Klimatske promjene i crne najave nauke za 2100. godinu

Klimatske promjene, ali prije svega nebriga čovječanstva kako da sačuva mjesto na kojem živi, donijele su ove godine, širom svijeta, velike probleme.

Tako se veliki dio Evrope suočava s enormno toplim ljetima, poplavama, jakim i olujnim vjetrovima, padavinama... Rezultati su katastrofalni. Njemačka, Belgija i Nizozemska nedavno su bile pod vodom, Italiju je pogodio neviđeni grad, požari haraju južnim dijelovima Evrope, a najteže su do sada nastradale Grčka i Turska, u kojima smo vidjeli kataklizmične slike.

Posljedice klimatskih promjena nisu zaobišle ni našu zemlju, pa smo tokom ovog ljeta imali veliki broj ekstrema. Sve je to za Preporod.info pojasnio meteorolog Bakir Krajinović.

- Protekla dva mjeseca su bila ekstremna u pogledu temperatura zraka u BiH. To potvrđuju činjenice da smo mjerili rekordne temperature zraka širom Bosne i Hercegovine, što je nesvakidašnje za naše uslove, da imamo rekordne vrijednosti, iz mjeseca u mjesec. Samo u Sarajevu smo u proteklom periodu imali pet ili šest rekorda, kako se mjere temperature zraka, unazad 130 godina. U proteklih deset godina česte su nagle promjene, tako da ljeto ne nalikuje, naprimjer, proteklom ljetu. To je nešto novo što se dešava kod nas, a sve je posljedica klimatskih promjena koje se dešavaju i kod nas, ali prije svega na globalnom nivou. Imamo skoro pa svako ljeto drugačije u odnosu na neko normalno ljeto. Ove godine su to visoke temperature zraka, 2018. godine smo imali kiše tokom ljeta, skoro svaki drugi dan smo imali lokalne pljuskove. Skoro da više i nemamo normalnih uslova na našim prostorima, što je zabrinjavajuće, ali što je očekivano kada su u pitanju posljedice klimatskih promjena - kaže Krajinović.

Kako smo ignorisali Planetu

Kaže da nauka već decenijama upozorava čovječanstvo oko emisije stakleničkih gasova, ali da se do sada ništa konkretno nije napravilo na globalnom nivou kako bi ovaj problem bio riješen.

- Naučnici već 120 godina upozoravaju da čovjek može uticati na klimu. Šezdesetih godina ova priča dobija jednu novu težinu kada političari preuzimaju ovaj problem, počinju da pričaju o klimatskim promjenama, pa ih onda i ljudi postaju svjesniji. Kada pričamo o klimatskim promjenama, moramo znati da je klima srednje stanje meteoroloških uslova na određenom prostoru u dužem vremenskom periodu. To nisu klimatske oscilacije. Srednje stanje tih uslova su klimatske promjene. I to je ono zabrinjavajuće kada mi kažemo da su se srednje vrijednosti temperatura na globalnom nivou promijenile i da su sada već više za 1,5 stepen celzija. To je drastična promjena na lokalnom nivou - navodi Krajinović.

Pojasnio je kako poplave u BiH 2014. godine, velika suša 2012. godine, ove godine vrelo ljeto ili olujno nevrijeme koje je nedavno pogodilo Bihać, kada smo, nažalost, imali i jednu ljudsku žrtvu, predstavljaju posljedice klimatskih promjena.

- Srednja vrijednost temperature se povećala. Padavinski režim se povećao sezonski, što je opet negativno za poljoprivredu i za hidropotencijal naše zemlje. Sve je to posljedica onoga što smo radili atmosferi proteklih 100 godina. Emitovali smo tolike količine stakleničkih gasova, da smo napravili veliki problem generacijama koje dolaze - poručuje Bakir Krajinović.

Ističe da će Bosna i Hercegovina u budućnosti imati problema, jer je ovo zemlja s gotovo idealnom klimom, ali joj i kao takvoj prijeti opasnost najavljenih klimatskih promjena

- Umjerenost u klimatskim uslovima dovodi BiH na vrh ljestvice najugroženijih zemalja po pitanju klimatskih promjena. Mi smo navikli na umjerene klimatske uslove, navikli smo na umjereno vrijeme. Nemamo mi ni tornado, ni uragan, ni monsunske kiše kao u Indiji ili Pakistanu. Nemamo mi ništa što je ekstremno, a što neki drugi dijelovi Zemlje imaju. Mi smo zemlja koja se nalazi u najljepšem geografskom pojasu, s najboljom klimom na Zemlji. Takve promjene se vrlo negativno odražavaju na nas. Nisu nimalo svijetle najave klimatologa šta bi se trebalo dešavati u budućnosti - riječi su ovog meteorologa.

Šta nas to očekuje za 80 godina?

Prema najavama nauke očekuje nas povećanje srednje vrijednosti temperatura zraka na globalnom nivou.

- Klimatski scenarij koji je, nažalost, najprihvaćeniji, jeste taj da nećemo ništa uraditi da bismo spriječili daljnu emisiju stakleničkih gasova, kako bismo umanjili klimatske promjene. Ti scenariji ukazuju da ćemo 2100. godine imati veću temperaturu za četiri stepena celzija, a sada je to, u 2021. godini, povećanje za samo jedan stepen, a već smo ovog ljeta imali brojne rekorde. Zamislite generacije koje će živjeti za šezdeset ili sedamdeset godina, šta će one iskusiti, ako mi sada imamo ovako rekordna ljeta. Koliko će često kod njih biti takvih ljeta, čestih poplava i razornih suša, koliko dana s gradom, olujnim vjetrom i koliko dana s mrazevima koji uništavaju našu proljetnu sjetvu? Nauka nije optimistična po tom pitanju - rekao je na kraju razgovora za Preporod.info meteorolog Bakir Krajinović.

(Haris Ahbabović/Preporod.info)