Izbori za reisu-l-ulemu nisu politički izbori

Na moj tekst "Izbori za reisu-l-ulemu: Kako je počelo, tako i završava", objavljen na portalu Bir.ba, reagovao je direktor Media centra Islamske zajednice (IZ) u Srbiji Salahudin Fetić, u pokušaju da opovrgne izrečene stavove, ali i da medije IZ-e u BiH optuži za "pasivnost i selektivnost", što je dovelo do "problema u izbornom procesu".

Izuzetno cijenim direktora Fetića i raduje me, zapravo, njegovo reagovanje, jer u njemu vidim priliku za konstruktivnu raspravu i odmak od uobičajenih konfrontacija sujeta kojima smo suočeni u javnom prostoru. Upravo stoga neću se mnogo obazirati na paušalne i neargumentovane opaske.

Takvu bi ocjenu, na primjer, zaslužila analiza tek jednog dana izbornog procesa, a koju u svom tekstu podastire direktor Fetić.

Također, kada je u pitanju „postizborno komentiranje i analiziranje“, podsjetit ću da su se mediji IZ-e u BiH, već nekoliko dana nakon izbora, i nekoliko dana prije intervjua profesora Mustafe Spahića, našli na udaru komentara sabornice Majde Rustemagić, sa čime je upoznat direktor Fetić. Šta više, navedeni komentar sam je podržao i promovisao na društvenim mrežama. 

Da li su kandidati imali ili nisu imali prilike da govore na drugim bh. medijima o programima i kandidaturi, također, stvar je drugih medija. Svaki medij ima svoju uređivačku politiku. Ako treba da govorim u ime medija Islamske zajednice u BiH, onda bih naglasio da su kandidati uredno dobili pozive i imali jednak prostor.

Činjenice su neumoljive.

 I tu dolazimo do tačke kada ova polemika može postati konstruktivna.

Moj tekst je bio kritika na račun primjene političkog marketinga u izborima za reisu-l-ulemu.

Svojim komentarom direktor Fetić je u stvari pokazao dijametralno suprotno gledište i marketinški pristup izborima za reisu-l-ulemu, zagovarajući tehnike i koncepte svojstvene klasičnim izbornim kampanjama i političkoj komunikaciji, primjerice: "otvaranje" medija, javnu kampanju, i snažniju upotrebu društvenih mreža. 

Tako, na primjer, direktor Fetić naglašava: "Tamo gdje se ostavi prazan prostor, nastupaju oni koji nisu pozvani da taj prostor popune. Da je Media centar IZ-e u BiH koristio društvene mreže na pravi način, i da nije ostavljen prazan prostor, svaka aktivnost mimo te bila bi irelevantna."

Društvene mreže možda mijenjaju politiku, korisni su instrumenti ubjeđivanja i manipulacije jer funkcionišu na principima algoritama, ali izbori za reisu-l-ulemu nisu politički izbori. Izborno tijelo ne čine građani, džematlije, obični vjernici, ili korisnici društvenih mreža, nego jasno definirano izborno tijelo. Sva medijska podrška i podrška na društvenim mrežama, koja bi političkim kandidatima negdje možda i koristila, ovdje ne mora ništa značiti. 

Kandidati svoje programe rada direktno prezentuju izbornom tijelu, pa je pretjerana upotreba savremenih medija komuniciranja čak deplasirana. Takva se upotreba može negativno odraziti na javnost, otvoriti prostor i izazvati sukobe, frustracije, polemike, i konfrontacije onih koji uopće nisu uključeni u proces izbora. 

Nadalje, direktor Fetić kaže: "Akademik Zukorlić nije bio fiktivni već pravi protukandidat, te se od njega nikako nije moglo očekivati da vodi fiktivnu već pravu kampanju. Samim tim, uz izlaganje programa i vizije kako Islamska zajednica treba funkcionirati, sasvim je normalno iznijeti i određene kritike, ali kritike, ne optužbe i teške riječi, uz maksimalno poštivanje protukandidata." 

Također direktor Fetić napominje da prava kampanja "nije vođena na medijima u BiH", te da "kandidati nisu imali prilike da govore na bh. medijima o programima i kandidaturi". 

U ovoj opasci direktor Fetić zagovara i podsjeća da je kandidat Zukorlić vodio "pravu kampanju". 

Aktivnosti kandidata tokom izbornog procesa za reisu-l-ulemu bi se možda i mogle nazvati kampanjom, ukoliko one podrazumijevaju akcije sa ciljem da informišu, motivišu, ili utječu na mišljenje članova izbornog tijela. Određene grupe, dakle. 

Medijska ili javna kampanja, koja se, međutim, po definiciji, koristi za dobivanje šire podrške javnosti, u procesu izbora za reisu-l-ulemu je stoga ne samo neprimjerena, nego i promašena. Takva bi kampanja onda podrazumijevala i predizborne ankete, propagandu, javne debate i skupove, govore i parade, na primjer, ili druge složene komunikacijske aktivnosti. 

Direktor Fetić se pita zbog čega bivšem muftiji Muamer ef. Zukorliću, kada je bio gost u programu na radiju Bir nije "postavljeno niti jedno pitanje", u vezi sa kritikama i optužbama koje je iznio na račun odnosa bivših i sadašnjih muftija na prezentaciji programa u Goraždu. 

Ima li svrhe ponavljati da su mediji IZ-e štitili dignitet kandidata za reisu-l-ulemu? U ovom slučaju kandidata Muamer ef. Zukorlića.

Nisu dakle mediji IZ-e u BiH bili pasivni i selektivni u procesu izbora za reisu-l-ulemu, niti su svojim djelovanjem ili ne - djelovanjem, trebali i mogli utjecati na proces izbora za reisu-l-ulemu. Njihova je uloga bila da širu javnost informišu o procesu i izboru reisu-l-uleme, ne i da budu akteri izbornog procesa, odnosno da javnosti aktivno i angažirano oblikuju i posreduju poruke i programe rada kandidata za reisu-l-ulemu.

Posredovanje programa i poruka političkih stranaka i kandidata je uloga koju mediji imaju na - političkim izborima. 

Nedim Hrbat