Svjetski dan voda: Sačuvajmo vodu od nas i za nas

Svjetski dan voda obilježava se danas, 22. marta, a cilj mu je podizanje svijesti o važnosti koju voda ima na zemlji. Brojna zagađenja rijeka, jezera, mora, pa i okeana, ali i činjenica da 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, govore koliko je gorući ovaj problem.

Kao i u mnogo čemu drugome, glavni remetilački faktor, zagađivač voda jeste čovjek i njegovo neodgovorno ponašanje. Ni Bosnu i Hercegovinu nije zaobišao problem uništenja i zagađenja vode, čak bismo rekli da je on izraženiji nego u mnogim drugim evropskim zemljama.

- Ekološka svijest građana Bosne i Hercegovine nije na visokom nivou i zbog toga je svuda oko nas vidljivo zagađenje prirode. Pored niske ekološke svijesti, u našoj domovini ne postoji efikasan sistem koji bi kažnjavao sve one neodgovorne pojedince koji zagađuju prirodu. Trenutno, sve što možemo uraditi jeste da pozitivno utičemo na svijest pojedinaca i grupa (učenici, studenti, aktivisti itd.) kroz kampanje podizanja svijesti, edukacije i kroz, nama najdraže, konkretne terenske ekološke volonterske akcije. Svi možemo dati svoj doprinos i doprinijeti očuvanju prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine -  kaže za Preporod.info Ismail Elkaz, predsjednik Asocijacije za aktivno društvo i predvodnik tima "Let's Do It" u Donjem Vakufu.

Nažalost, ističe Elkaz, kod nas su poznati fenomeni "čudnog behara" na drveću na obalama rijeka. Sezonsko podizanje nivoa vode u rijekama svaki put iza sebe ostavlja milione najlonskih kesa, flaša i drugog otapada na obalama.

- Sve ovo se dešava zbog niske ekološke svijesti građana i zbog nesankcionisanja onih koji zagađuju. Veliki zagađivači su i industrijska postrojenja koja svojim otpadnim vodama konstantno zagađuju vodotoke. Također, poseban problem uništavanje rijeka su i mini hidroelektrane gdje se trajno uništavaju prirodne ljepote zbog interesa i profita pojedinaca  - govori Elkaz.

Doprinos građana

Iako se treba razlikovati zagađenje rijeka, potoka ili vode za piće svjedoci smo da su sve vrste voda ugrožene.

- Ponajviše zagađena rijeka u BiH je rijeka Bosna, zatim rijeka Spreča. Rijeka Bosna, jer prolazi velike industrijske zagađivače poput Preventa, Termoeletrane, Mitalla, Natrona itd, i tu možemo reći da je industrijski zagađena. Također, nezanemariv dio zagađenja jesu fekalije koje se nerijetko izlijevaju direktno u rijeku, i onda na koncu nesavjesni građani, te poneki ekološki incidenti. Naravno, tu je i nezaobilazno smeće, koje je i vizuelni problem. Te, takozvane popularne zastavice koje se pojave nakon svakog bujanja rijeka, jer one povlače smeće sa deponija, na neki nacin smeće "migrira". Naravno, postoji i zagađenje vode za piće, ponajviše su ugroženi lokalni vodni objekti, gdje je recimo na području Zeničko-dobojskog kantona, cca 76 posto mikrobiološki neispravnih voda za piće, a koje građani ipak piju. Napominjem da je mikrobiološko zagađenje, uglavnom posljedica ljudskog faktora. Svi ovi problemi su rješivi, samo je potrebno malo više volje - kaže mr. Safet Kubat, osnivač grupe "Budi promjena".

Upravo ova grupa, koja na Facebooku broji preko 30.000 članova, je dokaz koliko građani mogu dati doprinos u čuvanje voda. Oko 1100 video objava u grupi, preko 30 objava svaki dan, postavljen je video nadzor u četiri općine, doprinos moratoriju na gradnju mini hidroelekrana, doprinos za monitoring dodjeljenih sredstava iz budžeta, organizovanje pošumljavanja 14.300 stabala, učestvovanje u javnim raspravama, doprinos poribljavanju sa preko 30.000 komada ribe, samo su neki rezultati ove grupe.

