Orhan Bajraktarević: 50 godina Preporoda svjedoči o impresivnom i životu i opstojanju ovih novina

U povodu svečane akademije kojom se obilježava 50-godišnjica kontinuiranog izlaženja Islamskih informativnih novina (IIN) Preporod, bivši urednik Preporoda, prof. dr. Orhan Bajraktarević (urednik 1991– 1992.) podsjetio je da su ove novine uspješno prošle nekoliko teških razdoblja u svom petodecenijskom izrastanju i trajanju.

- Preporod su moje i novine moje generacije od ranih mektepskih i školskih dana, pa preko studentskih i akademskih, do ovih radnih, sada ozbiljnih godina. Imao sam tu sreću da ga jedno vrijeme i uređujem. Tada smo obilježavali dvadeset godina izlaženja i njegov petstoti broj koji je štampan u 65.000 primjeraka. To su bila velika i bogata iskustva, skoro pa i neprenosiva na druge. Pedeset godina Preporoda svjedoči o jednom impresivnom i bogatom životu i opstojanju ovih novina, dakle, vjerskih novina prije svega, u desetljećima koja im nisu bila baš naklonjena - kazao je profesor Bajraktarević.

Podsjetio je na socijalističko razdoblje kada je vjera bila skoro pa isključivo privatna stvar i kada je svaki oblik javnog iznošenja vjere i vjerovanja u Boga, a novine kao medij to po svojoj prirodi rade, bio rizičan i skoro pa opasan.

- Preporod je, i pored povremenih poteškoća koje je tada imala njegova malobrojna redakcija, ali i cijela Islamska zajednica, ipak redovno izlazio i premrežavao široko područje gradova i sela gdje su živjeli muslimani Jugoslavije, od Ljubljane i Subotice do Dubrovnika, Skoplja i Prištine. Sjećam se profesora Gazi Husrev-begove medrese (u ovom periodu postojale su dvije srednjoškolske obrazovne vjerske institucije, Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu i Alaudin medrese u Prištini, a raspadom Jugoslavije i treća, Isa-begova medresa u Skoplju i, jedan Islamski teološki fakultet u Sarajevu) Kasima Hodžića koji je svojevremeno, i sam zaslužan za razvoj Preporoda, govorio da samo općina Grude u BiH nema muslimana. Preporod je uz časopis Glasnik, Takvim i jedno vrijeme Islamsku misao, predstavljao informativne novine koje su stizale u udaljene seoske džemate ili daleka predgrađa gradova, u radničke kuće i mahale, jedine novine koje su govorile o vjerskom nacionalnom životu muslimana, muslimana svih nacija i etnikuma, ali i svih drugih građana širom svijeta, posebno muslimanskog - kazao je on.

Ocijenio je kako je Preporod dao veliki doprinos u obnovi bosanske države i bosanskohercegovačkog multikulturološkog i multireligijskog društva i preživio ovaj rat protiv Bosne i Hercegovine i njenih naroda i nacija, a posebno bošnjačkog naroda i islama.

- Bošnjaci, uz Albance, kao malobrojni evropski muslimani baš kao i nekoć malobrojni evropski Jevreji, pretrpjeli su genocid u srcu Evrope, i to na početku 21. vijeka. Pred očima iste te političke Evrope, ako ne, paradoksalno, i u njenoj režiji. A htjeli su samo da budu slobodni kao i svi drugi i ostanu tu gdje i jesu –i gdje su oduvijek bili. Tradicionalna religija sada se izborila za slobodu javnosti, ali ona se pretvorila u populističku medijsku kritiku i otpore svakom obliku revitalizacije vjere u svakodnevnom životu. U tom kontekstu, Preporod je dao i daje ogroman doprinos u obnovi islamske misli i podmlađivanju vjerskog učiteljstva, čitateljstva i izdavaštva - naveo je.

Bajraktarević je istakao da je Preporod izvještavao, podržavao i pisao, katkad i vrlo kritički, o temama koje i danas nalazimo u Preporodu.

- Pisao je o ustavnim i pravnim reformama u IZ, o novim medresama i islamskim fakultetima, o uvođenju i održavanju vjeronauke u školama, o novim izdavačkim kućama koje nude raznoliku, prevodilačku i autorsku, vjersku literaturu, o džematima i novim džamijama i obnovama onih ratom porušenih, o imamima i studentima, o vjerskim i društvenim kretanjima unutar islamskog svijeta, izbjeglicama i migrantima, o holokaustu, genocidu i islamofobiji u Evropi i Americi, o suđenima ratnim zločincima u Hagu i nužnosti donošenja i uvođenja nastavnog predmeta kulture religija na univerzitete u BiH, o religijama i teroru i slično, te da su to samo naznake nekih tema koje uvijek nalazimo na stranicama Preporoda - rekao je Bajraktarević.

Prema njegovim riječima, danas Preporod predstavlja moderne novine koje nastoje da na nov način i novom terminologijom "spram mjesta i vremena" pišu i govore o vjeri uopšte i o islamu posebno, i da tako omoguće mladoj generaciji spajanje vjerske tradicije i modernog evropskog života u savremenosti, kako u vlastitoj privatnosti tako i u društvenoj i kulturnoj javnosti, kako za muškarce tako i za žene.

- U prilog tome govori i činjenica da je ovaj jubilej Preporod dočekao sa ženom urednicom. I kao što su ranije sami njegovi čitaoci svojim interesovanjima i prilozima uređivali veliki dio Preporoda to se nastavlja i danas. Ukoliko njegovi moderni, podmlađeni čitaoci, a prije svega mladi imami i vjerski studenti, ali i obične džematlije i građani širom Bosne i Hercegovine, ali i izvan nje, svugdje tamo gdje se govori bosanski jezik ili neki drugi slavenski, budu slali svoje priloge, svoje sugestije, podrške i kritike,Preporod će doživjeti još pedeset godina izlaženja - poručio je prof. dr. Orhan Bajraktarević, bivši urednik IIN Preporod.

Svečana akademija povodom 50. godišnjice Preporoda bit će održana 9. septembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

(Rabija Arifović/Preporod.info)