Ramazanski kviz 2021: Književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima - Hasan Kaimija

^{Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice, organizira Ramazanski kviz 2021 - Vjera i domovina, tokom kojeg će do kraja ramazana na našem portalu biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti akaida, bosanskog jezika, ahlaka i historije naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.}

^{Ovo je peto iz treće serije od deset predavanja, a finalni test za učesnike koji su se za njega kvalificirali bit će održan 12. maja, s početkom u 12.00 sati. Prethodno će finalisti dobiti link za prijavu i pristup testu, te detaljne informacije o načinu i vremenu njegove izrade.}

Književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima - Hasan Kaimija

(Autor predavanja: Mirzet Hamzić, profesor bosanskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu)

Posebno mjesto u staroj bošnjačkoj književnosti pripada književnom radu na orijentalnim jezicima (turskom, arapskom i persijskom), koja svoj procvat doživljava u periodu od 15. do 17. stoljeća, nastavlja sa nešto slabijim intenzitetom u 18. i traje do polovine 19. stoljeća. Od Adnija (umro 1474.) do Arifa Hikmeta (umro 1903.).

Još od prvih dana prihvatanja islama u Bosni, brojni Bošnjaci školuju se u domaćim medresama, zatim u Carigradu. Mnogi od njih, svojim radom, stiču ugledna mjesta u orijentalnim islamskim književnostima i nauci.

Ostavljajući po strani teološku književnost i naučna djela većinom pisana arapskim jezikom, te rad na gramatici, leksikografiji i historiji, poetska djelatnost Bošnjaka, najviše na turskom i persijskom, obuvata veliki broj stvaralaca od kojih su neki ušli u klasiku ovih književnosti.

Tako, dr. Safvet-beg Bašagić u svojoj disertaciji "Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti", 1912., opisuje život i rad oko 130 pjesnika i ljudi od pera, a Mehmed Handžić je objavio "Književni rad bosanskohercegovačkih muslimana", 1934. godine, u kojoj govori o životu oko 200 pjesnika i naučnika. Dr. Hazim Šabanović, poslije dugo godina rada, uspio je kompletirati Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, koja sadrži bio-bibliografske podatke o poznatim i do njega nepoznatim piscima.

Od nekoliko stotina pisaca koji su pisali na orijentalnim jezicima najviše ih je pisalo na turskom jeziku, neki od njih napisali su cjelovite zbirke pjesama (divane) što je razumljivo jer je turski jezik bio jezik administracije nove vlasti. Mnogo djela napisano je na persijskom jeziku. Persijski jezik je u Bosni i Hercegovini imao tradiciju. Bio je obavezan predmet u mnogim medresama a kao klasični jezik istočne poezije proučavali su ga predstavnici više intelektualne i feudalne klase, te pripadnici derviških redova. Poseban značaj u širenju persijskog jezika imali su derviši mevlevijskog reda, koji su po tekijama i drugim mjestima čitali, predavali i tumačili Mesneviju djelo svoga osnivača Dželaludina Rumije.

Poetski rad Bošnjaka na arapskom jeziku sasvim je ograničen. Istina neki od njih pisali su prozne spise kićenim stilom na ovom jeziku.

Nastalo u jedinstvenom islamsko-orijentalnom krugu, pjesništvo Bošnjaka na turskom i persijskom jeziku može se posmatrati kao kulturni fenomen analogno hrvatskom latinitetu, tim prije što je kod ovih pisaca postojala puna svijest o vlastitom porijeklu i bosanskoj zavičajnoj pripadnosti.

Kao i na turske pjesnike i na većinu Bošnjaka koji su pisali na orijentalnim jezicima uticala je klasična persijska književnost, a naročito književni rad dvojice velikih perzijskih pjesnika Omera Hajjama (umro 1123.) i Hafiza (umro 1389.) U svojim rubaijama i gazelama (naročitim pjesničkim oblicima) oni su uglavnom pjevali (često u mističnom zanosu) - o ljubavi, vinu i životnim radostima. Ti ljubavni, bekrijski i hedonistički motivi preovladavaju i u orijentalnoj književnosti Bošnjaka. Značajno je da su oni često unosili i duh i ton narodne usmene pjesme svoga zavičaja. Taj narodni duh izvire iz poezije Derviš-paše Bajezidagića, iz gazela Muhameda Nerkesije, prisutan je i u ljubavnoj poeziji Habibe Stočević - Rizvanbegović. Sam Arif Hikmet jednom je kazao da je njegov narod najveći pjesnik. Dakle, nesumnjiv je uticaj sevdalinke u njegovom djelu.

Niz motiva koji se javljaju u ovoj poeziji; ljubav, ljepota i erotika, proširuju se ka hedonizmu, lirsko-bekrijskom zanosu da bi na kraju prešao u mistiku. Od ljubavi i vina ostaje samo mistično-simbolična poetska alegorija na putu približavanja Bogu i saznanja Boga, odnosno sjedinjenje s njim.

Poetika ove poezije ima osoben karakter, zasnovana je na poetsko-estetskim principima orijentalne poetike koji se razlikuje od evropskih shvatanja poetske ljepote. Sam spisateljski čin predstavlja pojam lijepog u ovoj poetici. U njoj stih je samostalna estetska i sadržajna jedinica (kao geometrijska arabeska). Oko jednog iskaza u stihu konstituiše se nova cjelina. Pjesnički doživljaj ne izražava se neposredno nego putem simbola. I poređenje se vrši posrednim putem, bez poredbene partikule, čime se omogućava višeznačnost, metaforičnost, a veze realnog svijeta zamjenjuju se u orijentalnoj metafori vezama fantastičnog svijeta. Ovu poeziju odlikuje kićenost, fantastična metaforičnost vezama fantastičnog svijeta.

Hasan Kaimija je rođen u Sarajevu u prvoj polovini 17. stoljeća a umro u Zvorniku 1680?.

Pripadao je krugu pjesnika koji su pisali na bosanskom i turskom jeziku. Podaci o njegovom životu su veoma kontraverzni i historijske činjenice se isprepliću s predajom. Zna se da je bio veoma vezan uz puk, pa ga je i to, pored njegovih pjesama, učinilo popularnim, pa čak i karizmatičnim.

Školovao se u Sarajevu i Sofiji. Pripadao je helvetijskom i kadrijskom tarikatu. U Sarajevu je obavljao dužnost šejha Silahdar Mustafa-pašine tekije.

Kaimija je autor dva divana na turskom jeziku od kojih je jedan poznat kao Varidat (predskazanje, proročanstvo). Za razliku od divanskih pjesnika, kojima, i on pripada, njegov stil je jednostavan, razumljiv, blizak manje obrazovanom čovjeku.

Pjesme su mu uglavnom tesavvufskog usmjerenja - ustvari ode Bogu i osnivaču kadrijskog tarikata Abdulkadiru Gejlaniju.

(Preporod.info)