Vjera kao podstrek dok se BiH bori s nepismenošću

"Reci: 'Da li su isti, oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!". (Zumer, 9). 

Širom svijeta 8. septembar obilježen je kao Međunarodni dan pismenosti. Ideja o obilježavanju ovog dana pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti, a UNESCO je obilježavanje počeo 1966. godine. 

Ovaj datum obilježava i naša zemlja, koja prema Popisu stanovništva iz 2013. godine pokazuje da je u BiH 2,82 posto stanovništva starijeg od deset godina nepismeno, što je ustvari 89.794 osoba.

Broj osoba koje se vode kao nepismene najveći je u Republici Srpskoj, njih 3,17 posto, zatim slijedi Brčko Distrikt gdje je 2,83 posto nepismenog stanovništva, a u Federaciji BiH 2,63 posto. Gledano po gradovima, najviše nepismenih je u općini Trnovo i to 10,34 posto, dok je najmanji broj nepismenih u sarajevskoj općini Centar, 0,83 posto.

"... Gospodaru moj, povećaj mi znanje!" (Kur'an)

Gledajući na zadnji popis i uporedivši ga s ranijim, ne može se kazati da se u BiH ne ulaže dosta napora da se stanje popravi. To se vidi iz ranijih popisa, 1991. godine u BiH živjelo 3.697.232 stanovnika starijih od deset godina, a među njima je bilo 367.733 nepismena ili 9,9 posto. 

Godine 1981. od 3.383.159 stanovnika starijih od deset godina bilo je 491.044 nepismenih ili 14,5 posto, a 1971. godine 2.897.941 stanovnika i 671.925 nepismenih ili 23,2 posto. Ovi podaci koje smo poredili dosta su ohrabrujući, posebno još kada se vidi da ministarstva za obrazovanje ulažu velike napore da obrazovanje bude dostupno svakome, a čak se radi i na sistemskom rješenju obrazovanja odraslih.

Ohrabruju podaci i u kojima se navodi i da Bosna i Hercegovina ima značajan procenat visoko obrazovanog stanovništva. Visoku stručnu spremu ima 9,6 posto, srednju stručnu spremu 51,1 posto, a osnovnu školu završilo je 21,4 posto stanovništva, specijalizaciju poslije srednje njih 0,7 posto, a višu školu i I stepen njih 3,2 posto.

Najviše visoko obrazovanih ima Kanton Sarajevo (KS) - 23,3 posto, a Srednjobosanski kanton (SBK) ima najmanje - 8,9 posto. Među visokobrazovanim stanovništvom i dalje dominiraju muškarci gotovo u svim dobnim skupinama, ali je za razilku od ranijih godina za duplo povećan broj visokoobrazovanih žena.

Dosta je gore stanje kada je riječ o informatičkoj pismenosti, pa 38,7 posto osoba starijih od deset godina se ne zna koristiti kompjuterom, dok se 36,2 posto osoba računa da su kompjuterski pismeni. Kada je riječ o jezicima, 52,86 posto građana govori bosanski jezik, njih 14,6 posto govori hrvatski, 30,76 posto govore srpski jezik, dok svega1,57 posto građana govori ostale jezike.

Koliko vjera pridaje važnost učenju, pismenosti, znanju jasno je iz prve Kur’anske riječi objavljene posljednjem Božjem poslaniku Muhammedu, a.s.., glasile su "Ikre - uči, čitaj". Slijedeći ovu naredbu prvi muslimani su krenuli putem sticanja znanja i postavili temelje mnogih nauka.

Tako, primjera radi, Muhammed ibn Musa el-Havarizmi smatra se ocem algebre i algoritmike. Džabir ibn Hajjan smatra se osnivačem hemije, Ibn Sina uveo je sistematizaciju medicinske nauke. Njegova knjiga "El- Kanun fi’t - Tibb" bila je u upotrebi na evropskim univerzitetima čak i u 19. stoljeću. Sve ovo govori da su se muslimani bavili nauko i ulagali u nju.

No, koliko god da nam je bitno znanje u struci, još nam je bitnije znanje o našoj vjeri. Oni koji imaju znanje o vjeri, u Kur'anu i Sunnetu su nazvani imenom '"El-'Ulema" (učenjaci). Njihovo poznavanje islama ih čini poniznim, tako da ih Uzvišeni Allah opisuje riječima  "Zaista se Allaha boje njegovi učeni robovi (ulema)." (El-Fatir, 28.)

A Allahov Poslanik a.s. ih naziva svojim nasljednicima:

"Učenjaci su nasljednici Allahovih poslanika, a poslanici nisu u nasljedstvo ostavili ni dinare ni dirheme, nego su ostavili znanje, pa ko se toga prihvati, prihvatio se onoga što je najvrednije."

Znanje o našoj vjeri je veliki dar od Allaha, dž.š., koji se dobiva učenjem i trudom. A da bi podstakao ljude na to učenje i trud, Dragi Allah je rekao: "Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje." (El-Mudžadela, 11.) Sama riječ "učeni" spominje se 224 puta u Kur'anu, "znanje" se spominje 375 puta, a u Sahihu imama El-Buharije postoji posebno poglavlje pod nazivom "Znanje", koje sadrži 102 hadisa u kojem se spominje riječ znanje, mudrost, nauka… 

I ljudi iz struke i od nauke kažu kako je nepismenost najveći neprijatelj čovjeku, navodeći da nepismenost za sobom nosi posljedice koje te osobe dovode na marginu društva. Stoga, objava "Ikre" i dalje nam ostaje kao vodič na putu znanja i izučavanja. 

(A.N./Preporod.info)