Za dvije godine više od tri stotine mektebske djece odselilo u evropske zemlje

Usprkos mokrom kolovozu i gustoj magli ugodno je bilo putovati dolinom rijeke Bosne. Ovo januarsko jutro više mi je sličilo na jesenji oktobar nego na zimski januar. Stari bi ljudi rekli prava sirotinjska zima. I dok ulazim u Zavidoviće vidim da ovdje cirkulira život, posebno na platou i u haremu Gradske džamije. Među prolaznicima podosta je djece koja žure na mektebsku nastavu. Tu zatičem i Izeta ef. Čamdžića, glavnog imama i mr. Elvira Mehića, sekretara Medžlisa IZ. Bez obzira što je subota oni rade.

U džamijskoj kancelariji razgovaramo o aktuelnostima u Medžlisu. Prvo se dotičemo mektebske nastave.

- Na području naših 28 džemata imamo 61 punkt islamske pouke. Zabrinjavajuće je da smo u posljednje dvije godine izgubili oko 300 djece. Dakle, u 2019. godini upisano je 300 djece manje nego što je bilo 2017. godine. To govori u prilog onome što je danas opći trend u našoj zemlji pa i u regionu, a to je, može se komotno reći, - masovniji odlazak radno sposobnog stanovništva iz naših džemata, iz naših sredina u evropske zemlje gdje nalaze zaposlenje. Ono u čemu je razlika nekadašnjih odlazaka „trbuhom za kruhom“i ovih današnjih je u činjenici da danas odlaze kompletne porodice i djeca. Mi imamo situaciju da se, primjera radi, godišnje, iz jednog mekteba ispiše sedam, deset ili dvanaestero djece. Upišu se u septembru, a u nekom narednom mjesecu ispišu se i iz mekteba i iz škole i odu iz zemlje. To je zabrinjavajući trend - kaže ef. Čamdžić.

Da ima mladih koji, barem sad zasad, ne kane napustiti zemlju, svjedoči i primjer studentice Sumeje Faljić.

- S obzirom da znamo koliko je za društvo i zajednicu bitno da se omladina i djeca od najranijeg uzrasta usmjeravaju na Pravi put, Medžlis Islamske zajednice Zavidovići već dugi niz godina u okviru svog rada i djelovanja posebnu pažnju pridaje mladima, kako djeci kroz mekteb koji je je spona između porodice i džemata tako i sa omladinom kroz razna predavanja, aktivnosti i radionice u sklopu Mreže mladih i Kursa islama - kazala je Faljić.

Infrastruktura završena

Medžlis je u infrastrukturnom segmentu, uglavnom, zaokružio svoje potrebe. Trenutno imaju dva objekta u izgradnji. Riječ je gradnji džamije u naseljenom mjestu Stipovići u džematu Donji Gostović. U ovo se mjesto u posljednje vrijeme dosta naroda naselilo te se ukazala potreba za takvim objektom. Džamija je trenutno u izgradnji. Računaju da bi u nju mogli useliti s početkom ramazana. U Gornjoj Kosovici, koja je od Ribnice udaljena četiri-pet kilometara, ukazala se potreba za izgradnjom mesdžida i on će na proljeće biti u funkciji. Građevinski dio je u završnoj fazi.

U fazi obnove je Stara džamija u Rujnici koju je Komisija za nacionalne spomenike države Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom. Budući da je obnova u skladu sa svim standardima i zahtjevima Komisije, posao ide sporo, a u Medžlisu očekuju da će do kraja ove godine biti završen i ovaj projekat.

Gradska džamija

Da je Gradska džamija centar svih dešavanja kad je u pitanju vjerski život muslimana u Zavidovićima svjedoči i kazivanje magistra Mehića.

- Uz čitav spektar aktivnosti naše džematlije ovdje mogu da pohađaju i kurs Kur’ana, mekteb za sve uzraste, a posebno je poznata i hutba našeg glavnog imama Izeta ef. Čamdžića. Imamo i tribine na kojima gostuju eminentni alimi. Standard koji je postavio naš glavni imam rezultirao je dobrim posjetama naših džematlija kako tribinama tako i promocijama knjiga. Od prije podne do iza jacije džamija je otključana i dobar broj učenika u pauzama na nastavi dođe da obavi namaz u džamiji ili da ispišu zadaću. Na podne namazu i radnim danom bude po 250 – 300 musallija - dodaje on.

Predsjednik Meždlisa je Husein Zilkić uživa izvanredan ugled i kod džematlija diljem Medžlisa. U Medžlisu su stalno zaposleni sekretar mr. Elvir ef. Mehić, blagajnik Almir Bošnjaković, vozač pri pokopnom preduzeću i muallima Azra Kovačević, koja je koordinator ženskog aktivizma.

Ona sa svojim timom odlično vodi taj posao. Njen tim su vjeroučiteljice u školama. Budu tu i predavanja o bolestima koje se tiču ženske populacije, pa aktivnosti iz domena kulture. Aktivniji su i kad je u pitanju mreža mladih. Tom mrežom rukovodi mladi i vrijedni imam Salih ef. Muharemović koji je završio šeriatske znanosti u Velikoj Britaniji i magistrirao je engleski jezik. Kuriozitet je da on u sklopu svog mekteba drži i kurs engleskog jezika koji je izuzetno posjećen. Pripadnici romske nacionalnosti integrirani su u dva gradska džemata. Ukopavaju se u zajednička mezarja.

Što se tiče hifza tu je posebno zapaženu ulogu imao i ima hafiz Mustafa ef. Efendić. Muhafiskom radu u potpunosti se posvetio. U protekle 23 godine bilo je isto toliko hafiskih dova. Zavidovički hafizi su se uglavnom razišli po svijetu. Neki su imami u Americi, neki u Evropi. Najveći dio hafiza kojima je muhafiz bioi hafiz Mustafa ef. Efendić bili su njegovi mektebski učenici.

Ovu kratku priču iz Zavidovića završit ćemo kazivanjem hadžije Halila Mehanovića: „Ja sam iz džemata Potklečje. Bio sam 16 godina mutevellija. Trideset godina radio sam u Luksemburgu. Postali smo Medžlis za primjer drugima.“

(Bajro Perva/Preporod)