesa za 35 posto, a višak kilograma, odnosno gojaznost za 26 posto, koji u zreloj dobi predstavljaju značajne biološke faktore rizika za nastanak i razvoj hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja. Također, dojenje doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti majki, kao što je smanjenje rizika oboljevanja od raka dojke i jajnika. Prema postojećim istraživanjima i, prema novim procjenama, porast dojenja mogao bi spriječiti dodatnih 20.000 smrtnih slučajeva žena od raka dojke svake godine u svijetu - stave su Aida Filipović Hadžioimeragić i Sabaha Purivatra Dračić iz Zavoda.

Ukazuju i da dojenje predstavlja jednu od ključnih komponenti za postizanje ciljeva održivog razvoja, što se zasniva na evidentnim dokazima da je ishrana majčinim mlijekom optimalan način ishrane dojenčadi i male djece neophodan za normalan rast i razvoj.

Navode i da je majčino mlijeko hemijski i kalorijski potpuno prilagođeno potrebama novorođenčeta i dojenčeta i osobinama njegovog intenstinalnog trakta, da je najjednostavniji način ishrane i praktično sterilan proizvod koji ne stvara otpad, a sa ekonomskog aspekta predstavlja najjeftiniji način ishrane. Pored ovog, dijete hranjeno majčinim mlijekom ima brže emocionalno i socijalno sazrijevanje, veći stepen inteligencije i manji rizik od morbiditeta i mortaliteta.

U Bosni i Hercegovini, ističu, potreban je znatno veći stepen političke volje, liderstva i opredjeljenosti vlada na svim nivoima vlasti u BiH za detaljne akcione planove sa dodijeljenim budžetskim sredstvima u kojima će biti zastupljene akcije za podizanje i jačanje svijesti o povezanosti dojenja i ciljeva za održivi razvoj.

Podaci pokazuju da je samo 51,5 posto novorođene djece po prvi put dojeno u roku od jednog sata nakon rođenja, dok 87,3 posto novorođenčadi počinje dojiti u roku od jednog dana od rođenja, dok do šest mjeseci starosti isključivo doji samo 15,1 posto djece.

Također, 42 posto djece pretežno doji u dobi do pet mjeseci, u dobi od 12 do 15 mjeseci 13,2 posto djece je još uvijek dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca doji 15,3 posto djece. Čak se 79 posto djece mlađe od dvije godine u Federaciji BiH hrani na flašicu, što je zabrinjavajuća praksa zbog više činilaca, među kojima je i moguća kontaminacija onečišćenom vodom i lošom higijenom tokom pripreme.

Od 2016. godine, obilježavanje Svjetske sedmice dojenja je usklađeno sa Globalnim ciljevima za održivi razvoj, a Rezolucijom WHA (Svjetske zdravstvene skupštine) iz 2018. godine Svjetska sedmica dojenja je podržana kao važna strategija u promociji dojenja. Globalni ciljevi za održivi razvoj usvojeni su na Samitu UN-a o održivom razvoju u New York-u 25. septembra 2015. godine sa 17 definisanih ciljeva, a ciljna godina za njihovo postizanje je 2030. godina. 

O važnosti dojenja govore i Kur'an i Hadis. 

Najindikativniji ajet koji ukazuje na važnost dojenja djeteta u prve dvije godine njegova života jesu riječi Uzvišenog Stvoritelja u 233. ajetu sure El-Beqare: “Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji žele da dojenje potpuno bude.” Na važnost dojenja u tom periodu ukazuje i 14. ajet sure Luqman: “Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine.” 

Vjerovjesnik a.s. je rekao: "Opseg bračne zabrane koji se uspostavlja krvnim srodstvom uspostavlja se i srodstvom po mlijeku." Od hazreti Alije se prenosi da je rekao: “Nema blagoslovljenijeg mlijeka za dijete od mlijeka njegove majke.” (Nehdžul-belaga) U Mustedreku je zabilježena sljedeća njegova izjava: “Birajte dojilju za svoje dijete kao što birate suprugu za brak, jer dojenje mijenja ćud.”

(A.N./Preporod.info)