U organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta islamske zajednice BiH u srijedu 17. oktobra tekuće godine održano je savjetovanje sa imamima koji rade u kazneno-popravnim domovima. Savjetovanju su osim organizatora i  imama prisustvovali profesori sa Univerziteta u Sarajevu, i  predstavnici CROPS-a (Centar za  rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama)

Univerzitet u Sarajevu u saradnji sa Univerzitetom Yildirim Beyazit u Ankari organizira jednodnevnu naučnu konferenciju pod nazivom „Alija Izetbegović i njegovo shvatanjeprava i države“ u povodu obilježavanja petnaeste godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Konferencija će biti održana u petak 19. oktobra 2018. godine u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu sa početkom u 11:00 sati. Cilj ove konferencije jeste sagledavanje načina na koji je Alija Izetbegović razumijevao pravo i državu u svojim djelima i državničkom angažmanu. Pozvani predavač na konferenciji je prof. dr. Zühtü Arslan, predsjednik Ustavnog suda Republike Turske, čije izlaganje ima za cilj da ukaže na značaj pravne misli Alije Izetbegovića i njeno viđenje izvan granica Bosne i Hercegovine. Programom konferencije planirano je izlaganje naučnih referata i radova eminentnih članova akademske zajednice i to akademika prof. dr. Mirka Pejanovića, prof. dr. SelmeCikotića i doc. dr. Admira Mulaosmanovića. Na konferenciji će svoja izlaganja imati i kolege sa Pravnog fakulteta Univerziteta Yildirim Beyazit u Ankari: prof. dr. MuharremKılıç i dr. Taylan Barin, dok će se učesnicima obratiti i prof. dr. M. Fatih Uşan, prorektor Univerziteta Yildirim Beyazit u Ankari. Konferencija „Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ se organizira uz podršku Ambasade Republike Turske u BiH i Ziraat banke.

Četiri stotine sarajevskih srednjoškolaca u pratnji svojih profesora posjetilo je jučer Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

Nemoguće je dati jednoznačnu ocjenu upravo završenih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini. To je suviše širok, važan i heterogen proces da bi ga bilo moguće sažeti u jedan sud. Umjesto toga akcentirat ćemo samo niz fenomena koji su bili uočljivi u ovom političkom činu. Konzervativizam Postojećeg i ovoga puta je odnio pobjedu Da li su rezultati izbora mogli biti drugačiji? Jesu, ali je promjena izostala. Oni koji su u poziciji, na vlasti, promjene ne žele i samo se trude da postojeće, svoje stanje, proglase savršenim stanjem, na što se svela glavnina bošnjačke politike, dok oni koji su u opoziciji samo žele zauzeti njihove pozicije, da bi nastavili isto ili gore. Da li će na određenoj razini vlasti kod Bošnjaka biti Muhamed ili Nezir, sadašnji ili dojučerašnji član naše bazične nacionalne stranke, za mene i za nas koji nismo profesionalno u politici nije od velike važnosti. Nas interesira politička stabilizacija, socijalna pravda i ekonomski prosperitet. Izbori su bili determinirani jednom godinama taloženom negativom atmosferom međunacionalnih odnosa u zemlji i borbama unutar elita na vlasti, a što je rezultiralo, bar kod Bošnjaka, pojavom većeg broja novih političkih subjekata. Ako se pogleda ukupni državni prostor uočava se činjenica da su se politički natjecatelji prije svega, ako ne i isključivo, obraćali unutaretničkim, svojim glasačima, bez slanja pozitivnih poruka prema pripadnicima drugih naroda. Priča o pomirenju i međusobnom praštanju, podizanju povjerenja između naroda i građana nije bilo. Znamo da ovo nisu teme na kojima se dobijaju izbori, već prije gube, ali bi hrabro i odgovorno bilo otvaranje tema i problema bez čijeg rješavanja nije moguća izgradnja međusobnog povjerenja. To povjerenje među našim narodima je preduvjet svih političkih, ekonomskih i društvenih radnji, on je metauvjet normalizacije društvenog života i horizont koji nama nedostaje. Bez gradnje novog povjerenja, danas u bitno izmijenjenim povijesnim uvjetima u odnosu na predratnu prošlost, nema ni horizonta nade u ovim ljudima. Konzervativizam Postojećeg i ovoga puta je odnio pobjedu. Strah od budućnosti, neizvjesnost i strepnja od izbora drugačijeg odnijeli su prevagu. Epilog – kantonalizacija državne politike Šta su iskustva izbornih pobjednika? Izborni pobjednici unutar pojedinih naroda, u osnovi nacionalne stranke, svjedoče da su izbornu prevagu odnijele dobro organizirane velike političke stranke koje su već bile na vlasti. Čvrsta i razgranata stranačka infrastruktura s osloncem na uposlenike u javnom sektoru dobrim dijelom je reproducirala iste ljude/politike na istim pozicijama. Nadmoć tzv. „budžetlija“ je evidentna, maliciozna je primjedba gubitnika, ali i izgovor za vlastiti izborni neuspjeh. Preraspodjele moći i pozicija jeste bilo značajnije unutar bošnjačkoga političkoga tijela, koje je i ovoga puta pokazalo najveću pluralnost, kako organizacijsku tako i ideološku. Kao rezultat borbe unutar političkih elita kod Bošnjaka se tokom godine pojavio jedan broj novih političkih subjekata sa izrazitom regionalnom ukotvljenošću. Time se bošnjačko političko tijelo, bar na prvi pogled, bilo znatno fragmentiralo, da ne kažemo pred izbore i kantoniziralo. Karakteristika ovih političkih subjekata je, bar u ovoj fazi njihova razvoja a bez prejudiciranja budućeg razvoja, centriranost na regionalne, kantonalne sredine i kantonalne fokuse vlasti. Istina, i to važno naglasiti, ove nove stranke nisu uzrok već posljedica već trajajuće kantonizacije bošnjačke politike. Na razini kantonalnih lista, bar prema mome uvidu, bili su najjači kandidati svih stranaka, i ta kantonalizacija, da ne kažemo parohijalizacija ili feudalizacija bošnjačke politike nešto je što moramo kao njenu negativnu osobinu ovdje istaći. Naime, politička praksa pokazuje ružno lice političkog pragmatizma. Taj pragmatizam, bar u Federaciji BiH, jeste u činjenici da postojeći ustavni okvir ističe kanton kao mjesto stvarne vlasti, stvarne moći i stvarnog novca. Kantonalne pozicije u vlasti postaju najtraženije. Istina, iskustvo govori da se na razini kantona nešto stvarno može i učiniti, da su tu postignuća vidljiva, budući su kantoni de facto male državice sa svojom zakonodavnom i izvršnom vlašću, vlastitom pravosudnim sistemom i policijom. Zavodljivost ove kantonalizacije politike jeste u fragmentaciji naše političke svijesti, gubljenja iz vida pojma cjeline politike, društva, države i nacije, a usredsređenje na polulokalne prilike. Za Bošnjake koji su fizički u državi već dovoljno fragmentirani i enklavizirani dodatna mentalna i politička fragmentacija nije dobar pravac kretanja.

