Internet kao ogledalo našeg društva

Piše: Alem Dedić

Prema Datareportal Digital global izvještaju iz oktobra 2020. godine, 4.66 milijardi ljudi u svijetu koristilo je internet, što čini 60 posto ukupne svjetske populacije.

Nešto ranije objavljeni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu pokazuje da u tom smislu ne zaostajemo za svijetom. U BiH je, prema ovom izvještaju, internet korisnika bilo 2.37 miliona, odnosno 72 posto od ukupnog broja stanovnika.

I dok čekamo novi izvještaj za našu državu koji bi trebao biti dostupan za nešto manje od dva mjeseca, treba podsjetiti šta su to Bosanci i Hercegovci najviše čitali, gledali na youtube-u, pretraživali itd.

Dva su problema, dvije pošasti koje nas naročito zanimaju u ovom izvještaju, a to su klađenje i rijaliti programi. O čemu se radi?

Građani Federacije BiH su samo u 2019. godini, prema podacima Porezne uprave, potrošili skoro 1,8 milijardi maraka.

Najviše se klade u Tuzlanskom kantonu gdje je uplaćeno čak 326,56 miliona KM. Slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton s 293,61 milion KM, Kanton Sarajevo s 292,65 miliona KM, Zeničko-dobojski 231,03 miliona KM, Srednjobosanski s 219,50 miliona KM, Unsko-sanski 176,43 miliona KM, Zapadnohercegovački 104,09 miliona, Livanjski 59,19 miliona KM, Posavski s 29,80 miliona KM i na kraju Bosansko-podrinjski kanton s uplatama od 20,34 miliona KM.

U BiH postoji nešto manje od četiri hiljade kladionica, a prema statistici, imamo čak 50.000 patoloških kockara.

Treba li onda da čudi podatak da se među dvadeset najposjećenijih web stranica u 2019. godini u našoj zemlji našla i jedna posvećena sportskim rezultatima?

Posebno su zanimljivi podaci koji govore o najtraženijim pojmovima na youtube-u, pa tako među dvadeset najtraženijih prva tri mjesta zauzima jedan te isti rijaliti program. Na prvom mjestu je "Zadruga", na drugom "Zadruga uživo", a na trećem "Zadruga 2". Među ovih dvadeset najtraženijih pojmova još dva pripada istoj vrsti programa, tako da dakle četvrtina otpada na rijaliti programe.

Stoga i ne čudi činjenica da je jedan domaći operater u svoju ponudu uvrstio upravo kanale koje cjelodnevno prikazuju nekakve farme i zadruge. Nad ovakvim podacima se trebamo zapitati kakvo je to naše društvo koje sate i sate svog života troši na gledanje rijaliti programa.

Struka je tu odveć jasna, u tim i takvim programima je samo šteta za pojedinca, ali i društvo.

Stručnjaci kažu da je jedan od razloga gledanja ovakvih sadržaja taj što gledaoci stiču priliku da o sebi izgrade bolju sliku, poredeći se sa moralnim, intelektualnim i drugim nesavršenstvima učesnika. Psiholog Bojan Šošić nedavno je na ovu temu izjavio da se putem TV ekrana gledalac na neki način intimizira s učesnikom, upoznajući njegove ili njene nedostatke, ili bilo koju osobinu koja ga čini sličnim gledaocu, odnosno običnom, prosječnom čovjeku. Ovo je naročito izraženo danas, kada su i stvarna prijateljstva dobrim dijelom izmještena na praćenje sadržaja na društvenim mrežama i smanjenje realnog kontakta.

Sociolozi, pak kažu da je stoljeće koje živimo karakteristično po otuđenju čovjeka od čovjeka, ali i društva općenito te da upravo zbog nedostatka socijalnog kontakta ljudi traže alternativu, a pronalaze je u rijaliti programu.

Posljedica je da gledaoci tih programa nastoje svoj život organizirati na takav način, postaju imitatori određenih ličnosti sa takvih programa pa tako dolazimo do toga da su djeci, omladini, pa često i starijima uzori moralno posrnule ličnosti, starlete, influenseri, pa čak i kriminalci.

Porodica mora ostati štit od svih, pa i ova dva zla koja su tako jako nahrlila u naše domove. Svi mi moramo biti brana ovim pošastima. Jer od zakona koji bi adekvatno uredili ova dva problema o kojima pišemo smo već odustali. Ništa manje važna od donošenja adekvatnih zakona nije i njihova provedba. Inače, ne bismo svjedočili prisustvu maloljetnika u kladionicama, a ni kladionicama u neposrednoj blizini škola i sakralnih objekata.

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o