Bratimljenje džemata iz Tuzle i Srebrenice: Jačanje veza među džematima je stalna obaveza

Bratimljenje i jače povezivanje ova dva džemata inicirao je Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski, na čiji prijedlog je i centralna mevludska svečanost za područje Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica održana u džematu Dobrak. Dobrak je mjesto udaljeno 35 km od centra Srebrenice, smješteno uz Drinu na poljima koja se prostiru između gordo uzdignutih bosanskih brda.

Cijeli tekst u Preporodu od 1.januara

Tokom ljeta ovdje boravi veći broj povratnika, a često dolaze, i mnogo duže se zadržavaju, i oni koji danas žive izvan Bosne i Hercegovine. Zima je, ipak, nešto drugačija. Hladne dane uz Drinu provode povratnici koji kažu da im sva širina svijeta ne može zamijeniti grumen rodne grude. Jedna od njih je i Saliha Osmanović, majka rahmetli Nermina i Edina. Snimak njenog muža Rame kako doziva sina Nermina obišao je svijet i pokazao svu okrtnost zločinačkih umova. Iako danas živi sama, nedaleko od džamije u Dobraku, kaže kako se uvijek oslanja na svoga Gospodara, a tu su i komšije koje se brinu o njoj. Dobri ljudi često navrate, ljeto provodi u vrtu, a tokom hladnih zimskih dana plete. Tako poslom, makar na trenutak, odagna teške misli.

Posjeta muftije tuzlanskog Vahid-ef. Fazlovića, i glavnih imama iz Srebrenice, Bratunca i Tuzle, posebno je obradovala majku Salihu. Sa ushićenjem priča o odlasku na hadž koji je obavila ove godine i studentu Ahmedu iz Saudijske Arabije koji joj je sa svojom porodicom pomogao u tome. Raduje je, veli, i to što Dobrak od prije mjesec dana ima stalno uposlenog imama.

O zločinu koji je počinjen nad Bošnjacima Dobraka svjedoče imena 93 žrtve srebreničkog genocida. Najmlađe žrtve su braća Adis i Enis Bajramović, koji su imali tek 11 odnosno 13 godina kada su ubijeni.

Džemati uz Drinu dobili imama

Džamija u Dobraku 17. decembra bila je mjesto okupljanja džematlija iz Srebrenice i Tuzle zbog održavanja centralne mevludske svečanosti za područje Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica. Veliki broj džemtlija Džamije Kralj Abdulah zajedno sa imamom hafizom mr. Edin-ef. Peštalićem, prisustvovao je mevludskom programu koji su pripremile članice hora Asocijacije žena Medžlisa IZ Srebrenica i imami ovoga kraja. Ovo je jedna od četiti džamije uz Drinu koje su srušene tokom Agresije na BiH ali su ubrzo nakon povratka Bošnjaka svojim domovima ponovo izgrađene. Sve četiri džamije izgrađene su vlasitim snagama, kaže glavni imam ovog medžlisa, Damir-ef. Peštalić. Džamiju u Dobraku napravio je Enver Malagić, a opredjeljenje Islamske zajednice da svaki džemat koji ima makar najosnovnije uslove za rad treba imati stalno uposlenog imama, pokazalo se kao dobra praksa jer su džematlije sa oduševljenjem dočekale postavljanje Dževad-ef. Orića za imama u Dobraku i okolnim mjestima. Dževad-ef. je vanredni student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i brinut će o vjerskom životu u četiri džamije u mjestima Dobrak, Daljegošte, Peći i Liješće. Poseban izazov bit će mektebska nastava, jer su kuće prilično udaljene od džamija, a do svakog djeteta se mora doći. U svome radu, oni će od sada imati i značajnu podršku džemata Džamije Kralj Abdullah u Tuzli. Džematlije ovog tuzlanskog džemata ističu kako je važno i potrebno ćešće organizvati ovakve posjete, druženja, razgovore i zajedničke programe.

Bratimljenje, jačanje zajednice i domovine

Sporazum o bratimljenju džemata Dobrak i Džamije Kralj Abdullah su potpisali glavni imam Ahmed-ef. Huskanović i Damir-ef. Peštalić i predsjednici IO ovih medžlisa Hasan Spahić i Alija Tabaković, a njime se potvrđuje spremnost na intenzivniju saradnju, materijalno i drugo potpomaganje, organiziranje zajedničkih programa i aktivnosti.

Bratimljenje i jače povezivanje ova dva džemata inicirao je Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski koji je kazao kako će se sada dio snage, energije i mogućnosti koje ima džemat u Tuzli i kojem pripada oko 10.000 muslimanskih porodica, prenijeti i u Dobrak. S druge strane, ono što Dobrak pruža svima nama je moralna snaga.

„Nikada nisam boravio u džematima na Drini, a da se nisam vratio jači. Vaša prednost ovdje je vaša moralna snaga i vaš moralni kredibilitet, te velika ljudska odlučnost i hrabrost da ovdje živite i da se ovdje o sebi brinete. Na ovom povezivanju džemata i dalje ćemo istrajavati,“ kazao je muftija Fazlović, te istakao da Bošnjaci imaju i svoju politiku, kulturu, humanizam itd., te da niko ne smije pogriještiti u Srebrenici. Ako se i sluti neka greška to se mora ispraviti radi šehida, njihovih majki, očeva, supruga i njihove djece.

Bratimljenje džemata trebalo bi ljudima u Podrinju pomoći na više načina, ali to nije važan korak samo za povratnike već praksa koja bi trebala doprinijeti boljem povezivanju ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini. A, čega nam danas nedostaje.

Podrška sigurnom povratku

Daut Tihić se u Srebrenicu vratio 2005. godine iz Švedske gdje ima stalnu boravišnu dozvolu. Nakon povratka pokrenuo je farmu i stočarstvo vidi kao granu koja se može razvijati u ovim mjestima. Tihići su malo selo koje broji desetak kuća u kojima je ubijeno 28 Tihića, kaže Daut.