General Ajnadžić za Preporod.info o 15. aprilu: Armija RBiH bila je konačan odgovor na agresiju i garancija opstanka države

Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) jedan je od najvažnijih datuma novije historije Bosne i Hercegovine.

Armija Republike BiH formirana je 15. aprila 1992. godine kao odgovor na agresiju i prijetnju opstanku države. O važnosti ovog datuma u intervjuu za Preporod.info govorio je general Nedžad Ajnadžić, zamjenik predsjednika Udruženja generala Bosne i Hercegovine, koji se osvrnuo na same početke organizovanja odbrane, ključne izazove s kojima su se suočavali tadašnji branioci, ali i način na koji je u kratkom vremenu uspostavljena respektabilna vojna sila sastavljena uglavnom od civila.

U razgovoru je naglašena presudna uloga Armije Republike BiH u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, uz podsjećanje na ogromne ljudske žrtve i doprinos svih patriota.

Također, otvorena su pitanja današnjeg odnosa prema borcima, osjećaja zapostavljenosti boraca, kao i izazova u procesu suočavanja s prošlošću i ostvarivanja pravde.

Intervju se dotiče i aktuelne političko-sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, uključujući pritiske na državne institucije, regionalne tenzije i potrebu za institucionalnim odgovorima.

Kao ključna poruka istaknuta je važnost očuvanja mira, jačanja države i kulture sjećanja, uz naglasak da su iskustva iz prošlosti obaveza za odgovornije djelovanje u sadašnjosti i budućnosti.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Preporod.info: Kako Vi lično doživljavate 15. april 1992. godine i kakav značaj formiranje Armije Republike Bosne i Hercegovine ima u Vašem sjećanju na početak agresije?

General Ajnadžić: Dan Armije RBiH uvijek u meni budi burne emocije, podsjeća me na aprilske dane 1992. godine kada je otvoreno krenula opšta agresija na međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Za nas branioce april je posebno značajan, jer je državno Predsjedništvo odlučilo formirati Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Armija je formirana u rekordnom roku i u njen sastav ulaze jedinice Teritorijalne odbrane Republike BiH, Zelenih beretki, Patriotske lige Republike BiH, te velikog broja dobrovoljaca – uglavnom patriotski opredijeljenih građana. Od tada, uz pripadnike MUP-a Republike BiH, postajemo objedinjena vojna oružana snaga naše države. Jednostavno, 15. april 1992. godine, kao Dan Armije RBiH, predstavlja naš konačan odgovor na agresiju i odlučnost da ni po koju cijenu nećemo pokleknuti pred zločinačkim namjerama agresora.

Preporod.info: Ono što je najveći uspjeh, odbranjena je suverena i nezavisna država BiH. Imate li podatke koliko je šehida i poginulih bilo na kraju rata, koliko ranjenih? Danas, s ove distance, da nije bilo Armije RBiH kakva bi bila sudbina ljudi, ove zemlje, a posebno Bošnjaka?

General Ajnadžić: Da, država je odbranjena. Naglašavam, samo zahvaljujući svim patriotama ove zemlje, počevši od Armije i MUP-a RBiH, državnog rukovodstva, pripadnika namjenske industrije i, nikada ne smijemo zaboraviti na sve naše građane i naše porodice. Žrtve su bile zaista velike. Po podacima Istraživačko dokumentacionog centra, život je izgubilo oko 65.000 Bošnjaka. Što se tiče vojnih žrtava, tu je oko 29.000 pripadnika Armije Republike BiH. Uprkos velikim žrtvama, Armija je u kratkom vremenu ojačala zahvaljujući snažnoj motivaciji, jedinstvu i prilagodljivosti.

Ključ njenog opstanka bila je odlučnost  i hrabrost branilaca da brane svoju državu i domove. Armija je zaslužna za opstanak glavnog grada Sarajeva, institucija države i naroda na cijeloj teritoriji koja je bila pod kontrolom legalnih organa vlasti. To je bila dobra osnova političkim pregovorima naših državnih organa na čelu s predsjednikom Alijom Izetbegovićem da se učvrste državni atributi i okvir države u Dejtonu. 

Preporod.info: Ipak, mnogi ističu da oni koji su dali nemjerljiv doprinos u odbrani domovine, danas su pak zaboravljeni. Kako Vi gledate na to?

