Godišnjica zločina na Korićanskim stijenama: Potraga za tijelima i nakon 29 godina

Na Korićanskim stijenama sutra, 21. augusta, bit će obilježena 29. godišnjica stradanja prijedorskih i kotorvaroških stanovnika nesrpske nacionalnosti, Bošnjaka i Hrvata.

Delegacija Saveza logoraša Bosne i Hercegovine s početkom u 10.00 sati, posjetit će lokalitet Korićanskih stijena i odati počast ubijenim logorašima koji su na ovom mjestu, na rubu ponora, brutalno likvidirani i bačeni u bezdan s namjerom zlikovaca da sakriju tragove svojih zlodjela. Obilježavanje ima za cilj da ne dozvoli zaborav počinjenih zločina.

I nakon 29 godina mnoge porodice još tragaju za žrtvama, sinovima, očevima, muževima... 

Na lokalitetu Korićanske stijene, na planini Vlašić, 21. augusta 1992. godine strijeljana su 224 logoraša, Bošnjaka i Hrvata, koji su bili zatočeni i mučeni u prijedorskim logorima. Kolona autobusa s logorašima krenula je tada iz Prijedora put Vlašića pod izgovorom razmjene i pod pratnjom tamošnje policije. Iz autobusa nisu izašla samo 22 logoraša, pa su ih odveli u Travnik. Ostale su odveli na Korićanske stijene misleći da tamo nikada neće biti pronađeni. 

Ovdje mi mijenjamo mrtve za mrtve i žive za žive - tim riječima pripadnici Interventnog voda policije RS-a iz Prijedora su postrojili logoraše na rubu provalije, naredili im da kleknu i pucali im u leđa.Tijela logoraša padala su u ponor dubok više od 300 metara. Da bi bili sigurni da niko neće preživjeti, pucali su i bacali bombe u provaliju. 

Posmrtni ostaci zvjerski likvidiranih logoraša prebačeni su i zakopani na drugim lokalitetima, o čemu svjedoče i snimci Službe javne bezbjednosti Prijedor nastali 4. septembra 1992. godine. U premještanju posmrtnih ostataka učestvovali su pripadnici policije RS i Civilne zaštite iz Skender Vakufa.

Dvanaest osoba je preživjelo masakr na Korićanskim stijenama. Njihova svjedočenja doprinijela su da neki od zločinaca dobiju zaslužene kazne. Haški i domaći sudovi Korićanske stijene okarakterisali su kao mjesto koje pokazuje svu brutalnost zločina s ciljem etničkog čišćenja. Na više godina zatvora osudili su direktne izvršioce, ali ne i naredbodavce.

Osuđeni su Darko Mrđa na 17 godina zatvora, Damir Ivanković na 14 godina, Gordan Đurić na 8 godina, Ljubiša Četić na 13 godina, Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić na 21 godinu, Dušan Janković na 21 godinu, Željko Stojnić na 15 godina, Saša Zečević na 23 godine, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora. 

(A.N./Preporod.info)