Glasnogovornik WHO T. Jašarević za Preporod.info: Svijet vakcinu može očekivati sredinom 2021. godine

Broj oboljelih od korona virusa (COVID 19) zadnjih dana naglo je porastao u cijelom svijetu i pojedine države ponovo uvode rigorozne mjere, zatvaraju objekte i ograničavaju javna okupljanja. U ekskluzivnom intervju za Preporod.info Tarik Jašarević, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), govori o broju oboljelih i umrlih u svijetu do danas, o tome da li nas očekuje drugi val korona virusa, te o pojavi sezonske gripe koja se ove godine „miješa“ sa ovim smrtosnosnim virusom. Također, govori i o tome kada bi vakcine protiv korona virusa mogle biti dostupne na globalnom nivou, te o tome da li su one i jedini lijek protiv ovog virusa.

Svjetska zdravstvena organizacija posebna je organizacija Ujedinjenih naroda (UN) koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. WHO je osnovan 1948.godine.  

Preporod.info: Kakva je situacija sa korona virusom u svijetu, može li se očekivati drugi val i kada? 

Jašarević: Do danas je WHO prijavljeno više od 35 miliona slučajeva COVID-19 i više od milion smrtnih slučajeva. U posljednjt tri sedmice bilo je više od dva miliona novih slučajeva zaraženih, što je najveći broj prijavljenih slučajeva u jednoj sedmici od početka pandemije. Bez obzira u kojoj se fazi zemlja nalazi, nije kasno za preokret krize COVID-19. Uz snažno vođstvo, jasne i sveobuhvatne strategije, dosljednu komunikaciju i angažirano, osnaženo i osposobljeno stanovništvo, nikad nije kasno za promjenu toka. 

Efikasne vakcine (cjepiva), dijagnostike i terapije bit će vitalni za okončanje pandemije i ubrzanje globalnog oporavka. Ali, ovi alati za spašavanje života bit će efikasni samo ako su dostupni za najugroženije, na pravedan način u svim zemljama. Dok se borimo protiv pandemije, ne smijemo izgubiti fokus na drugim zdravstvenim problemima. Moramo osigurati kontinuitet osnovnih zdravstvenih usluga. 

Preporod.info: Ako bi se ponovno desila pandemija, da li bi se desio isti scenarij od marta ove godine, kad je "cijeli svijet" bio stao? 

Jašarević: Pored trenutnog broja umrlih, COVID-19 ostat će zapamćen po brzom globalnom širenju i razornom socijalnom i ekonomskom uticaju, posebno za ranjive i ugrožene. Pokazao je važnost zaštite života i egzistencije, te proširio naše razumijevanje spremnosti da obrazovanje, socijalni i ekonomski sektor učinimo "otpornim na pandemiju".

Naše razumijevanje spremnosti za pandemiju nije bilo dovoljno. Nacionalne mjere pripravnosti nisu predvidjele djelotvornost odgovora zemalja u zaustavljanju širenja virusa i spašavanju života, a zanemarena je kritična važnost socijalne zaštite. Krajnji test spremnosti je odgovor. 

Globalna spremnost nije samo zbir nacionalnih spremnosti. Pandemija je, po definiciji, globalni događaj i kao takav zahtijeva kolektivno globalno djelovanje. Postoji multilateralni sistem koji podupire tu akciju. Tamo gdje je slab, treba ga ojačati, a ne napustiti. Oblast odgovora na pandemiju je već složena, potrebna je konsolidacija, a ne daljnja fragmentacija. 

Preporod.info: Kada se može očekivati vakcina protiv korona virusa? Koliko će se ljudi moći vakcinisati? 

Jašarević: Trenutno je oko 200 vakcina, kandidata, u nekoj fazi razvoja. Od toga je 38 kandidata za vakcine u ljudskom pokusu. Otprilike 8 do 9 je u ili ulazi u fazu III ispitivanja. Trenutno je nekoliko drugih u fazi I/II, koja će ući u fazu III u sljedeća dva mjeseca. Što više kandidata, to je više mogućnosti za uspjeh (obično je uspjeh kandidata vakcina deset posto). 

Vakcine-kandidati mogu biti različitih vrsta - virusne vakcine koje koriste živi oslabljeni virus, vakcine protiv virusnih vektora, vakcine na bazi proteina i vakcine protiv nukleinske kiseline ili RNA i DNA, što su potpuno nove platforme. Ispitivanja faze III za neke kandidate za vakcine započela su u julu 2020. godine. Očekujemo da će rezultati ove velike faze pokusa (koji broji 30.000 do 60.000 ljudi) početi dolaziti krajem godine. Nakon što podaci postanu dostupni, regulatorna tijela morat će procijeniti sigurnost i djelotvornost, a proizvodnja odobrenih vakina će započeti. 

S obzirom na ovaj vremenski raspored, očekujemo da će doze početi stizati u zemlje sredinom 2021. godine, drugo ili treće tromjesečje. 

Preporod.info: Je li svijet spreman za ponovnu pojavu virusa korone? Što bi se tada dogodilo, bi li drugi val bio opasniji? 

Jašarević: Velika većina svijeta i dalje je u opasnosti. Virus može nanijeti ogromnu štetu ako ne poduzmemo sve radnje potrebne da zaustavimo njegovo širenje. Moramo učiniti sve - vlade moraju osigurati vodstvo, jasnu komunikaciju i snažne mjere javnog zdravstva. Pojedinci trebaju održavati distanciranje, pranje ruku, nošenje maski kada je to prikladno, poboljšati ventilaciju i izbjegavati gužve, bliski kontakt, zatvoreni i slabo prozračeni prostor. 

