Salkić: BiH definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati jednaka prava
- Danas je neizmjerno važno, da se svi zajedno snažnije okrenemo ka stvaranju države u kojoj će svi građani imati jednaka prava na svakom pedlju Bosne i Hercegovine. Važno je da takvo opredjeljenje pokažemo djelima, uz poštivanje i uvažavanje civilizacijskih vrijednosti modernog društva. Naše različitosti, koje su višestoljetno bogatstvo ove zemlje, moramo usmjeriti u izgradnju boljeg života za sve građane, poručio je u razgovoru za Preporod.info Ramiz Salkić, potpredsjednik manjeg bh. entiteta Republika Srpska (RS), povodom 25.novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Ovaj datum slavi se samo u Federaciji BiH i neradni je dan, dok se u Republici Srpskoj ovaj dan ne smatra praznikom. No, Bošnjaci koji žive na ovim prostorima čuvaju sjećanja na ovaj datum i obilježavaju ga.
- Višestoljetna ideja naše domovine kao jedinstvene i nedjeljive države u kojoj će svi građani imati jednaka prava, a koja je potvrđena 25. novembra na zasjedanju ZAVNOBIH-a, do danas je ostala jedna od najvećih vrijednosti na kojoj se mora graditi evropska budućnosti BiH. Ova ideja, koja je utkana u hiljadugodišnje tkivo naše domovine, sačuvala je i izgradila Bosnu i Hercegovinu, te pokazala da je ovo jedini ispravan put za sve građane - kazao je Salkić.
Prema njegovim riječima, iako postoje osporavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, datuma na kojeg su pečat stavili građani svih nacionalnosti vjerujući u ideju multietnične države, ovih dana će jedan od najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji biti obilježen širom naše domovine i dijaspore.
- Njegovanje ovog značajnog datuma u Zvorniku, Janji, Bratuncu, Prijedoru, Banja Luci, Srebrenici i drugim krajevima bh. entiteta RS, pokazuje da su Bošnjaci opredijeljeni za izgradnju jedinstvene i demokratske države u kojoj se uvažavaju i poštuju prava svih građana. Bošnjaci u ovom dijelu naše zemlje pokazuju i da su garant očuvanja Bosne i Hercegovine u granicama potvrđenim na zasjedanju ZAVNOBIH-a. Naše opredjeljenje je da gradimo zemlju istrajavajući na istini i pravdi, a naš najveći prioritet mora biti razvoj ekonomije i zapošljavanje svih naših građana - naveo je Salkić.
Posebna pažnja, ističe, mora se posvetiti Bošnjacima u bh. entitetu RS, kojima je uz realizaciju ekonomskih projekata neophodno obezbijediti sistemska prava, jednake mogućnosti i jednaka prava sa drugim građanima.
- Naša domovina nosi teško historijsko breme, a najveći teret je na plećima Bošnjaka kao najmnogoljudnijeg naroda. Moramo biti svjesni da ideologije, koje su u proteklim stoljećima pokušale podijeliti i razoriti ovu zemlju, ne miruju ni danas. Naša obaveza je da na višestoljetne laži, koje prerastaju u patologiju, odgovaramo neupitnim historijskim činjenicama. Da podsjećamo na Povelju Kulina bana, na Kraljevinu Bosnu, na bh. velikane i bogatu historiju naše domovine, koja je pregazila sve one koji su negirali i atakovali na Bosnu i Hercegovinu. Naš odgovor su i naše manifestacije i zastave koje će se vijoriti u Doboju, Janji, Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici i drugim mjestima širom BiH. Naša poruka, koja se proteže još od srednjovjekovne Bosne, jeste da je BiH država u kojoj će i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati i svi ostali građani, imati ista prava, mogućnosti i slobode na cijeloj teritoriji naše domovine. To je ideja u koju vjerujemo i od koje, uprkos svemu, nikada nećemo odustati – naveo je Salkić.
Dodaju kako u tu ideju vjeruju i svi oni koji su se nakon agresije, etničkog čišćenja i genocida, vratili na svoja ognjišta, ali i oni koji trenutno žive izvan BiH.
- Oni su jedan od temelja očuvanja BiH i svoju predanost i ljubav prema domovini pokazuju na svakom koraku. Zbog toga, u budućnosti, država mora snažnije, kao nikada do sada, odgovoriti na potrebe i zahtjeve građana koji su se vratili na prostor bh. entiteta RS, ali i onih koji žive izvan domovine - ukazao je Salkić.
Potpredsjednik RS-a dotakao se i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je, kako navodi, zaustavio rat ali je i donio nepravdu da žrtve genocida žive u entitetu koji nepravedno nosi naziv samo po jednom narodu.
