Kockanje i klađenje su haram

Brojni autori u svojim analizama i objašnjenjima uzroka nemilih događaja  u svijetu, modernog čovjeka imenuju sintagmom ''homo duplex''  ili '' podvojeni čovjek", koji osvaja svijet da bi se zaštitio u svojoj provincijalnosti. Podvojeni čovjek ne želi da zna da je, sa stanovišta vlastite duše nebeski, da potiče iz viših svjetova, a da je sa stanovišta tijela zemaljski.  Na kraju ovodunjalučke faze života njegova duša će se vratiti Allahu, dž.š., a njegovo tijelo zemlji.

Tako mi duše i Onoga Ko je stvori, pa joj put zla i put dobra shvatljivim učini. Uspjet će samo onaj ko je očisti, a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvede. (Eš- Šems, 7-10)

U kontekstu ovih ajeta izrečena je i mudrost:

Nemoj pretjerano voditi brigu o svom tijelu, jer ono će biti žrtva koju će pokopati u zemlju. Vodi računa o svom srcu, jer ono se može uzdići u visine i postići  počasti.

Čovjek živi u stanju ravnoteže između duha i materije, sve dok čini ibadet  Allahu, dž.š., i dok ne prelazi granice harama. Haram je čovjekov najveći neprijatelj. U njemu je šteta za čovjeka, njegovu porodicu i društvo u kojem živi. U našem društvu danas su u  visokim procentima prisutni sljedeći poroci: kocka, igre na sreću, alkohol, droga, proricanje sudbine i brojna druga zla. Ova zla truju ljudsku nutrinu, uklanjaju od čovjeka njegovo dostojanstvo, a u njegovu porodici unose  nemir i neizvjesnost. 

Poštovana braćo i sestre. Svakodnevno nam se plasiraju informacije da se enormne količine novca ostave u kladionicama širom Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim podacima Porezne uprave FBiH, u većem bh. entitetu trenutno radi 2.355 kladionica. Slična situacija je i u manjem bh. entitetu. Matematika je jednostavna - na oko 1.000 stanovnika dolazi jedna kladionica. U kladionicama je moguće primijetiti stare i mlade, mladiće i djevojke. Zabrinjavajuće je da se kladionice nalaze na svakom mestu, u blizini škola i drugih odgono-obrazovnih ustanova.

Težnja čovjeka da posredstvom kladionica dođe do materijalne dobiti, izraz je duhovne krize  i nespremnosti da se trudi i na hala lnačin stiče sredstva za život. Kocka, igre na sreću, alkohol, proricanje sudbine, blud i prostitucija razaraju tkivo našeg društva.  Uzvišeni Allah, dž.š., u 93. ajetu sure El-Maida upozorava na njihovu opasnost:

O vjernici, vino, kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoćete li se okaniti? (El-Maide, 90-91)

Vino, kocka, igre na sreću i strelice za gatanje su šejtanova sredstva kojima zavodi ljude, narušava porodičnu harmoniju  i međuljudske odnose. Pojam kocka odnosi se na svaku igru, koja se igra u novac, opkladu ili neku drugu vrijednost, gdje samo jedan učesnik dobiva, a svi drugi gube. Tu se ubrajaju igre na sreću, kao što su: loto, bingo i klađenje. Koliko je pojedinaca i porodica na rubu propasti zbog prepuštanja ovim porocima? Sve je veći broj ovisnih o kocki. Kockarska ovisnost u teoriji definira se kao poremećaj ličnosti i tretira kao teže psihičko oboljenje. Liječenje traje i nekoliko godina. Ljudi koji se upuštaju u ove poroke veliko su iskušenje za porodicu i društvo u kojem žive, jer i na drugim životnim poljima ne biraju sredstva da dođu do cilja.

Braćo i sestre! Živimo u vremenu u kojem su ova zla kod nas legalizirana, jer su nadohvat ruke. To je veliki izazov za naše društvo. U ovakvim okolnostima naš imperativ je da se brinemo o sebi i svom potomstvu, da sebe i njih zaštitimo od ovih poroka. Nužno je da ih odgajamo na principima naše vjere islama. Da li društveno odgovorne osobe, koje su dobile povjerenje građana, mogu išta učiniti da se ovo zlo u našem društvu stavi pod kontrolu, da naše osnovce i srednjoškolce ne stavljamo pred izazov kladionicau blizini škola? Pred njima je veliki izazov i doći u školu, jer ih kontinuirano napadaju psi lutalice. Roditelji nijemo posmatraju, ibreteći se što je to sve u skladu sa zakonom. Za  rješenje ovih problema, nisu nam potrebni konsenzusi, nego dobra volja, koju očito nemamo.

Dok se društveno odgovorni pojedinci i institucije ne odluče da stave ova pitanja na dnevni red, nužno je, braćo i sestre, da se individualno angažiramo. Na to nas upozorava i naš Gospodar: O vjernici, čuvajte sebe i svoju porodicu od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti. (Et-Tahrim, 6) Jedan od najvažnijih uvjeta postizanja vjerničke čistoće, dobrote i ljepote jeste da vjernikova hrana bude halal i stečena na halal način. Konzumiranje harama uzrokuje propast dobrih djela. Novac stečen u kladionici je haram. Jedenje harama onemogućava uslišavanje dove. Dužnost roditelja jeda svoju djecu hrane samo halal opskrbom. Božiji Poslanik, a.s., je rekao: Ko četrdeset dana jede samo halal hranu, Allah njegovo srce prosvijetli nurom, i čini ga izvorom mudrosti, kako u mislima tako i u riječima. Znanje, mudrost, ljubav i nježnost rađaju se iz halal-hrane. Imam Gazali to pojašnjava na sljedeći način: Halal opskrba ima tu osobinu da čisti srce, osvjetljava ga i osposobljava za prijem spoznaje.

Halal-opskrba je izvor mira i zdravalja u ljudskom organizmu, a haram-opskrba je izvor brjonih bolesti. I čehra osobe koja konzumira haram pokazuje njenu duhovnu bijedu. Allah, dž.š., s lica ljudi koji stiču imetak na haram-način uklanja svjetlo.  Stroga dužnost muslimanaje da stiče imetak na halal način, da gastalno čisti iuvećava zekatom i sadakom. Imetak koji se uvećava sadakom i zekatom je trajan i postojan, a imetak koji se uvećava kamatom i igrama na sreću je prolaznog karaktera. Sa stranica povijesti možemo čitati da su pohlepni ljudi u pogledu života na ovom svijetu suočavali se s poniženjem i potlačenošću. Dohvatile su  ih ofanzive i pogubljenja od ruku drugih naroda. Sve je to naknada za mukotrpno sticanje  bogatstva na nedozvoljen način. Pohlepa za dunajlukom je rudnik poniženja. Braćo i sestre! Na budućem svijetu će biti spašeni samo onih čija  srca su čista. Okrenimo se svojim  srcima, nastojeći da sačuvamo njihovu čistotu.

Hatib dr. Mensur Husić

zamjenik direktora Behram-begove medrese u Tuzli