Fetva-i-emin: Važno je da majke što duže doje novorođenčad
Broj novorođenčadi i odojčadi na prirodnoj ishrani je, i pored dokazanih koristi dojenja, sve manji. Podaci koje su za Preporod.info dostavili iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, pokazuju da od ukupnog broja novorođene djece, ni pola njih se ne hrani majčinim mlijekom.
Samo 51,5 posto novorođene djece po prvi put je dojeno u roku od jednog sata nakon rođenja, dok 87,3 posto novorođenčadi počinje dojiti u roku od jednog dana od rođenja, dok do šest mjeseci starosti isključivo doji samo 15,1 posto djece.
Također, 42 posto djece pretežno doji u dobi do pet mjeseci, u dobi od 12 do 15 mjeseci 13,2 posto djece je još uvijek dojeno, a u dobi od 20 do 23 mjeseca doji 15,3 posto djece.
Čak se 79 posto djece mlađe od dvije godine u Federaciji BiH hrani na flašicu, što je zabrinjavajuća praksa zbog više faktora, među kojima je i moguća kontaminacija onečišćenom vodom i lošom higijenom tokom pripreme.
Doktorica Aida Filipović - Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo za Preporod.info naglasila je važnost i potrebu dojenja, ukazujući i da su prednosti dojenja višestruke i odnose se najprije na zdravlje majke i djeteta, a tu su socijalne i ekonomske dobrobiti za porodicu i društvo u cjelini.
-Prednosti dojenja leže u činjenici da je dojenje siguran, zdrav i održiv način ishrane dojenčadi posebno u prvih šest mjeseci života, a veoma je važno i nakon šest mjeseci života. Dojenje čini temelj pravilne ishrane, koja je najvažniji preduslov za rast i razvoj, te sveukupno zdravlje djeteta - kazala je Filipović- Hadžiomerović.
Osim toga što je majčino mlijeko najbolja i najzdravije za bebe, ishrana majčinim mlijekom i u islamu spominje se i u Časnom Kur’anu. U našoj vjeri dojenje je jedno od osnovnih prava djeteta.
Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin Islamske zajednice u BiH, podsjeća da stručnjaci u ovoj oblasti ukazuju na činjenicu da su mnogi procesi u ljudskom organizmu povezani sa ishranom, posebno u ranom stadiju dječijeg razvoja.
Navodi i da je prehrana direktno povezana sa zdravljem, odnosno sa pojavom raznih bolesti i poremećaja te da ona utječe i na dizajniranje genetskog potencijala osobe. Naglašava da stručnjaci u oblasti razvoja djeteta ukazuju na to da prve dvije godine dojenja mnogostruko doprinose oblikovanju mozga beba.
- Na ovo nedvojbeno ukazuje činjenica da zadajanje djece različitih roditelja od strane iste dojilje u prve dvije godine njihova razvoja, čini ih, prema propisima islama, braćom i sestrama po mlijeku, što je neotklonjiva prepreka za njihovo kasnije stupanje u brak, bez obzira na stepen njihova krvnog srodstva i porijekla. Ovo srodstvo po mlijeku, prema fikhskom tumačenju našeg mezheba, nastaje samo jednim zadajanjem, dok drugi mezhebi smatraju da ono nastaje sa pet nahranjujućih zadajanja. Predostrožnost u ovom slučaju nalaže postupanje po mišljenju našeg mezheba. Ovaj šerijatski propis jasno ukazuje na bitan utjecaj majčinog/dojiljinog mlijeka na organizam djeteta u prve dvije godine njegova života, pa i na dizajniranje i nijansiranje njegovih genetskih karakteristika, ili nekih specifičnih psihofizičkih, umnih i emocionalnih osobina važnih za njegov dalji sveukupni razvoj, što rezultira jakom srodničkom vezom po mlijeku, koja po intenzitetu bračne zabrane ne zaostaje za bliskim srodstvom po krvi/porijeklu - kaže za Preporod.info Ljevaković.
