Zdrav život i dobar imunitet smanjuju mogućnost zaraze od korona virusa

S ciljem sprečavanja širenja zaraze nužno sagledati sve aspekte borbe protiv ove bolesti, a jedan od načina da preveniramo zarazu jeste i jačanje imunog sistema koji nas štiti od patogenih organizama, uključujući viruse, bakterije, gljivice i parazite.

Kako bi se izborio sa širokim spektrom prijetnji, imuni sistem evoluirao je tako da uključuje mnoge specijalizovane tipove ćelija koje komuniciraju i rade zajedno u borbi protiv infekcija.

- Za ispravan rad imunog sistema potrebne su određene hranljive materije. Stoga je zdrava ishrana presudna u borbi protiv epidemije korona virusa - kaže Jasenko Karamehić, jedan od najeminentnijih imunologa i stručnjaka u BiH.  

Dobra ishrana pruža okruženje u kojem imuni sistem može brzo i primjereno da reaguje na infekciju.

U međuvremenu, nedostatak hranljivih materija čini tijelo i imuni sistem nesposobnim za ispravan rad. Neke hranljive materije, poput vitamina A i D, direktni su regulatori ekspresije gena u imunološkim ćelijama. One igraju ključnu ulogu u sazrijevanju, diferencijaciji i reakciji imunih ćelija. 

- Dobar imunitet smanjuje mogućnost zaraze. U prosjeku malo ljudi umire od COVID-19, što znači da je imuni sistem čovjeka veoma dobar i može se izboriti s ovim virusom. A to podrazumijeva zdrav život, osam sati spavanja, osam sati rada, osam sati odmora poslije rada, uravnoteženu ishranu, kretanje, izbjegavanje stresa, fizičke aktivnosti... - kaže Karamehić. 

Uprkos težini situacije u kojoj se nalazimo, doktor Karamehić kaže da se mora dodatno voditi računa i o imunitetu, kako bismo bolje prevladali ovaj period.

- Moramo voditi računa o imunitetu. Kakav je naš imuni sistem? Ja ću govoriti o prosjeku. U 90 posto slučajeva, pa čak i više, imamo dobar imuni sistem. Pokazalo se i sad u Kini i u drugim zemljama da je ozdravilo više od 70.000, 80.000 i do 1.000.000 ljudi. Kako je ozdravilo? Zato što su imali normalan, prirodan imuni sistem, neću reći ni kvalitetan, ni loš, imam razloge zašto ovo govorim. Jer, mnogi koji se ne bave imunologijom ne znaju kad uzimaju puno imunostimulatora da to ima i "drugu stranu medalje". Ako vi to uzimate svaki dan bespotrebno, vi narušite jedan normalan imunitet i on pređe u hiperaktivan, a taj hiperaktivan, prejak imuni sistem, isto je štetan kao i hiporeaktivan, jer on dovodi do autimunih oboljenja. To su jako teška oboljenja i da se to ne bi dogodilo, njega treba držati u ravnoteži. Iako sada ne živimo u normalnim okolnostima, treba pokušati normalno živjeti. Ako želimo sačuvati zdravlje, moramo sebi pomoći. Ne može nam niko drugi pomoći, ako sebi ne pomognemo - stava je Karamehić.

Ističe da moramo kontrolisati stres, uzimati vitamine, prvenstveno C i E, zatim minerale.  

- Trebamo, provoditi fizičke aktivnosti, držati umjeren ritam rada, sna i odmora. Veoma je važno imati pozitivan mentalno emotivni stav prema životu. Istodobno potiskivanje negativinih emocija mijenja otpornost ljudskog organizma čineći ga preosjetljivim na opasne stvari - ukazuje doktor Karamehić.

Na Školi za ljudski razvoj i zdravlje Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sautemptonu istraživana je uloga ishrane u jačanju imunog sistema u borbi protiv infekcije COVID-19. Studija objavljena u "BMJ Nutrition, Prevention & Health"  naglašava važnost ishrane u jačanju sposobnosti imunološkog sistema da se bori protiv infekcije. 

- Imuni sistem brani naše tijelo od infekcije, a imunološka memorija odnosi se na sposobnost imunološkog sistema da brzo prepozna antigen s kojim se tijelo prethodno susrelo i pokrene odgovarajući imunološki odgovor  - navodi se u ovoj studiji.  

Imuni sistem funkcioniše u svakom trenutku, ali specifične ćelije postaju aktivirane prisutnošću patogena. Aktivacija dovodi do značajnog povećanja potražnje imunog sistema za supstratima koji proizvode energiju, uključujući masne kiseline, glukozu i aminokiseline. Potvrđeno je i da su tijelu su potrebni vitamini i minerali da bi se uspiješno borilo protiv teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirus 2 (SARS-CoV-2). U nekim slučajevima, čak i ako se osoba zarazi, imuni sistem tijela može lahko da se bori protiv patogena, smanjujući rizik od razvoja teške bolesti. Pokazalo se da vitamini A, B6, folati, C, D i E, uključujući elemente u tragovima poput cinka, bakra, željeza i selena, igraju ključne uloge u jačanju imunog sistema i smanjenju rizika od infekcija i smanjenju rizika od infekcija. 

Ne mogu se izdvojiti jedna ili dvije namirnice koje "lahko" podižu naš imunitet nego ovdje govorimo o pravilno prilagođenoj prehrani u kojoj posebno mjesto zauzimaju namirnice koje doprinose zdravlju našeg probavnog trakta u kojemu se proizvodi 70-80 posto imunoloških stanica.  

Tako da, namirnice bogate vitaminima A, C, D i E, cinkom i selenom te probioticima čine dobitnu kombinaciju u borbi protiv virusa i bakterija.

Prednost treba dati unosu sezonskog povrća (mrkva, brokula, špinat, paradajz, paprika) i voća (bobičasto voće, naranče, limun, kivi), te unosu dovoljnih količine proteina (riba, meso, jaja i mliječni proizvodi) kako ne bi došlo do slabljenja imunološkog sistema. 

Dodatni doprinos jačanju imuniteta osiguravamo unosom fermentiranih mliječnih proizvoda i orašastih plodova (bademi, orasi, brazilski oraščići), te korištenjem začina poput origana, đumbira ili cimeta koji imaju antimikrobni i protuupalnu efikasnost.  

(A.N./Preporod.info)