- Žive u entitetu čija vlast konstantno negira žrtve, veliča ratne zloćince i negira sudski dokazani i presuđeni genocid nad Bošnjacima. Vlast u ovom entitetu one koji su osuđeni za genocid nad Bošnjacima, udruženi zločinački poduhvat, terorisanje građana Sarajeva smatra stvaraocima ovog entiteta. Sve ovo što danas ćini vlast u ovom entitetu prestavlja završnu fazu genocida. Bošnjaci u ovakvom ambijentu i okolnostima kakve su danas teško da će moći trajno opstati u ovom entitetu ako se nešto suštinski ne promjeni. Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma nije proveden suštinski, on je samo formalno proveden. Bošnjaci i Hrvati koji su protjerani iz ovog dijela Bosne i Hercegovine dobili su priliku za povratak. U procesu povratka dobili su podršku u obnovi infrastrukture, stambenih jedinica, vjerskih objekata i podršku za obnovu pojedinačnih porodičnih gazdinstava. Sva ova davanja spadaju u segment socijale, unapređenja životnih uslova. Međutim, suštinski nikad nisu obezbjeđena jednaka prava i jednake mogućnosti povratnicima - podcrtao je Salkić.
Ističe kako na ovom polju nije dovoljno rađeno niti je to bio prioritet onima koji su provodili Dejtonski mirovni sporazum.
- Ustavom entiteta je definisano članom 97. da će u institucijama entiteta biti zastupljenost konstitutivnih naroda u skladu sa popisom iz 1991. godine. Na implementaciji ovog člana Ustava niko nije radio od predstavnika međunarodne zajednice. Odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda definisano je da su Srbi, Bošnjaci, Hrvati konstitutivni na cijeloj teritorije BiH, iz čega proizilazi da trebaju imati jednaka prava i jednake mogućnosti. Mi danas imamo asimetrična rješenja u ustavima entiteta koja ne daju jednaka prava i jednake mogućnosti svim konstitutivnim narodima u procesu donošenja odluka i zaštite pojedinačnih i kolektivnih prava - navodi Salkić.
Suštinski povratak je, pojašnjava, trebao podrazumijevati multietničke lokalne i entitetske institucije, javna preduzeća i sve javne ustanove.
Danas, kako kaže Salkić, u ovom entitetu u svim ovim institucijama zaposleno je ispod jedan posto Bošnjaka, a još manje Hrvata.
Mlade osobe, Bošnjaci i Hrvati, koje završavaju srednju školu i fakultete u ovom entitetu ne mogu pronaći posao u javnom sektoru što ih tjera da posao traže izvan entiteta ili izvan Bosne i Hercegovine. Na ovaj način se provodi moderno etničko čišćenje mirnodopskim metodama. Da je povratak suštinski proveden danas bi u institucijama entiteta, lokalnih zajednica, agencijama, javnim preduzećima bilo zaposleno više hiljada Bošnjaka i Hrvata što bi omogućilo život i egzistenciju desetina hiljada onih koji su se vratili da ostanu i žive na svojim ognjištima.
- Bez rješavanja stvarnih statusnih prava, stvaranja ambijenta jednakih prava i jednakih mogućnosti, uklanjanja asimetričnih rješenja u ustavima entiteta aneks VII nikad neće biti proveden na način kako je to bilo zamišljeno. Da se protjerani vrate i imaju ista prava sa drugim građanima kako je to bilo prije progona. Bez suštinske provedbe aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma upitna je budućnost i opstanak Bosne i Hercegovine kao države u granicama pod kojim je prizanata i primljena u Ujedinjene nacije. Oni koji osporavaju prava Bošnjacima u ovom entitetu to znaju. Zbog toga provode sistemsku diskriminaciju pri zapošljavanju, u obrazovnom procesu i svim drugim segmentima života u ovom entitetu - kaže Salkić.
Odgovornost za ovo stanje je kako navodi Salkić, na svim, ali ne podjednaka.
- Najveća historijska odgovornost će biti na onima koji su mogli i morali najviše uraditi, a najmanja na onima koji su mogli najmanje uraditi. Najviše što su mogli uraditi oni koji su se vratili oni su i uradili. Vratili su se na svoja ognjišta. Oni koji su trebali da obezbjede jednaka prava i jednake mogučnosti su zakazali. To je međunarodna zajednica i država Bosna i Hercegovina. Oni su morali da privole i natjeraju entitet da poštuje evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama, državni i entitretski ustav što danas nije slučaj u ovo entitetu - poručio je Salkić.
(A.N./Preporod.info)