General Ajnadžić: Osjećaj da su borci danas zapostavljeni često proizlazi iz više faktora. To su: društvene promjene, ekonomski problemi, političke podjele, ali i vremenska distanca. Kako godine prolaze, pažnja javnosti se prirodno pomjera prema svakodnevnim izazovima, a individualne žrtve mogu biti manje vidljive nego ranije.

Ipak, važno je razlikovati “zaborav” od nedovoljnog institucionalnog i društvenog priznanja. S jedne strane, postoje obilježavanja važnih datuma i događaja, postoje spomenici...  s druge strane, mnogi veterani i porodice poginulih s pravom ukazuju da njihova žrtva i doprinos u borbi protiv agresije nije uvijek adekvatno prepoznata kroz konkretne oblike podrške, brige i poštovanja u svakodnevnom životu.

Međutim gledano šire, uloga Armije i žrtva njenih pripadnika ostaju duboko ukorijenjeni u kolektivnom pamćenju naroda i države. Izazov za svako društvo – pa i za Bosnu i Hercegovinu – jeste kako sjećanje pretvoriti u trajnu odgovornost kroz obrazovanje, kulturu pamćenja i konkretan odnos prema ljudima koji su najviše dali.

Zato se ovo pitanje ne svodi samo na prošlost, nego i na sadašnjost – na to, kako društvo danas bira da poštuje, cijeni, razumije i podrži one koji su ga branili, svoje najbolje kćeri i sinove.

Preporod.info: Kada govorimo o izazovima s kojima su se borci suočavali, šta biste izdvojili kao najveće?

General Ajnadžić: Najveći izazovi bili su nedostatak oružja, opreme i vojne obuke, kao i slaba početna organizacija naspram znatno jače naoružanog protivnika. Prvi zadaci bili su odbrana gradova i sela, zaštita civila i uspostavljanje osnovne vojne strukture i komande. Uprkos tome, Armija je u kratkom vremenu ojačala zahvaljujući snažnoj motivaciji, jedinstvu i prilagodljivosti. Ključ njenog opstanka bila je odlučnost ljudi da brane svoju državu i domove. Na te dane danas se gleda kao na period velikih iskušenja, ali i izuzetne hrabrosti i solidarnosti. Uloga Armije smatra se presudnom u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Preporod.info: Nažalost, svjedoci smo da se danas sudi generalima, dok zločinci slobodno šetaju? Kakvu nam to poruku šalje, da agresori budu nagrađivani, zločinci se veličaju, a oni koji su branili zemlju, borci i žrtve se ponižavaju?

General Ajnadžić: Razumijem težinu i osjetljivost ovih činjenica. Pitanje procesuiranja ratnih zločina nakon završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva snažne reakcije, upravo zato jer je to pitanje pravde, istine i dostojanstva žrtava.

Važno je imati u vidu nekoliko stvari. Sudski procesi – bilo pred domaćim sudovima ili pred Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju – formalno su usmjereni na individualnu odgovornost, a ne na kolektivnu krivicu jednog naroda ili cijele vojske, uključujući Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Međutim, percepcija u društvu često je drugačija, posebno kada se stiče utisak neravnomjernog procesuiranja ili selektivne pravde. Osjećaj nepravde koji spominjete često dolazi iz nekoliko izvora: sporosti pravosuđa, različitih standarda dokazivanja, političkih uticaja, ali i činjenice da mnogi počinioci zločina još uvijek nisu odgovarali. To dodatno pojačava frustraciju, naročito kada se istovremeno u javnom prostoru pojavljuju pokušaji negiranja ili relativizacije zločina. S druge strane, veličanje ratnih zločinaca i negiranje presuđenih zločina zaista djeluju kao ozbiljan problem. Takve pojave podrivaju povjerenje, otežavaju pomirenje i, kao što ste rekli, predstavljaju destabilizirajući faktor za mir i suživot u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče osjećaja “izjednačavanja krivice”, važno je naglasiti da sudski procesi ne bi trebali služiti balansiranju odgovornosti, nego utvrđivanju činjenica na osnovu dokaza. Ipak, u javnom i političkom diskursu često dolazi do interpretacija koje mogu izgledati kao revizionizam ili pokušaj mijenjanja historijskog narativa. U konačnici, stabilno društvo može se graditi samo na dosljednoj pravdi: da svi odgovorni za zločine budu procesuirani, bez obzira na stranu, da se presuđene činjenice poštuju i da se žrtve priznaju i ne relativizuju. Bez toga, nepovjerenje i podjele ostaju prisutni. Zato su pitanja koja postavljate i dalje ključna za budućnost – ne samo kao pogled na prošlost, nego kao temelj za pravedniji i stabilniji društveni okvir.

