Delegacija Udruženja Ilmijje na obilježavanju 110. godišnjice bitke na Monte Meletti i 20 godina memorijala u Logu pod Mangartom
Predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nijaz-ef. Duzan je, s delegacijom Udruženja ilmijje, prisustvovao ”Manifestaciji mira i sjećanja (Melettagedenken) Monte Meletta 2026.”, u okviru koje se odaje počast poginulim Bošnjacima pripadnicima regimenti koje su se borile u Prvom svjetskom ratu u okviru bitke na Monte Meletti u Assiagu, u Italiji, te tradicionalnom memorijalnom program Mešihata islamske zajednice u Sloveniji u Logu pod Mangartom.
Bitka na Monte Meletti se desila1916. godine, a u okviru nje veliku ulogu su odigrali Bošnjaci, pripadnici Druge bosanskohercegovačke regimente.
U subotu 6. juna 2026. godine, okupili su se predstavnici iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije kako bi obilježili 110. godišnjicu bitke na Monte Meletti-Fior.
Kao i prethodnih godina, Udruženje ilmijje IZ u BiH je uz podršku Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i u saradnji sa boračkim udruženjima iz naše zemlje, koja njeguju tradiciju bitke na Monte Meletti, odlučilo učestvovati u sjećanju na ovaj historijski dan i upriličiti vjerski program sjećanja na hrabre bh. vojnike, koji su 7. juna 1916. godine, tokom Prvog svjetskog rata osvojili planinu Monte Meletta-Fior u jednom hrabrom jurišu.
Delegaciju Udruženja ilmijje su pored predsjednika Duzana sačinjavali mr. Mustafa-ef. Agić, potpredsjednik Glavnog odbora, članovi Glavnog odbora mr. Salih-ef. Grabus, mr. Ismet-ef. Burajić, hfz. Ahmedin-ef. Bećirspahić, Elvir-ef. Tolja, Samir-ef. Camić, Bekir-ef. Šabić i Sanid-ef. Terzić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Sarajevo Enver-ef. Hošić, predsjednik Okružnog odbora Udruženja ilmijje Mostar Nihad-ef. Ahmetović, imam iz Kotor-Varoši Emir-ef. Bilić te članovi Sekretarijata Udruženja ilmijje Amir Zimić i Edin-ef. Spahić.
Historijska pozadina
Monte Meletta je 1674 m visok masiv u sjevernoj Italiji (južni Tirol) na kojem su bili talijanski položaji. U bitki koja je počela krajem maja 1916. godine, Druga bosanskohercegovačka regimenta je sa svoja tri bataljona bila rezerva do 30. maja, kada je ušla u akciju.
U bitki na Monte Meletti poginulo je 208 pripadnika ove bh. regimente, od toga 202 Bošnjaka, dok je na talijanskoj strani poginulo 2.033 vojnika i oficira.
Bitka na Monte Meletta-Fioru bila je uspjeh sa velikim brojem žrtava, za regimentu koja je u austrougarskoj vojsci bila najodlikovaniji puk. “Bošnjaci”, među kojima je bilo svih etničkih i religijskih grupa iz naše zemlje, su i u ovoj bitki pokazali odanost, snagu i jedinstvo.
Neki od Bošnjaka su ukopani pod nišanima ili križevima na mezarju u Gracu, dok je većina iz spomenute bitke ukopana u podnožju planine u skupnim grobnicama.
Ova tradicionalna komemoracija održava se svake godine od 1917. Prvo je održavana u Grazu, a od 1996. godine mjesto proslave se izmjenjuje između Bosne i Hercegovine, Italije i Austrije. Ova manifestacija je jedinstven mirovni projekt i zaslužuje veću pažnju. Zajedničko obilježavanje ovog programa Italijana, Bosanaca i Austrijanaca pokazuje da i druge nacije mogu prevazići predrasude.
110 godina Monte Melette
Ovogodišnja manifestacija održana je na historijskom bojnom polju, gdje je bitka bjesnila 7. juna 1916. godine. Predstavnici iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije prisustvovali su komemoraciji, nakon čega je upriličeno i zajedničko druženje.
Druga bošnjačka regimenta, koju su činili vojnici s područja Bosanske Krajine – Bošnjaci, i to svih konfesija (muslimani, pravoslavci i katolici), na Soškom frontu izvojevala je briljantnu vojničku pobjedu u borbi protiv Italije. Njeni pripadnici su se poznavali po fesovima koji su bili sive boje u ratu, a crvene u miru.
U toj borbi živote je izgubilo 208 Bošnjaka, kojima je 1996. godine na obroncima Melette podignuto spomen-obilježje, a prije nekoliko godina, njihovi mezari su obilježeni i prigodnim nišanima u okviru obilježenog mezarja na teško pristupačnom terenu ove planine.