Na osnovu člana 116 Pravila Behram-begove medrese, direktor Behram-begove medrese donosi: ODLUKU o poništavanju konkursa   Član 1. Poništava se Konkurs za popunu radnih mjesta Behram-begove medrese od 15. oktobra 2018. godine, objavljen u islamskim informativnim novinama Preporod, broj 20/1126, na stranici 45.   Član 2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i primjenjuje se od 15.10.2018. godine.   Član 3. Ova odluka će biti objavljena na web-stranicama islamskih informativnih novina Preporod i Behram-begove medrese.   O b r a z l o ž e n j e U islamskim informativnim novinama Preporod, broj 20/1126 od 15. oktobra 2018. godine, na stranici 45, objavljen je Konkurs Behram-begove medrese za popunu radnih mjesta. Kako su u navedenom konkursu, usljed tehničke greške, objavljeni netačni podaci o radnim mjestima, direktor je odlučio kao u dispozitivu. U narednom broju Preporoda od 1. novembra 2018. godine će biti objavljen novi konkurs.   Direktor Behram-begove medrese Ahmed Hatunić

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović održao je danas sastanak s glavnim imamima krovnih organizacija IZ Bošnjaka u evropskoj dijaspori

Razmišljanje je stalna potraga za odgovorom na krajnje pitanje zašto jeste nešto,radije negoli ništa.Budući da ništa ne izmiče egzistenciji te da ništa nije izvan velikog lanca bića,cjelokupno razmišljanje jeste aktivnost unutar egzistencije i njenih beskrajnih modaliteta.

Gost današnjeg izdanja emisije ‘’O tome se priča’’ bio je Direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić. U emisiji smo govorili o načinu funkcionisanja Zavoda PIO, razlikama o starom i novom Zakonu o PIO, o tome kakva je trenutna finansijska situacija Zavoda te čemu se mogu nadati penzioneri u narednim godinama u smislu povećanja penzija.

Odlukom Ujedinjenih naroda 17. oktobar obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Svrha obilježavanja ovoga dana je isticanje siromaštva i socijalne isključenosti kao velikog društvenog problema.

Šejh kurra hafiz Muhammed Kurejm Radžih, jedan od najboljih i najvećih svjetskih autoriteta iz oblasti Kur'anskih nauka i kiraeta, ovih dana boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.

U posljednjih pet godina u Velikoj Britaniji je za 123 posto povećana stopa zločina iz mržnje, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova.

Sarajevo, 16. oktobar 2018. – Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović primio delegaciju iz Švedske.

Sarajevski dani poezije ove će godine biti održani 57. put, od 17. do 19. oktobra, a iako će biti u skromnijem izdanju nego ranijih godina cilj je očuvati višedecenijsku tradiciju te manifestacije.

Biciklistička utrka za djecu bit će održana u nedjelju, 21. oktobra na lokalitetu Park Betanija, u organizaciji Općine Centar.

Na suđenju petorici optuženih za genocid počinjen u Srebrenici, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je uložilo materijalne dokaze – brojne dokumente, depeše i naredbe – od kojih je većina za odbrane optuženih bila nesporna.

Medžlis IZ-e Mostar danas je na press konferenciji obavijestio domaću javnost o slučaju grubog oblika nasrtanja na vakufsku imovinu od strane Salih ef. Čolakovića, bivšeg direktora Islamskog kulturnog centra. Istaknuto je da se radi o bespravnom korištenju prostora sultan Selimovog mesdžida na Starom mostu. Naime, ovaj prostor Islamski kulturni centar koristio je po osnovi ranije sklopljenog ugovora sa Medžlisom IZ-e Mostar.