Preporod.info: Posebno zadnju godinu sve su češći napadi na suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kako iz Beograda tako i Zagreba. Priča se o trećem entitetu, slabe se državne institucije, odluke o napretku države koče politike koje su htjele da unište državu, čak smo u Predsjedništvu imali čovjeka, Dodika, koji negira državu i radi protiv nje.... Kakav odgovor mora biti na ovakve napade onima koji žele da dijele Bosnu i koji negiraju njenu državnost?

General Ajnadžić: Pitanje suvereniteta Bosne i Hercegovine i političkih tenzija u regionu ostaje jedno od ključnih sigurnosnih i društvenih pitanja i danas, decenijama nakon uspostave mira u Bosni i Hercegovini. U javnom prostoru često se spominju pritisci iz Srbije i Hrvatske, unutrašnje političke blokade, kao i izjave pojedinih političara poput spomenutog bivšeg predsjednika bh. entiteta RS, koje izazivaju zabrinutost zbog osporavanja državnih institucija.

U takvom kontekstu, odgovor na izazove ne može biti jednostran niti isključivo emotivan, nego prije svega institucionalan i strateški: Jačanje institucija države – funkcionalne, zakonite i stabilne institucije su najvažniji odgovor na svaki pokušaj destabilizacije, vladavina prava – dosljedna primjena zakona prema svima smanjuje prostor za političke manipulacije i blokade, međunarodna saradnja – oslanjanje na međunarodne sporazume i partnere ostaje važan faktor stabilnosti i politički konsenzus unutar države – bez minimalnog dogovora domaćih aktera teško je graditi dugoročnu sigurnost.

Preporod.info: Srbija i Hrvatska se naoružavaju - čemu to sve vodi? Kako Vi vidite trenutnu situaciju, posebno sigurnosnu, u državi i kako na nju odgovoriti? Da se, ne daj Bože, ponove 90-te šta bi se desilo? Često se može čuti "Balkan će biti sljedeća linija fronta u obračunu velikih sila". Koja je Vaša poruku za izazovna i bremenita vremena u kojima se nalazimo?

General Ajnadžić: Što se tiče pitanja naoružavanja u regionu, ono jeste razlog za oprez, ali ne mora nužno značiti direktnu prijetnju sukobom. U savremenim odnosima, države često modernizuju svoje vojske iz različitih razloga (sigurnosnih, političkih, međunarodnih obaveza).

Ipak, izostanak jasnog i usaglašenog stava unutar Bosne i Hercegovine o sigurnosnoj i odbrambenoj politici može stvarati dodatnu nesigurnost. Važno je naglasiti da stabilnost ne dolazi iz retorike podjela, nego iz jačanja povjerenja, ekonomskog razvoja i funkcionalne države. Retorika o podjelama, trećim entitetima ili negiranju državnosti dugoročno ne vodi rješenju, nego produbljuje nepovjerenje. Dakle, odgovor na političke i sigurnosne izazove treba biti smiren, institucionalan i usmjeren ka jačanju države iznutra. Dugoročna stabilnost Bosne i Hercegovine zavisi prije svega od njene unutrašnje kohezije, funkcionalnosti i sposobnosti da odgovori na izazove kroz zakon, dijalog i međunarodnu podršku – a ne kroz nove podjele.

Preporod.info: Na kraju, koja je Vaša poruka povodom Dana Armije RBiH?

General Ajnadžić: Na današnji dan s posebnim poštovanjem prisjećamo se perioda formiranja Armije Republike Bosne i Hercegovine i svih onih koji su stali u odbranu domovine u najtežim trenucima za našu domovinu.

Upućujem iskrenu zahvalnost i duboko poštovanje svim pripadnicima Armije i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine koji su zaustavili agresiju i odbranili Bosnu i Hercegovinu. Njihova hrabrost, žrtva i odlučnost ostaju trajna vrijednost i temelj naše slobode.

Danas, iako se suočavamo s drugačijim izazovima, naša pozicija je stabilnija nego 1992. godine. Iskustvo, svijest i odgovornost koje nosimo obavezuju nas da čuvamo mir, jačamo državu i gradimo sigurniju budućnost. Sjećanje na herojske dane i na pale branioce, kao i čuvanje istine nema alternativu.

Sretan 15. april, Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine.

(Preporod.info)