Nakon dobrodošlice domaćina i organizatora, te intoniranja državnih himni Italije, Austrije, BiH i Europske unije, brojne delegacije iz ovih zemalja položile su cvijeće i odale počast poginulim u svim ratovima tog područja.
Centralna manifestacija mira i sjećanja imala je i svoj vjerski segment, u okviru kojeg je delegacija Udruženja ilmijje proučila tekbire, dijelove iz Časnog Kur’ana te dovu za sve stradale Bošnjake. Neki od Bošnjaka su ukopani pod nišanima na mezarju u Gracu, dok je većina iz spomenute bitke sahranjena u podnožju planine u skupnim grobovima.
Poseban vjerski program upriličen je na mjestu gdje su ukopani Bošnjaci, a gdje se može doći samo pješice. Članovi delegacije Udruženja ilmijje su proučili jasin i dovu Bošnjacima koji su svoje kosti ostavili na obroncima Monte Melette.
Inače, obilježavanje ove godišnjice je na multinacionalnom nivou. Pored Bošnjaka učestvuju predstavnici tada zaraćenih strana – Italije i Austro-Ugarske, čime se i ovaj put poslala univerzalna poruka o potrebi za mirom i mirnim rješavanjem sukoba. Svi govornici na ovom skupu naglasili su potrebu poznavanja prošlosti radi bolje budućnosti, te je sigurno kako će ovaj događaj i sjećanje na njega, nastaviti da šalje snažnu poruku mira i promoviše međusobno razumijevanje među narodima.
20 godina memorijalnog programa u Logu Logu pod Mangartom
Na mjestu koje više od jednog stoljeća čuva sjećanje na bošnjačke vojnike stradale na Soškom frontu, u nedjelju, 7. juna 2026. godine, održan je tradicionalni memorijalni program u Logu pod Mangartom.
Ovogodišnje okupljanje imalo je posebnu simboliku, budući da se navršava dvadeset godina otkako Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji organizira memorijalni program posvećen Bošnjacima čiji su životi ugašeni daleko od njihovih domova.
Program je započeo učenjem jasina i dove pred duše poginulih Bošnjaka.U vojnom mezarju u Logu pod Mangartom ukopana su 102 bošnjačka vojnika koja su poginula tokom borbi na Soškom frontu u Prvom svjetskom ratu.
Njihovi mezari, obilježeni nišanima, i danas svjedoče o prisustvu Bošnjaka na ovim prostorima i o njihovoj sudbini u vihoru velikih historijskih događaja. Memorijalni program održan je uz podršku Odbora Islamske zajednice Nova Gorica i Hamze-ef. Muratspahića.
Memorijalu su prisustvovali glavni imami i imami Islamske zajednice u Republici Sloveniji, kao i Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sa članovima delegacije Udruženja ilmijje. Dovu je proučio Sead-ef. Karišik, nakon čega se prisutnima obratio muftija ljubljanski mr. Nevzet-ef. Porić.
Govoreći o značaju ovog memorijala, muftija Porić je podsjetio da Islamska zajednica ove godine obilježava dvadeset godina od prvog organiziranog programa sjećanja u Logu pod Mangartom. Prisjetio se 2006. godine, kada je održan prvi memorijalni program, te 2007. godine, kada su mezari poginulih Bošnjaka obilježeni nišanima, čime je dodatno potvrđena opredijeljenost Islamske zajednice da trajno čuva uspomenu na njihovu žrtvu.
Posebno je istakao doprinos prof. dr. Nedžada Grabusa, nekadašnjeg muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, naglasivši da je njegov angažman dao nemjerljiv značaj razvoju i afirmaciji memorijala u Logu pod Mangartom.
Muftija Porić podsjetio je i na 2012. godinu, kada je na ovom lokalitetu postavljen spomenik te organizirana svečanost na državnom nivou, čime je dodatno potvrđena važnost Loga pod Mangartom kao mjesta historijskog pamćenja i međusobnog poštovanja.
U svom obraćanju osvrnuo se i na džamiju koja je u Logu pod Mangartom izgrađena 1917. godine za potrebe bošnjačkih vojnika, istakavši da Islamska zajednica i danas njeguje institucionalnu vezu s ovim lokalitetom i njegovim naslijeđem. Naglasio je da sjećanje na džamiju i mezarje predstavlja važan dio zajedničke historije muslimana na ovim prostorima.
Na kraju obraćanja muftija Porić je istakao da kultura sjećanja predstavlja trajnu obavezu prema generacijama koje su živjele prije nas. Naglasio je da čuvanje uspomene na poginule nije samo odnos prema prošlosti, već i zalog za budućnost, jer narodi koji njeguju sjećanje lakše razumiju vrijednost mira, dostojanstva i međusobnog poštovanja.
