Pandemija lažnih vijesti

Pojava lažnih vijesti nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Svakodnevno, najčešće na društvenim mrežama pročitamo desetine lažnih vijesti, te je stoga od izuzetne važnosti medijska pismenost odnosno mogućnost prepoznavanja lažnih vijesti.

Sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima, definicija je medijske pismenosti koju je donijela Evropska komisija. U revidiranoj Direktivi o autovizuelnim medijskim uslugama se kaže da se „medijska pismenost odnosi na vještine, znanje i razumijevanje koje omogućuju građanima da se učinkovito i sigurno koriste medijima“.

Jesu li građani Bosne i Hercegovine medijski pismeni te znaju li prepoznati lažne vijesti?

- Naše dosadašnje iskustvo pokazalo je da čitatelji/ke u značajnoj mjeri znaju prepoznati različite dezinformativne sadržaje. To nam potvrđuje veliki broj prijava za provjeru medijskih sadržaja koje svakodnevno dobijamo, ali i činjenica da su u najvećem broju slučajeva čitatelji/ke taj sadržaj ispravno prepoznali/e kao netačan. Isto smo uočili/e i kroz rad na Facebookovom Third Party Fact-Checking programu (3PFC). Korisnici/e ove društvene mreže imaju mogućnost direktno na objavi prijaviti određeni sadržaj koji smatraju dezinformativnim. Sadržaj koji na taj način dolazi do nas najčešće je, također, ispravno prepoznat kao netačan, obmanjujući, ili manipulativan na neki drugi način - kaže za Preporod.info Marija Ćosić, novinarka Raskrinkavanja, platforme za provjeru medijskih sadržaja.

Sa druge strane, nastavlja Ćosić, veliki je broj korisnika/ca društvenih mreža koji dezinformacije ne prepoznaju kao takve. Riječ je najčešće o pojedincima/kama koji/e od prije vjeruju u određene narative poput teorija zavjere, te su na neki način radikalizovani/e u svojim ubjeđenjima.

Ćosić ističe da ovu činjenicu potvrđuje i značajan porast broja interakcija koje na društvenim mrežama bilježe viralni dezinformativni sadržaji, naročito oni o pandemiji bolesti Covid-19.

Ona kaže da je medijska pismenost jedna od kompetencija koja je u modernom društvu od iznimne važnosti. Medijima i medijskim sadržajima u svojoj svakodnevici okruženi/e smo konstantno, gotovo ih je nemoguće izbjeći, te oni u velikoj mjeri utiču na donošenje odluka pojedinaca/ki, govori Ćosić i dodaje da je upravo iz tog razloga sposobnost kritičkog posmatranja i procjenjivanja medijskih sadržaja veoma bitna.

- Medijsku pismenost primarno bi trebalo uključiti u kurikulume obaveznog obrazovanja, a edukaciju iz ove oblasti započeti od najranijih perioda razvoja pojedinaca/ki. Značaj ove oblasti morao bi biti prepoznat i kao dio dopunskog ili dodatnog obrazovanja, a pažnju mu je potrebno posvetiti kako u formalnom, tako i neformalnom obrazovanju. Medijskom pismenošću, svakako, trebali bi se baviti i sami mediji, ukazivati na značaj njenog razvoja u društvu, te sami raditi na aktivnostima koje mu mogu doprinijeti. Za kritičko posmatranje medijskih sadržaja koristan je i rad brojnih platformi za provjeru činjenica koje postoje u svijetu - kaže Ćosić.

Pojava ovakve i sličnih platformi sigurno doprinosi medijskoj pismenosti. Ćosić ističe da anketa koja je provedena na reprezentativnom uzorku za Bosnu i Hercegovinu, u sklopu istraživanja "Polarizirano povjerenje javnosti u medije i društvene mreže u Bosni i Hercegovini", a kojeg su u junu 2021. godine zajednički objavile organizacije SEENPM, Mirovni institut te Fondacija Mediacentar Sarajevo, pokazala je da je 33 posto ispitanika/ca obuhvaćenih istraživanjem čulo za rad "Rakrinkavanja" u oblasti provjeravanja činjenica. Istraživanje je također pokazalo da 11 posto njih redovno prati objave "Raskrinkavanja".

- Iako smo zadovoljni rezultatima provedene ankete te ove brojke smatramo uspjehom u našem radu, namjeravamo i dalje predano raditi na povećanju vidljivosti naše platforme odnosno povećanju broja čitatelja/ki do kojih dopiru naši fact-checking sadržaji kao i različite aktivnosti u oblasti medijskog opismenjavanja - kaže na kraju za naš portal Ćosić.

(Alem Dedić/Preporod.info)