Pojašnjava da srodstvo po mlijeku nastaje samo na osnovu mlijeka žene dojilje, ali ne i korištenjem nekog drugog mlijeka istog porijekla, što ukazuje na specifične karakteristike ljudskog mlijeka u odnosu na sve druge vrste hrane.
U Kur’anu se o dojenju, uz upotrebu različitih formi i izvedenica iz pojma dojenje (glagolski oblici irḍā’ i istirḍā’, te imenice reḍā’a i murḍi’a), govori u sedam sura.
- I ova činjenica jasno govori o važnosti dojenja u ljudskom životu, te ukazuje na mnoštvo situacija, stanja, veza i odnosa koji se uspostavljaju tim činom. Najindikativniji ajet koji ukazuje na važnost dojenja djeteta u prve dvije godine njegova života jesu riječi Uzvišenog Stvoritelja u 233. ajetu sure El-Beqare: “Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji žele da dojenje potpuno bude.” Na važnost dojenja u tom periodu ukazuje i 14. ajet sure Luqman: “Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine.” - kazuje Ljevaković.
Pojašnjava da, iako su navedeni tekstovi izrečeni u formi obavijesti, oni implicite nose značenje zapovijedi, ali, kako to mufessiri kažu, zapovijedi sa snagom jake preporuke (emr istihbab), a ne stroge obaveze (emr īdžab), budući da postoje različite situacije u kojima majka nije u stanju dojiti svoje dijete ili dijete iz nekog razloga odbija mlijeko svoje majke, ili zbog neke specifične životne situacije i posebne okolnosti.
Stroga obaveza dojenja, bez obzira na životne okolnosti majke i njenog bračnog statusa, važi samo ako je život djeteta ugrožen ukoliko ne bude dojilo mlijeko svoje majke. Isti propis važi i za drugu dojilju od čijeg mlijeka zavisi život djeteta, navodi on.
- Kur’an ne samo da potencira važnost dojenja općenito, nego ukazuje i na potrebu i korisnost što dužeg perioda dojenja, koje bi optimalno trebalo da traje pune dvije godine kako bi efekat dojenja bio potpun (“…onima koji žele da dojenje potpuno bude…”). Majka je za vrijeme dojenja oslobođena odgovornosti za ličnu opskrbu, čak i ako je razvedena, kako bi se u potpunosti mogla posvetiti dojenju i brizi o djetetu - kaže Ljevaković.
Podsjeća da se u vjerovjesničkoj tradiciji i izjavama ashaba također govori o važnosti dojenja i njegovim pravnim implikacijama.
Vjerovjesnik a.s. je dodatno potvrdio i pojasnio spektar bračnih zabrana koje se uspostavljaju zadajanjem djece drugih roditelja. U hadisu kojeg su zabilježili Buhari i Muslim navodi se da je Vjerovjesnik a.s. rekao: “Opseg bračne zabrane koji se uspostavlja krvnim srodstvom uspostavlja se i srodstvom po mlijeku.” Od hazreti Alije se prenosi da je rekao: “Nema blagoslovljenijeg mlijeka za dijete od mlijeka njegove majke.” (Nehdžul-belaga) U Mustedreku je zabilježena sljedeća njegova izjava: “Birajte dojilju za svoje dijete kao što birate suprugu za brak, jer dojenje mijenja ćud.”
- Allah dž.š. je svojom stvaralačkom odredbom i mudrošću odredio da žene nose, rađaju i doje djecu. Zato je dojenje djece jedna od njihovih prirodnih funkcija. Grijeh bi bio ako bi žena, bez opravdanog razloga, zanemarila ovu svoju funkciju, u mjeri u kojoj će dojenje biti dovoljno za njeno dijete, a neće štetiti niti narušavati njeno zdravlje. Ovdje uzimamo u obzir i potencijalnu štetu od dojenja djeteta, koju majka može trpiti u nekim slučajevima, iako je ono, prema mišljenju brojnih ljekara i stručnjaka, općenito korisno po njeno zdravlje. Estetski i konformistički razlozi ne smiju biti opredjeljujući i vodeći orijentiri kojima se majka/žena rukovodi kad je posrijedi dojenje djeteta - kaže fetva-i-emin.