Snažan odgovor na COVID-19 mora uključivati sveobuhvatnu strategiju za nadzor i ispitivanje. U dokumentu "Kritična pripremljenost, spremnost i reagiranje na smjernice za COVID-19" postavljamo strategije nadzora za zemlje u različitim fazama pandemije (nema slučajeva, sporadičnih slučajeva, klastera slučajeva, prijenosa iz zajednice).

Preporod.info: Koliko će vakcine biti učinkovite? 

Jašarević: Očekujemo da će neke vakcine imati bolju učinkovitost kod starijih ljudi u odnosu na mlađe ljude. Postoje neke vakcine koja će imati bolji sigurnosni profil i mogu se koristiti kada je riječ o ženama reproduktivne dobi ili trudnicama, a neke mogu biti prikladnija za djecu. 

Kako budu dolazili rezultati faze tri ispitivanja, Strateška savjetodavna skupina stručnjaka (SAGE) za imunizaciju - koja je savjetodavno tijelo za vakcine - raščlanit će i analizirati podatke prema dobi, spolu i nekim popratnim bolestima koje utiču na ishode, uključujući smrtnost i na temelju tih karakteristika izraditi posebne preporuke za svaku kandidiranu vakcinu.

Preporod.info: Je li moguće smanjiti smrtnost kada je riječ o koronavirusu, šta je potrebno da bi stanje bilo pod kontrolom? 

Jašarević: Mnogo smo naučili kako se brinuti za ljude. Postoje različite faze ove bolesti i liječenje treba prilagoditi svakoj fazi. Velika većina ljudi ima blage ili umjerene simptome, a veliki broj ljudi nema ni simptome. Mali dio razvija ozbiljnu bolest. Moraju biti hospitalizirani i možda će im trebati podrška oksigenom i respiratori. Saznajemo da neki pacijenti koji su se oporavili imaju probleme koje će na njih ostaviti duže posljedice.

Antivirusni lijekovi - započeli smo testiranje velikog broja već postojećih lijekova za koje smo mislili da bi mogli biti efikasni. Pokazalo se da je većina neučinkovita, osim jednog koji pokazuje umjereno smanjenje boravka u bolnici, ali ne i smanjenje smrtnosti hospitaliziranih pacijenata. WHO provodi njegovi sistematsku analizu.

Upravljanje imunološkim odgovorom - ovaj virus inducira snažan imunološki odgovor kojim moramo upravljati. Dokazano je da sistemski kortikosteroidi (uzimani oralno ili intravenozno) smanjuju smrtnost ljudi na kisiku/respiratorima. WHO je o tome izdao smjernice: WHO toplo preporučuje njihovu upotrebu u teško ili kritično bolesnim patentima. Svjetska zdravstvena organizacija sugerira da se ne koriste na drugim bolesnicima s COVID-19, poput onih s blagom i umjerenom bolešću. WHO je osigurao opskrbu ovim lijekom pokrivajući 25 do 50 posto očekivanih potreba u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Tromboza - postoje izvještaji o visokoj stopi krvnih ugrušaka u bolesnika koji su ozbiljno bolesni s COVID-19, a antitrombozni lijekovi pokazali su se učinkovitima. 

Nova klasa lijekova nazvana monoklonska antitijela, koja sprečavaju vezivanje virusa na stanice, kreće u klinička ispitivanja radi prevencije i liječenja. Svjetska zdravstvena organizacija zajedno s partnerima terapijskog stupa ACT-akceleratora, prati 1.700 kliničkih ispitivanja širom svijeta. Zajedno je uloženo preko 175 miliona američkih dolara za kritično istraživanje i razvoj. WHO je razvio profile ciljanih proizvoda kako bi vodio razvoju terapije. 

Preporod.info: Da li je i koliko opasna kombinacija korona virusa i sezonske gripe? 

Jašarević: Svake godine sezonska gripa pogađa pojedince u svakoj zemlji i rezultira do jedne milijarde slučajeva, 3 do 5 miliona teških slučajeva i 290.000 do 650.000 smrtnih slučajeva povezanih s respiratornim sistemom širom svijeta. Sigurne i učinkovite vakcine protiv gripe dio su širih napora na prevenciji i kontroli gripe, koji uključuju i nefarmaceutske intervencije (npr. higijena ruku, socijalno udaljavanje, maske za lice) i antivirusna sredstva. 

Vakcine protiv gripe najbolji su način prevencije bolesti i smanjenja ozbiljnosti bolesti i društvenog tereta zbog gripe.

Od 2012. godine, WHO je utvrdio niz ciljnih skupina za prioritetnu upotrebu vakcina protiv gripe, uključujući trudnice, djecu, starije odrasle osobe, osobe s osnovnim zdravstvenim stanjima i zdravstvene radnike. 

Međutim, zbog potencijalne ko-cirkulacije gripe i SARS-CoV-2 i dodatnog tereta za ranjive populacije i zdravstvene sisteme, Strateška savjetodavna grupa stručnjaka za imunizaciju odobrila je niz privremenih preporuka za vakcinisanje protiv gripe tokom COVID-19 pandemije. Ove preporuke predlažu davanje prioriteta rizičnim grupama za cijepljenje protiv gripe, zato što je potrebno osigurati optimalnu kontrolu gripe, smanjiti potencijal dodatnog opterećenja zdravstvenih sistema, kao i smanjiti izostajanje s posla među zdravstvenim radnicima i ostalim radnicima koji su ključni za odgovor na COVID-19.

(Preporod.info)