Svjetski dan pismenosti: Nužno iznaći nove metode poučavanja

Od 1966. godine 8. septembar obilježava se kao Svjetski dan pismenosti.

UNESCO, obilježavajući ovaj datum, želi podsjetiti na važnost pismenosti i obrazovanja, odnosno upozoriti na nepismenost i pogubnosti koje dolazi s tim.

Procjenjuje se da u svijetu ima 774 miliona nepismenih osoba. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, prema popisu stanovništva iz 2013. godine broj nepismenih osoba iznosio je 89.794 odnosno 2,82 posto nepismenog stanovništva. S obzirom na to da je osnovno obrazovanje u BiH obavezno, sigurno je da se broj nepismenih osoba smanjuje.

Kada je u pitanju funkcionalna pismenost, situacija je još gora. Podaci kažu da je jedna trećina stanovništva BiH funkcionalno nepismena, a u pojedinim sredinama ta brojka je još i veća.

Popularizacija čitanja

Kultura čitanja veoma je važna karika u promicanju svake vrste pismenosti. Iako se ne rade istraživanja o tome koliko stanovnici BiH čitaju, da se malo čita svima je jasno. Sa tim se slaže i Mirna Trifković, direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke "Derviš Sušić" iz Tuzle.

- S obzirom na to da se popularizacijom čitanja najviše bave biblioteke, škole i nevladin sektor, i da je ovo studiozan proces, potrebno je da se svi nivoi vlasti  uključe u popularizaciju čitanja. Naša biblioteka nema namjenska sredstva za nabavku knjižnog fonda, kao ni većina biblioteka Tuzlanskog kantona. Nezaposlenost i ujedno i slaba kupovna moć, također, su razlog što građani ne mogu sebi priuštiti omiljene knjige. Mi se trudimo vlastitim naporima nabaviti najnovije naslove koji bi privukli čitaoce, te organizirati književne događaje koji zanimaju našu čitalačku publiku, kako bi probudili interesovanje za knjigu - kaže Trifković za Preporod.info.

Riječ je, ističe Trifković, o globalnom problemu koji se najdirektnije odražava na zapuštanje pismenosti kao i jezičku kulturu. Zbog toga je važno da društvo kao i pojedinac zajedno budu angažovani na rješavanju ovog problema.

- Danas pojedine zemlje imaju svoje državne strategije koje su okrenute ka poticanju čitanja. Biblioteka u okviru svojih programskih aktivnosti mora da podstiče i popularizira čitanje, i to kroz različite javne kulturno-obrazovne sadržaje namjenjene, prije svega, najmlađim kategorijama čitalaca, ali i ostalim. U tom kontekstu, važno je raditi i na uspostavljanju tješnje saradnje sa odgojno-obrazovnim ustanovama unutar sredine u kojoj biblioteka djeluje te raditi i na obezbjeđivanju infrastrukture od aktuelnog priliva fonda i pristupa relevantnim bazama podataka do obezbjeđenja adekvatnih kadrovskih potencijala i uvođenja novih tehnologija i usluga - govori Trifković.

Ona ističe da su, ipak zadovoljni posjetom čitalaca i svakodnevnim upisom novih članova, koji u vremenu pandemije mnogo više posežu za knjigom kako bi kvalitetno ispunili slobodno vrijeme. Svakako da može više i bolje, napominje direktorica Trifković.

PISA testiranje

Bosna i Hercegovina je u Programu za međunarodnu procjenu postignuća učenika (PISA testiranje) prvi put učestvovala 2018. godine. Nažalost, testiranje je pokazalo da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, a BiH je od 79 zemalja koje su te godine učestvovale u testiranju zauzela 62 mjesto.

- Istraživanje u BiH urađeno je na uzorku od 6.480 učenika. Rezultati su pokazali da minimalni nivo funkcionalne pismenosti ne dostiže 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim naukama - bili su rezultati testiranja.

Profesor Semir Salihović smatra da uzroke pomenutih problema treba tražiti i u načinima prenošenja znanja karakterističnim za naše podneblje.

Ovo je 21. vijek, ističe Salihović, i sve razvijene zemlje svijeta kojima je stalo do unapređenja sistema odgoja i obrazovanja nastoje iznaći nove modele poučavanja kojima se žele približiti današnjim generacijama mladih ljudi.

- Današnje generacije učenika koje odgajamo i obrazujemo knjigu kao primarni izvor sticanja informacija i znanja zamijenile su društvenim mrežama i google aplikacijama. To im je postao primarni izvor, a u osnovi bi trebao biti sekundarni. Vremena se mijenjaju i mišljenja sam da je jednostavnije prilagoditi se potrebama mladih ljudi kroz iznalaženje novih modela poučavanja nego se držati klasičnog načina koji uopće ne motivira učenike da tragaju za znanjem. Rješenje vidim u tom prilagođavanju i nadogradnji, odnosno cjeloživotnom učenju - kaže mr. Salihović za Preporod.info.

Inače, platforma sa digitaliziranim sadržajima iz predmeta Islamska vjeronauka za srednju školu koju je uradio mr. Salihović od Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (KS) proglašena je za pet najboljih iz kategorije srednjih škola.

- Odgovornost za loše rezultate snose i oni koji odgajaju i obrazuju nove generacije. Ne svi, ali zasigurno velika većina nastavnika i profesora koji i dalje čuvaju tradiciju krede i table. Njihove metode i oblici rada nisu doživjeli nikakve promjene. Sve je isto kao što je bilo i prije pedeset, stotinu godina. Klasični način poučavanja u kojem učenici sjede i zapisuju dok nastavnik/profesor diktira gradivo moramo zamijeniti razgovorom i zajedničkim istraživanjem u kojem učenici imaju pravo glasa, pravo na kritičko mišljenje i suprotan stav. Prema tome, naš obrazovni sistem mora doživjeti korjenite promjene i nadogradnju, jer još uvijek stoji na mrtvoj tački - ističe Salihović.

(Alem Dedić/Preporod.info)