Istraživanje – Koliko džematlije znaju o vakufu i ko uvakufljuje?

U okviru manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini 2017. održan je naučni skup prilikom kojeg je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka objavio rezultate prve kvantitativne studije o percepciji vakufa kod Bošnjaka sa područja MIZ Jajce. Istraživanje će u cjelosti biti objavljeno u zborniku radova „Dani vakufa“, a ovdje objavljujemo neke od najzanimljivijih rezultata studije.

Veći postotak žena vakifa

 Istraživanje je sprovedeno na grupi od 477 ispitanika među kojima je bilo 314 muškaraca i 153 žene. Među istima je bilo 123 vakifa i 335 nevakifa.  Rezultati studije su pokazali da je od među vakifima bilo 79 muškaraca i 40 žena. Uzimajući u obzir omjer ispitanika oba spola, tj. činjenice da je u istraživanju učestvovalo 314 muškaraca i 153 žene, utvrđuje se da je u postotku među ženama za nijansu bilo više vakifa (26.8%) u odnosu na muškarce (26.4%). Ovo je zanimljiva informacija obzirom da je bosanskohercegovačko društvo patrijarhalno te da žene u Bosni i Hercegovini uglavnom ne raspolažu novcem. Ovi rezultati su, dalje, pokazali da spol nije statistički značajan pokazatelj da li će neko biti vakif ili ne. Stoga, preporučuje se da se obrati pažnja na to da se o vakufu informišu žene koliko i muškarci te da se informisanje o istom ne svede na hutbe kojima žene većinom ne prisustvuju.

Starije osobe više uvakufljavaju

 Dalje, istraživanje je pokazalo da je među svim starosnim grupama bilo vakifa, te da uvakufljavanje nije isključiva karakteristika starijih. Međutim, rezultati testa su pokazali da postoji veza između starosne dobi i uvakufljavanja (Tabela 1.1.). To znači da što je neko imao više godina, postojala je veća mogućnost da postane vakif. Uočit ćemo da je najmanje nevakifa u grupama od 71 godinu do 80 godina i preko 80 godina, dok je u starosnoj grupi do 30 godina najveći broj nevakifa. Ovi rezultati reflektuju i generalno stanje Bošnjaka u svim ibadetima. Mnogi ibadeti, pa i čin uvakufljavanja se kod Bošnjaka smatra obavezom starijih, dok za mlađu populaciju još uvijek ima vremena da učine isto. Islamska zajednica općenito, a medžlisi posebno, trebaju raditi na mijenjanju ovakve percepcije i svijesti Bošnjaka u izvršavanja svih ibadeta.

Cijeli tekst u štampanom izdanju „Preporoda“