Izložbom Safeta Zeca počelo obilježavanje 130 godina Sarajevske vijećnice

Izložbom "Sarajevske kuće" akademika Safeta Zeca, otvorenom u Gradskoj vijećnici u Sarajevu, započelo je obilježavanje 130 godina jednog od najvažnijih kulturnih i historijskih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Postavka, koja evocira motive starog Sarajeva i lična sjećanja umjetnika, bit će otvorena do 10. juna, a dio je programa kojim se obilježava značajan jubilej Vijećnice.

Ciklus "Sarajevske kuće" predstavlja umjetnički hommage Sarajevu, u kojem Zec kroz motive starih kuća, prozora i dvorišta priziva atmosferu prošlih vremena. Centralni motiv izbora radova koje je pripremio za ovu priliku jeste kuća na Bistriku, u kojoj je umjetnik proveo dio života i koja je značajno utjecala na njegovo stvaralaštvo.

U to izbjegličko vrijeme, nakon Drugog svjetskog rata, kuću je naseljavalo više porodica, a zajednička avlija bila je mjesto susreta i svakodnevnog života.

– U istoj avliji, nasuprot te velike kuće, nalazila se i mala prizemna kuća u kojoj smo živjeli nas osmoro. Kad bih se budio, prvo bih ugledao njenu fasadu i prozore. Oronula, boje stare narandže - i danas mi drage, tople, nostalgične boje – naveo je Zec.

Velike kuće danas više nema, kao ni većine ljudi koji su u njoj živjeli, a umjetnik ističe da ciklusi poput "Prozori" u njegovom sjećanju predstavljaju svojevrsne portrete ljudi s kojima je dijelio to vrijeme.

Sarajevska vijećnica obilježava 130 godina postojanja, tokom kojih je mijenjala funkcije, preživjela razaranja i obnovu, te ostala jedan od ključnih simbola grada. Otvorena je 20. aprila 1896. godine, a kroz historiju je služila kao zgrada gradske uprave, Okružnog suda i Bosanskohercegovačkog sabora, da bi kasnije postala Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, Vijećnica je više puta granatirana, a u noći između 25. i 26. augusta 1992. godine zapaljena je, pri čemu je uništeno oko dva miliona knjiga i dokumenata, odnosno oko 90 posto knjižnog fonda. Uprkos snajperskoj vatri, građani i zaposleni pokušavali su spasiti što je moguće više vrijedne građe.

Obnova Vijećnice trajala je 18 godina, a ponovo je otvorena 9. maja 2014. godine. Rekonstrukcija je izvedena na osnovu arhivskih dokumenata i fotografija, uz očuvanje autentičnih detalja enterijera.

Ovaj objekt, izgrađen u pseudomaurskom stilu po uzoru na džamiju Kemala II u Kairu, rekonstruisan je na temelju sačuvanih dokumenata, uključujući i one pronađene u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. Danas su u unutrašnjosti obnovljeni originalni ornamenti, drvene klupe i govornica, dok su pojedini detalji, poput rubova zidova, izrađeni tehnikom pozlate.

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica danas, uz funkciju sjedišta Gradskog vijeća, djeluje i kao multimedijalni centar u kojem se održavaju koncerti, izložbe i konferencije.

Projekt Vijećnice prvobitno je izradio arhitekta Karlo Paržik, nakon čega je, na zahtjev austrougarskih vlasti, izrada novog rješenja povjerena Alexandru Witteku. Nakon njegove smrti, završetak projekta preuzeo je Ćiril M. Iveković, a zgrada je završena i stavljena u upotrebu krajem 19. stoljeća.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom 2006. godine.

(Preporod.info)