Mogu li novinari profesionalnim angažmanom bitno utjecati na društvene promjene?

Piše: Kerim Sefer 

Novinarska profesija je u 21. stoljeću postala važnija društvena pojava nego što je ranije bila, zbog konkretnijeg razvoja online sistema i društvenih mreža, a te tehnološke prednosti su i prilika da se novinarstvo još jednom potvrdi kao neophodan dio društvenog života.

No, koliko se tu radi o činjenici kako je neophodnost i utjecaj medija, posebno onih online, izražena danas više nego ikad, toliko se radi i o obimnim zadacima koji se nameću komunikološkim znanostima. Tu se najprije misli na naučno objašnjenje, verificiranje i prilagođavanje znanosti/struke novonastalim društvenim okolnostima, pojavama i trendovima. Iz toga slijedi kako se komunikologija neprestano nadograđuje i mijenja, jer je to potreban i neupitan proces.

Sloboda medija - etičnost - profesionalnost

S druge strane, jasno je da ni komunikologija neće ostati pošteđena izazova s kojima se valja suočiti. Naprotiv, još je na većem udaru jer se nalazi na širokoj informacijskoj trasi na kojoj nije poželjno stati, upravo zbog već navedene teze kako je neophodno usvojiti promjene da bi se nauka razumijevala i dalje primjenjivala na adekvatne načine.

U savremenom dobu, koje se ujedno naziva i "informacijsko doba", jer informacija predstavlja vrijednost, ponekad veću nego novac koji je sinonim za moć, potrebno je najprije obratiti pažnju na profesionalnost novinarskog poziva.

Da bi ta profesionalnost bila potpuna, neophodno je da novinar ima zagarantovanu slobodu izražavanja, o čemu precizno i jasno govore mnogi kodeksi i rezolucije donesene na državnom, regionalnom i međunarodnom planu.

Parlamentarna skupština Vijeća Evrope je, naprimjer, usvojila Rezoluciju o odgovornosti i etičnosti medija 2015. godine, a u Članu 1 se navodi: "Parlamentarna skupština podsjeća da je sloboda izražavanja u medijima neophodan preduslov za demokratsko društvo, te predstavlja nezaobilazan zahtjev za njegov napredak i za razvoj svakog pojedinca...”

Iz ovog se vidi kako je potrebno osigurati da segment slobode novinarske profesije bude u potpunosti zadovoljen, a potom slijedi i etičnost u pristupu te se time naposlijetku stječe profesionalnost poziva. Kada se u obzir uzme matrica: sloboda medija - etičnost - profesionalnost, uz pretpostavku da je upotpunjena u jednom demokratskom društvu, potrebno je istražiti pitanja medijskog utjecaja na društvo: zadovoljava li se potreba recipijenta za pravovremenim, fer, izbalansiranim i nepristrasnim informacijama na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou?

Profesionalizam i izmišljotina: gdje je kamen spoticanja?

U članku "Medijska pismenost ili pametno razumijevanje medija", objavljenom na portalu Media Centra, autorica Elvira Jukić-Mujkić posebno napominje na važnost medijske pismenosti građana. No, tu ne treba zapostaviti ni činjenicu kako se profesionalno novinarstvo bori za opstanak, najprije jer, kako autorica navodi, postoji znak jednakosti između oglašavanja profesionalnih novinara i onih koji plasiraju izmišljotine, lažne i, može se dodati, ponekad obmanjujuće sadržaje.

U tom kontekstu, upitan bi bio profesionalni angažman novinara i medijskih radnika, jer je upravo navedeni znak jednakosti kamen spoticanja, što često dovodi i do propitivanja uloge i značaja medija u društvu.

Čak i postojanje medija koji će svojim neprofesionalnim pristupom direktno utjecati na publicitet, a nauštrb rada profesionalnog novinara, može se smatrati "hroničnim oboljenjem" od kojeg se novinarstvo ipak valja izliječiti. Dijagnoza bi se, naime, valjala pronaći u nastojanju da kvalitet prednjači u misiji da se pridobiju građani koji će biti medijski opismenjeni i sposobni prepoznati važnost razlikovanja istog sadržaja napisanog/objavljenog/prikazanog na dva medija polarizovane profesionalne prirode.

Pod medijskom pismenošću, napominje Jukić-Mujkić,  "podrazumijeva se upravo sposobnost osobe da prepozna i razumije određeni sadržaj i da na osnovu toga donese kvalitetnu i informiranu odluku...".

Drugi autor koji je pisao za istoimeni portal, Zoran Udovčić, navodi kako profesionalnost čini dobro poznavanje metoda i tehnika novinarstva i principa novinarske etike te da se ta dva uslova za dobrog novinara više ne mogu razdvajati. U tome svemu treba da dominira istina, koja na neki način i određuje "dobrog" novinara, kako je to autor obrazložio u tekstu.

I ta istina, kojoj bi profesionalnost novinarskog poziva trebala biti priklonjena, pokatkad nestane u procesu u kojem novinari dobiju mnoštvo atributa koji unaprijed određuju imidž njihove struke. Autor obraća pažnju i na odnos politike i medija, koji upravo pridonose takvom atributiranju novinarskog zvanja, što je također jedan od izazova da novinar nesmetano utječe na društvene promjene a kojem se treba efikasno oduprijeti.

To nastojanje da se društvo mijenja postojanjem adekvatnog i jakog medijskog sistema zapravo i predstavlja jedan od rezultata njihovog rada, pri čemu se do istinite informacije dolazi kada se ispune tri ranije navedena preduslova: sloboda izražavanja, etičnost u pristupu i profesionalnost poziva.

Napomena: Tekst odražava stavove autora, a ne stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.