Ženeva: Nakon godina borbe riječ "genocid" pred vratima UN-a
Džematlije iz džemata Ženeva su uz pomoć institucija grada i bivšeg gradonačelnika Remya Paganija podignuli 2010. godine spomenik koji će podsjećati na period agresije na Bosnu i Hercegovinu.
- Na Trgu Ujedinjenih nacija (UN) nijedna druga država nema svoje obilježje, a Bosna i Hercegovina ima spomenik. Na taj način smo htjeli poslati poruku da to spomen-obilježje stoji kao svjedok ispred ulaza u UN - kaže Ibrahim ef. Husanović, imam džemata Ženeva.
Ove godine je dopisana i riječ "genocid", koja je pronašla svoje mjesto na spomeniku deset godina nakon njegovog podizanja.
U proteklom periodu, kaže Husanović, nisu bile punovažne presude Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu.
- Ali kada je to postalo moguće, nastavljena je borba koja je rezultirala dopisivanjem te riječi na spomenik posvećen stradanjima Bošnjaka devedesetih godina - pojasnio je Hasanović.
Džemat Ženeva – Bosna i Hercegovina u malom
Džemat Ženeva u Švicarskoj samostalno je počeo s radom i djelovanjem 1997. godine, a do tada su se realizirale povremene ramazanske aktivnosti, dok su druge vjerske obaveze izvršavali imami iz susjednih gradova.
Ef. Husanović priča da je svega nekoliko porodica živjelo i bilo okupljeno u džematu, za razliku od drugih gradova, poput Luzerna i Zuricha.
- Prvi val našeg naroda u Ženevu dolazi 1993. godine uz pomoć Crvenog križa Švicarske, razmještanjem logoraša i njihovim spajanjem sa porodicama. Određeni broj ljudi ostaje u Ženevi i od tada počinju aktivnosti budućeg džemata - kaže Husanović, dodavši kako je trenutno aktivno oko 350 porodica.
Drugi val Bošnjaka u Švicarsku je došao iz Podrinja nakon genocida, a džemat u Ženevi čine uglavnom preživjele žrtve Srebrenice i bivši logoraši.
-Ti ljudi su praćeni posebnim osjećajem za dešavanja onih koji su preživjeli agresiju, a kako i sami ne bi zaboravili, to prenose svojoj djeci - navodi Husanović, kazavši kako je džemat u Ženevi uz pomoć prijatelja preuzeo realizaciju različitih aktivnosti kako bi se ukazalo na važnost širenja poruke o počinjenom genocidu kao najvećem stradanju zabilježenom nakon Drugog svjetskog rata u Evropi.
Prema njegovim riječima, jedna od tih aktivnosti jesu i marševi mira koji se održavaju u Ženevi u periodu juni-juli svake godine.
- U razgovoru sa ljudima iz Bosne i Hercegovine, javila se ideja da se i u našoj domovini organizira marš od Nezuka do Potočara - dodaje Husanović govoreći i o ostalim aktivnostima koje podrazumijevaju obilježavanje Dana sjećanja na trgu ispred UN-a uz performanse koji bi pobudili interes stanovnika Švicarske i medija za dešavanjima u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Osvrnuo se i na dvadesetu godišnjicu genocida nad Bošnjacima kada je u Ženevi, prije pet godina, održan najveći komemorativni skup kojem je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi.
Odatle je, kaže, potekla ideja performansa živog cvijeta Srebrenice koja se dalje širila i uvrštavala u mnoge programe posvećene sjećanju na period od 1992. do 1995. godine.
Pored toga je zaživjela i inicijativa da se putem vozila gradskog prevoza pošalje kur'anska poruka, ajet iz sure El-Maide u kojem se kaže: “...Ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao...“ uz poruku kako je "u Srebrenici, jula 1995. ubijen svijet 8372 puta".
Govoreći o trenutnim aktivnostima i projektima, Ibrahim ef. Husanović izdvaja projekat štampanja knjige pod nazivom "Stazama bosanskih vitezova" autora Avde Huseinović, a koja predstavlja objedinjavanje priča i opisa devet heroja, najznačajnijih bitki vođenih u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, heroina rata, sportista u ratu i drugih značajnih činjenica.
To je, prema njegovim riječima vakuf koji se ostavlja budućim generacijama.
(Kerim Sefer/Preporod.info)