Nakon muftije Porića prisutnima se obratio i Nijaz-ef. Duzan, predsjednik Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o značaju sjećanja na poginule, ukazao je na sudbinu šehida koji su svoje živote položili na mnogim mjestima, često daleko od svojih porodica i zavičaja, naglasivši da je obaveza živih da čuvaju uspomenu na njihovu žrtvu i prenose je budućim generacijama.
Džamija u Logu pod Mangartom
U nastavku programa hfz. Ahmed-ef. Alili proučio je sallu i ezan za ikindiju-namaz, a ovogodišnji memorijalni program završen je obilaskom mezarja i učenjem Fatihe pred duše poginulih Bošnjaka Soškog fronta.
Delegacija Udruženja ilmijje je ovom prilikom obišla i lokaciju džamije u Logu pod Mangartom, prvom namjenski izgrađenom džamijom na području današnje Slovenije, podignutoj 1917. godine, u najtežim danima Soškoga fronta. Nastala je kao priznanje izuzetnoj borbenosti i kao olakšanje vjerskih potreba bošnjačkih vojnika austrougarske vojske.
Njena pojava u alpskom okruženju bila je jedinstvena: drvena građevina s munarom, okružena kamenim zidom, smještena među vrhovima i dolinama, i danas nas, iako je poznajemo samo s nekoliko arhivskih fotografija, nadahnjuje. Iako je nakon rata porušena odnosno srušena (oko 1921. godine), džamija ostaje u našem kolektivnom sjećanju kao simbol prisutnosti i žrtve bošnjačkih vojnika na slovenačkom tlu.
Prema riječima domaćina, prošle godine, priča o džamiji u Logu pod Mangartom dobila je sasvim novo poglavlje. Islamska zajednica u Republici Sloveniji naručila je arheološko istraživanje lokacije džamije, koje je pokazalo efikasnu saradnju vjerske zajednice i nauke u interesu zaštite kulturne baštine.
U protekloj godini arheolozi su na približno 150 kvadratnih metara otkrili dobro očuvane kamene temelje džamije, temelje mihraba i druge elemente nekadašnje građevine. To nisu samo arheološki ostaci, nego fizički dokazi da je džamija zaista bila tu, a tokom istraživanja pronađeno je oko 1900 različitih nalaza, koji potvrđuju i opravdavaju velike napore koje Islamska zajednica u Republici Sloveniji ulaže u očuvanje sjećanja na džamiju u Logu pod Mangartom.
Ovom prilikom muftija Porić je gostima iz Bosne i Hercegovine pojasnio da je na osnovu arheološke analize i potvrđenih ostataka lokacija džamije u Logu pod Mangartom upisana u Registar nepokretne kulturne baštine Republike Slovenije kao spomenički objekat i mjesto, što znači službeno priznanje džamije kao dijela slovenske kulturne baštine, a istovremeno osigurava zaštitu lokacije i njeno trajno očuvanje.
Time je potvrđena i povijesna prisutnost muslimanske zajednice na području Slovenije, a ujedno se jača razumijevanje da je islam u Sloveniji dio naše zajedničke povijesti, a ne samo savremenosti.
Posebna zahvalnost za doček i ugodan boravak delegacije Udruženja ilmijje u Italiji i Sloveniji pripada muftiji ljubljanskom mr. Nevzet-ef. Poriću i slovenskim imamima, bivšem glavnom imamu u Italiji a sada sekretaru muftije za Zapadnu Evropu Ahmed-ef. Tabakoviću, imamu džemata Nur u Veroni Harun-ef. Nadareviću te bh. biznismenu g. Dini Šahmanu. Prisustvo i boravak delegacije Udruženja ilmijje na ovim komemorativnim skupovima u Italiji i Sloveniji podržano je i od strane Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Učešće delegacije Udruženja Ilmijje na obilježavanju 110. godišnjice bitke na Monte Meletti i dvije decenije memorijala u Logu pod Mangartom, uz odavanje počasti svim vojnicima poginulim u dosadašnjim ratovima svjedoči o slanju poruka mira kojima se na simboličan način slavi zajedništvo i bratstvo među narodima i zemljama Evrope i cijelog svijeta.
Također, ukazano je na pogubnost ratnih stradanja koja predstavljaju trajnu opomenu živima te na potrebu jačanja mira i odbacivanja svih oblika nasilja u svijetu, uz želju da dobro pobijedi zlo, a razum nadvlada iracionalne težnje za dominacijom i ugnjetavanjem.
(Preporod.info)