Ističe i da je dobrobit djeteta i majke temeljni je faktor u određivanju dužine perioda i intenziteta dojenja.
- Žena treba čuti poruku vjere po ovom pitanju, a ona je sadržana u citiranim kur’anskim ajetima, ali i poruku koju Stvoritelj šalje putem prirodnog reda stvari, razložnosti i funkcionalnosti ljudskih organa, čija je upotreba na prirodan i propisan način, ne samo odziv na Božiji nalog sadržan u obje vrste Objave, već i znak zahvalnosti Stvoritelju na blagodatima i darovima u vidu funkcionalnosti stvorenih ljudskih organa i daru potomstva/djece za koje su ti organi stvoreni i kojima trebaju biti okrilje i podrška u najkritičnijem periodu njihova života. Imajući u vidu sve rečeno, savjetujem majkama da što duži period doje svoju djecu, da ne uskraćuju ni njima ni sebi to pravo i zadovoljstvo. Imat će, ako Bog da, zdravije, otpornije i emocionalno stabilnije potomstvo, zadovoljniju i sređeniju porodicu i čvršće porodične veze i odnose - rekao je Ljevaković
Kako navodi fetva-i-emin, majka u islamu uživa izuzetno mjesto i počast mnogo veću nego otac, ne samo zato što u svom tijelu devet mjeseci nosi i potom rađa čovjeka, već i zato što se najviše brine o njemu, doji ga, hrani, čisti, čuva, njeguje i brani u periodu kada je najnemoćniji i najranjiviji.
- Ogroman trud i ljubav ulaže u sve to. Njeno zdravlje trpi, njeni materijalni interesi i mnoga životna uživanja trpe i bivaju joj uskraćena, i sve to da bi obezbijedila što bolje i kvalitetnije uvjete i pretpostavke za razvoj i odgoj svoga djeteta. Nažalost, mnogi muževi ne primjećuju i ne uvažavaju, ili nedovoljno uvažavaju ovu žrtvu koju podnose njihove supruge, majke njihove djece, tokom perioda trudnoće, dojenja i cjelodnevne višegodišnje brige o djeci, što nerijetko uzrokuje nerazumijevanja i tenzije u braku. Ukoliko svoj život budu ravnali prema principima islama, onda će se lakše nositi s izazovima roditeljstva i eventualnim bračnim i porodičnim krizama i životnim iskušenjima općenito. Ukoliko majka i otac/roditelji zanemare svoje obaveze prema djetetu u pogledu njegova dojenja, njegovanja i odgajanja, kao što se to dešava u mnogim savremenim porodicama iz različitih razloga, negativne posljedice će sigurno osjetiti i oni i njihovo dijete i društvo u kojemu žive - poručio je Ljevaković.
Osvrnuo se i na odgoj djece, posebno ulogu majke u tome.
- Odgoj djeteta započinje prije njegovog začeća, rođenja i dojenja. Ono zapravo započinje odgojem roditelja, jer se njihov odgoj i karakterne osobine reflektiraju na odgoj i ponašanje djeteta. Suštinski iskorak u procesu razvoja i odgajanja djeteta, kako u fizičkom tako i u psiho-emocionalnom pogledu, počinje u periodu dojenja. Majka je najbolja hraniteljica i najbolja odgajateljica svoga djeteta. Ona presudno utječe na njegov duhovni i emocionalni razvoj. Nijedna druga osoba, osim u nekim izuzetnim slučajevima, ne može djetetu prilaziti, njegovati ga i odgajati s više ljubavi i pažnje od njegove majke. Zato je majčinski odgoj nezamjenjiv, odnosno samo djelomično zamjenjiv u slučaju da dijete iz nekog razloga bude lišeno majčinske ljubavi, njege i odgoja, kao u slučaju smrti majke ili kod napuštene djece, kada ulogu majke pokušavaju supstituirati druge osobe - kaže Ljevaković.
(A.N./Preporod,info)