IGK: U proceduri Parlamenta Kanade Rezolucija o komemorisanju 31. maja, Međunarodnog dana bijelih traka u Kanadi

Prijedor je prvi presuđeni genocid u BiH, ali i u Evropi, saopćio je Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK).

Presudu o kojoj je riječ, donijelo je Vijeće za maloljetnike Višeg suda u Sarajevu, a 2. jula 1995. godine postala je pravosnažna. Radi se o krivičnom postupku protiv Dragana Opačića (rođenog 1975.) osuđenog zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 142. st. 1 i genocida iz čl. 141. st. u vezi s čl. 48. preuzetog iz KZ-a SFRJ, (čl. 3. st. točka A Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata).

Nakon održane glavne rasprave koja je bila zatvorena za javnost, presuđeno je da je Dragan Opačić, pripadnik Prve motorizirane gardijske brigade tzv. vojske Republike Srpske, koji je bio u pritvoru od 2. aprila 1995. godine, kriv što je od sredine novembra pa do kraja 1992. u mjestu Kozarac općine Prijedor, nakon što se dobrovoljno prijavio u paravojsku tzv. Republike Srpske u cilju provođenja velikosrpske politike, uništenja i protjerivanja nesrpskog stanovništva s tog područja, prilikom služenja u jedinici koja je osiguravala logor ‘Trnopolje’, a u kojem se u to vrijeme nalazilo oko 1500 žena, djece i staraca, uglavnom Bošnjaka muslimana iz Kozarca i okolnih sela, kršeći pravila međunarodnog prava počinio 23 ubojstva strijeljanjem, dva ubojstva klanjem i deset silovanja.

Predstavnički dom države Missouri (The Missouri House of Representatives) je u martu 2013. godine usvojio historijsku rezoluciju kojom se zločini počinjeni u Prijedoru, uz genocid u Srebrenici, zvanično priznaju kao genocid.

Ovaj dokument je značajan jer je Predstavnički dom Missourija, kao tada jedno od prvih zakonodavnih tijela, u jednoj rezoluciji izjednačio i imenovao stradanja u Prijedoru i Srebrenici kao genocid.

Haški tribunal je, u najmanje dvije pravosnažne presude, utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.

Tribunal je, u presudama, utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u najmanje dvije presude spominje kako je nesrpskom stanovništvu Prijedora naređeno da stavljaju bijele plahte i marame.

Prema presudi bivšem ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Mići Stanišiću i nekadašnjem načelniku Centra službi bezbjednosti (CSB) u Banjaluci Stojanu Župljaninu, sloboda kretanja nesrpskih stanovnika Prijedora 1992. godine bila je “ograničena i nametnut im je policijski sat poslije smrkavanja”. “Muslimani i Hrvati su morali da izvjese bijele zastave na prozorima i nose bijele trake na rukama”, stoji u presudi.

Stanišić i Župljanin su 2016. osuđeni na po 22 godine zatvora. Naredba o bijelim trakama navodi se i u presudi kojom su za zločine počinjene u prijedorskim logorima osuđeni Miroslav Kvočka na sedam godina, Dragoljub Prcać na pet, Mlađo Radić na 20, Zoran Žigić na 25, a Milojica Kos na šest godina zatvora.

– Muslimanima je naređeno putem radija da izvjese bijele plahte pred svojim kućama u znak lojalnosti prema srpskim vlastima, da zavežu bijelu maramu oko miške i krenu prema centru grada – stoji u presudi te se poziva na preko deset svjedočenja i materijalnih dokaza.

Haški tribunal je u svojim presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, dok je kroz logore prošlo je više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata.

Za progone, ubistva i druge zločine počinjene u Prijedoru, u Haagu su osuđeni i lideri bosanskih Srba Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kao i nekadašnji komandant Kriznog štaba Milomir Stakić, te druge osobe.

Trenutno su u toku žalbeni postupci na suđenjima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, koji su prvostepeno proglašeni krivima i za zločine u Prijedoru.

Pred Sudom BiH također su donesene presude za zločine u logorima Omarska i Trnopolje, kao i za ubistva na Korićanskim stijenama i u Kozarcu, a u toku su i postupci za zločine u Zecovima i Ljubiji kod Prijedora.

Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su tada utjecali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.

Aleksandar Knjeginjić, koji je također ranije osuđen za zločine u Prijedoru, prošle godine je pokenuo peticiju protiv Dana bijelih traka u tom gradu. Protiv njega je podnesena prijava, ali Tužilaštvo BiH još nije donijelo odluku.

– Iz Kanade šaljemo poruku da sa ponosom nosimo bijele trake i tako svjedočimo da preživjele žrtve nisu same, da se njihov glas čuje u Kanadi, u Vladi i Parlamentu Kanade. Prijedorske bijele trake, simbol zločina počinjenog u Prijedoru su odavno prepoznate Kanadi. Danas više nikome u Kanadi ne morate objašnjavati šta je počinjeno u Prijedoru. Politička, akademska i šira javnost se sve više upoznaje s tim. To sada sa uspjehom rade naša djeca – saopćio je IGK.

(Preporod.info)