- Ljudi se identifikuju sa cijelom tom pričom i primjenjuju je u praksi. Da je samo svaki naš aktivista pokupio jednu vreću smeća, to je 30.000 vreća. Grupa daje snagu drugim ljudima, daje potvrdu da nisu sami, postaju svjesni da nas je puno više koji volimo ovu domovinu i da se sve više i više razmišlja o zaštiti naših zajedničkih dobara - ističe Kubat.

BiH bez smeća

Budi promjena koju želiš vidjeti u drugim ljudima, moto je koji pokreće ove ljude. Sve počinje od nas. Moramo shvatiti, naglašava Kubat, da šta god damo prirodi, ona nam to i vrati, bilo to loše ili dobro.

- Za rješavanje ovih problema potrebno je uključivanje šire društvene zajednice i više aktera. Građani omasovljeni mogu puno više nego što misle. Moramo uraditi ono što je do nas. Bitno je ekološko opismenjavanje ljudi, nekada i protesti, zašto ne, kao vid borbe za očuvanje zajedničkih dobara – govori Kubat.

Mnogo je načina za očuvanje voda. Neka od rješenja su, kaže Kubat, kada govorimo o rijekama i zagađenju od smeća, konkretna zaduženja nadležnima, veća uključenost Agencije za vodu, interventni timovi koji će u kontinuitetu ukljanjati smeće, kažnjavanje nesavjesnih, podizanje ekološke svijesti itd.

- Kada se govori o industrijskim otpadnim vodama i fekalijama, prije svega su nužne veće kazne, povećani nadzori, postavljanje kolektora na što više lokacija po EU standardima. A ako se radi o vodi za piće, iz lokalnnih vodnih objekata, moraju se prošiti vodozaštitne zone, povećati pošumljavanje, ukloniti eventualne divlje deponije iznad rezervoara i na koncu dezinfikovati vodu, naravno uz nadzor stručnih lica - ističe Kubat.

Ideja grupi "Budi promjena" ne manjka, a ciljevi su im jasni. Neće stati dok ne bude BiH BEZ SMEĆA.

- Idemo sa kampanjom masovnog pošumljavanja, kao i sa poribljavanjem, postavljanja video nadzora i kamera, podizanje eko svijesti u kontinuitetu. Cilj je da do kraja godine imamo najmanje 50.000 članova, te da na svakom pedlju države imamo naše timove - optimistično govori Kubat.

Doprinos pojedinca

Ove godine se organizuje jubilarna deseta volonterska akcija "Let's Do It - očistimo zemlju za 1 dan". U prethodnih deset godina vrijedne ruke oko 200.000 volontera očistilo je desetine hiljada tona otpada širom Bosne i Hercegovine.

Velike količine otapada, podsjeća Ismail Elkaz, očišćene su i iz rijeka, jezera i drugih vodenih površina. Kroz "Let's Do It" akcije pošumljavanja uspješno je zasađeno blizu pola miliona sadnica raznih vrsta drveća, a poznato je da šume trajno štite izvorišta pitke vode, preveniraju nastanak klizišta i sl. Postignuti rezultati su impresivni, a još uvijek postoji velika potreba da se intenzivno radi na rješavanju ekoloških problema i da se potiče eko aktivizam.

- Svi mi kao društvo moramo osuditi neogovorno ponašanje pojedinaca koji uništavalju i zagađuju prirodu. Trebat ćemo uložiti veliki napor da očistimo sve ono što je zagađeno. Također, građani mogu uticati na donosioce odluka da nađu načina kako da sankcionišu neodgovorna fizička i pravna lica kako bi se prevenirala nova zagađenja. Do velikih promjena se dolazi malim koracima - ističe Elkaz.

Poslužit ćemo se Elkazovim riječima i kazati da "Let's Do It" i druge slične građanske inicijative kao što je "Budi promjena", jesu istinski predvodnici ekoloških i drugih društveno korisnih promjena u Bosni i Hercegovini. Naše je da im damo podršku, ako ne učestvovanjem u njihovim akcijama, onda barem nebacanjem smeća i ostalog što zagađuje naše vode.

 (Alem Dedić/Preporod.info)