Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu

Krstić je u Haškom tribunalu, u svojstvu komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida počinjenog u julu 1995. u Srebrenici. U januaru ove godine, Državni sud je protiv njega potvrdio novu optužnicu, koja ga tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen u Novoseocima kod Sokoca tokom 1992. godine.

Kako je odgovoreno iz Državnog suda, ova institucija je putem međunarodne pravne pomoći optuženom Krstiću uputila dopis, s listom advokata ovlaštenih za zastupanje pred Sudom BiH, da izabere branioca, ali Sud još uvijek nije zaprimio povratnu informaciju da li je optuženi zaprimio taj spisak.

– Na osnovu navedenog, Sud je uputio urgenciju Ministarstvu pravde BiH. Nakon što Sud optuženom postavi branioca, istom će biti dostavljena potvrđena optužnica Tužilaštva BiH – kažu iz Suda BiH i dodaju da je Zakonom o krivičnom postupku propisano da optuženi mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice.

Rukovodilac Posebnog odjela za ratne zločine i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH Ivan Matešić za Detektor pojašnjava da je Krstić kao osumnjičeni ispitan 12. maja 2021. godine u Poljskoj, dok još nije bio prebačen u Estoniju na izdržavanje kazne zatvora, po presudi Haškog tribunala.

– Ispitan je na osnovu Zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć i branio se ćutnjom. (…) U ovom momentu nije postavljen zahtjev za njegovo izručenje, o tome će Tužiteljstvo BiH donijeti odluku nakon izjašnjenja optuženog o krivnji – navodi Matešić.

Kako kaže, još uvijek Tužilaštvo nije obaviješteno od Suda kako će biti organizovano izjašnjenje o krivnji optuženog Krstića. Prema njegovim riječima, predmet protiv Krstića neće biti ustupljen organima pravosuđa u Estoniji.

– Kao što se moglo vidjeti u predmetu ‘Dragoljub Kunarac’, nakon što je isti izdržao kaznu zatvora po presudi Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u toku je glavni pretres protiv istog pred Sudom BiH. Nema nikakvih posebnih procedura prema osuđenim licima od strane MKSJ-a u odnosu na druge optužene. Potrebno je obezbijediti njegovo prisustvo na glavnom pretresu, a sam tok pretresa odvija se sukladno odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH – pojašnjava tužilac Matešić.

Sud novinarima Detektora nije odgovorio na upit na koji način će se organizovati njegovo izjašnjenje o krivnji.

Krstić je optužnicom Tužilaštva BiH optužen da je od sredine maja pa najmanje do kraja septembra 1992. na području opštine Sokolac, u okviru široko rasprostranjenog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo – kao komandant Druge romanijske motorizirane brigade VRS-a – s drugim njemu poznatim osobama, planirao, naredio, počinio, podstrekavao i pomagao u planiranju, pripremanju, činjenju i prikrivanju zločina protiv čovječnosti i to progonom kroz prisilno preseljenje stanovništva, ubijanjem, uništavanjem i pljačkom pokretne i nepokretne imovine, te rušenjem vjerskog objekta.

Tužilaštvo je ranije saopštilo da su nakon napada žene i djeca odvojeni od muškaraca, koji su vojnim kamionima transportovani na smetljište na lokaciji Ivan Polje, gdje su strijeljani i ubijeni. Tokom počinjenog zločina, kako su rekli tada iz Tužilaštva, izvršeno je pljačkanje i uništavanje imovine, a mjesna džamija je porušena i ostaci bačeni na tijela žrtava na deponiji Ivan Polje.

– Na navedenoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađi ubijeni imao 14, a najstariji 77 godina. Tijela 43 žrtve ekshumirana su i pronađena, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga – navelo je Tužilaštvo.

U Sudu BiH je u toku je jedan postupak za zločine u Novoseocima.

MKSJ je u aprilu 2004. osudio Krstića na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu. Prošle godine je odlučeno da će Krstić ostatak svoje kazne služiti u Estoniji.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam za krivične sudove (MMKS) svaki put odbio. U jednom od zahtjeva, Krstić je kazao da je pomagao i podržavao genocid i da je znao da neki članovi Glavnog štaba Vojske Republike Srpske namjeravaju da ga počine.

Prema informacijama Mehanizma i Tužilaštva BiH, Krstićeva kazna ističe 23. novembra 2033. godine.

(Preporod.info)