Zajednička kampanja bošnjačkih organizacija na popisu stanovništva u Hrvatskoj

Bošnjaci u Hrvatskoj kao i u ostalim domovinskim zemljama se i dalje suočavaju s izazovima izjašnjavanja na popisima stanovništva.

Broj Bošnjaka, odnosno Muslimana u Hrvatskoj na posljednjem popisu u okviru bivše Jugoslavije je iznosio 43.469. Na popisu 2001. godine je bilo 20.755 Bošnjaka, a bosanski je jezik govorilo 9.197 osoba. Ovi rezultati su posljedica nedovoljne afirmacije imena Bošnjak i općeg stanja u hrvatskom društvu u kojem je dominirala hegemonija jedne stranke. Za deset godina stanje se znatno popravilo. Na popisu 2011. godine, je bilo 31.479 Bošnjaka, 7.558 Muslimana, Bosanaca 2.059, dok je bosanski jezik govorilo 16.856 stanovnika Hrvatske.

Povećanja broja Bošnjaka uprkos demografskim izazovima

- Asimilacija i iseljavanje je izazov s kojim se susreće cjelokupna populacija Hrvatske. Iz vlastitog iskustva mogu svjedočiti tom negativnom procesu posljednjih godina kada sam živio u Sisku i kada sam bio predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska. Tada sam se uvjerio da veliki broj Bošnjaka zbog posla i cjelokupne situacije u Hrvatskoj sa svojim porodicama napušta Sisak. Smatramo da ovom kampanjom, ali i direktnim radom na terenu možemo uspjeti bez obzira na sve demografske izazove - kaže za Preporod.info Adis Keranović, doktor medicine, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Bošnjačke organizacije očekuju nastavak pozitivnog procesa i povećanje apsulutnog broja i udjela Bošnjaka u ukupnom broju stanovništva Hrvatske uprkos iseljavanju i padu natalitetata.

- U Hrvatskoj, prema posljednjem popisu ima 31.000 Bošnjaka, što čini oko 0,7 % ukupnog broja stanovnika. Smatramo da ta brojka može biti znatno veća ukoliko uspijemo u našoj kampanji podizanja razine svijesti i značaja izjašnjavanja. Nadam se da ćemo svim ovim elementima uspjeti doprinijeti motiviranju, jer ipak je ovo prvi put da radimo ovakvu sveobuhvatnu kampanju za Bošnjakinje i Bošnjake u Hrvatskoj povodom popisa stanovništva - dodaje Keranović.

Tokom prve faze popisa stanovništva u Hrvatskoj ukupno se samopopisalo više od 1,637 000 građana, što je više od 40 posto ukupnog stanovništva, izvijestio je u utorak hrvatski Državni zavod za statistiku.

S obzirom da se popis realizuje u dvije faze, bošnjačke organizacije su prilagodile svoju kampanju.

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Bošnjačko nacionalno vijeće Republike Hrvatske zajedno su odštampali 10.000 promotivnih letaka za popis stanovništva koji će biti distribuirani u cijeloj Hrvatskoj.

Nakon uspješno provedene prve faze, kampanja bošnjačkih organizacija za popis stanovništva ušla je u svoju drugu fazu u kojoj je stigao odgovor na pitanje “Što će reći Emir?” na popisu stanovništva koji je počeo prije nekoliko dana. Emir će ponosno reći: “Ja sam Bošnjak!”.

Osim promotivnih letaka, ovih dana Hrvatsku su preplavili i promotivni billboardi postavljeni od Bošnjačkog nacionalnog vijeća Republike Hrvatske i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u saradnji s ostalim bošnjačkim organizacijama na području Hrvatske.

Nužnost vraćanja Bošnjaka u Sabor

Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, je u više svojih medijskih nastupa naglasio da je popis stanovništva posebno važan za pripadnike manjina zato što su njihova prava u velikoj mjeri određena brojkama i procentima.

Međutim, brojnost nacionalnih manjina ne odražava njihovu zastupljenost u Saboru. Iako su Bošnjaci druga po brojnosti nacionalna manjina oni svoju izbornu jedinicu dijele s Albancima, Makedoncima, Crnogorcima... S druge strane neke manjine koje imaju mnogo manje pripadnika kao što su Talijani ili Mađari imaju svoju stolicu u Saboru.

- Kada bi broj Bošnjaka bio za oko 10 000 veći u odnosu na popis iz 2011. godine imali bismo više izgleda da dobijemo svoju izbornu jedinicu u Saboru čime bi se otvorila vrata ukupnom poboljšanju statusa Bošnjaka u hrvatskom društvu – smatra Hodžić.