Svjetski dan pozorišta: Kultura je slika jednog društva

Punih 60 godina, od 1961. 27. mart se obilježava kao Svjetski dan pozorišta. Ovaj dan se obilježava na različite načine, a ono što je specifičnost jeste tradicionalna međunarodna poruka koju na poziv Međunarodnog pozorišnog instituta piše pozorišna ličnost svjetskog ugleda. Ovogodišnju poruku napisala je Helen Mirren, svjetski poznata pozorišna i filmska glumica.

- Proteklo je razdoblje bilo jako teško za izvođenje uživo, a mnogi su se umjetnici, tehničari i pozorišni saradnici našli na kušnjama u profesiji koja je ionako ispunjena nesigurnošću. Možda im je upravo ta, uvijek prisutna nesigurnost omogućila da lakše prežive ovu pandemiju oslonivši se na svoju hrabrost i dosjetljivost. Njihova je mašta u ovim novim okolnostima već pronašla nove domišljate, zabavne i dirljive načine komunikacije, dijelom, naravno, zahvaljujući i internetu. Ljudska bića jedna drugima pričaju priče otkad su se pojavila na ovoj planeti. Ta će prekrasna kultura pozorišta opstati dok god budemo živi. Kreativni nagoni pisaca, glumaca... u bliskoj budućnosti opet će procvati, ispunjeni novom energijom i novim razumijevanjem svijeta koji svi zajedno dijelimo. Jedva čekam - napisala je u svojoj poruci Mirren.

I prije pandemija bilo teško

I pozorišta u Bosni i Hercegovini nalaze se u teškoj situaciji, pogotovo od vremena izbijanja pandemije.

- Pozorišta su danas u nekom stanju čekanja. Rade se produkcije predstava koje, zbog ovih okolnosti iziskuju mnogo više vremena za pripremu, izvode se predstave u skladu sa uputstvima Kriznog štaba i vrlo rijetka gostovanja sa pozorišnim predstavama. Prije ove pošasti situacija je bila mnogo teška, a možete zamisliti kakva je sada. Međutim, u ovim okolnostima koje su u ljudima probudile najdublje strahove, kada se skrene pozornost i na problematiku pozorišta i umjetnosti  jako kratkog je daha, jer smo trenutno zaglušeni tolikim složenijim problemima - kaže za Preporod.info Irfan Kasumović, pozorišni glumac i viši asistent na Akademiji dramskih umjetnostu u Tuzli.

Kasumović ističe da je pandemija korona virusa itekako ostavila traga na rad pozorišta. Trenutno je toliko neizvjesnosti, dodaje on, i svako pogoršanje epidemiološkog stanja prvo se očituje na pozorišta. S druge strane, najviše je izloženosti. Ogromni napori se ulažu da se ispoštuju sve procedure, da se desi pozorišna predstava koja nas barem na tren podsjeti i na neke druge stvari i okolnosti.

- Iskreno, pojedinim ljudima je pozorište uvijek, bez obzira na sve "daska koja život znači". Pozorište je mjesto gdje se može doživjeti katarza, pročišćenje. I sada, ukoliko odete u pozorište pogledati predstavu, možete tačno u jednom momentu osjetiti kada gledaoci uđu u taj svijet koji im ponude glumci i kada se desi magija  - govori Kasumović.

Da bi se ljudima, a pogotovo mladima probližilo pozorište potrebno je, prije svega u obrazovnom sistemu mladima približiti vrijednost i važnost umjetnosti.

- Priuštiti ljudima odlazak u pozorište. To iskustvo u velikom procentu je ljubav koja onda traje jako dugo. Biće jako mukotrpan proces da se dostigne nivo koji smo imali prije ove pandemije, a kamoli da to unaprijedimo. Ne sumnjam da će ljudi koji su posvećeni i koji žive pozorište i umjetnost dati sve od sebe, ali bi jako lijepo bilo ako u pomoć priteknu sistem i građani - ističe Kasumović.

Približiti kulturu

Svi će se složiti da je kultura, generalno u jako teškom stanju. Kultura je slika i našeg društva. Postoji kultura, mnogo truda i rada tu ima, kaže Kasumović, ali toliko je sve otežano, onemogućeno, toliko ima nerazumijevanja i toliko prepreka. Mi kao društvo smo u velikom problemu, jer više nismo u stanju da doživimo dobro. Ne vidimo lijepo.

- Pobornik sam toga da samo rad može promijeniti stvari. Tako da mislim da moramo svi uložiti duplo više napora i snage, nego što smo ranije. Približiti umjetnost i kulturu svima. Boriti se za svakog čovjeka. Mijenjati sebe. Pokušati biti bolji. I onda možemo očekivati neki rezultat - naglašava Kasumović.

Odvajkada je postojao sadržaj za široke narodne mase, osvrnuo se Kasumović i na pojave rijalitija i kiča koje je preplavilo naše društvo.

- Primamljiv je, zadovoljava najniže porive i ukuse, ali isto tako, nikada nije uništio kulturu. Ovo jeste vrijeme iskušenja i položaj je ugrožen i poljuljan. Kič i šund imaju savremene alate koji su mnogo glasniji i prisutniji. Ali cilj ljudi koji istinski žive kulturu i umjetnost ne treba biti usmjeren na te pojave, nego na sebe same. Ne ulaziti u nekakav rat sa tim pojavama, nego raditi na sebi. Činiti sebe boljim. Činiti dobro. I dobro će biti  - kaže na kraju Kasumović.

(Alem Dedić/Preporod.info)