Ljudi koji odluče utrošiti novce na "kupnju" više slobodnog vremena, a ne na nešto što ima materijalnu vrijednost osjećaju se sretnije i zadovoljnije, rezultati su studije koju su proveli znanstvenici s kanadskog sveučilišta British Columbia. Eksperiment je pokazao da su sudionici istraživanja bili zadovoljniji i sretniji kada su 40 dolara utrošili na plaćanje neke usluge ili posla i na taj si način omogućili dodatno slobodno vrijeme, nego kada su istu svotu novca potrošili na neku materijalnu stvar. Psiholozi su ustanovili da stres koji u modernom svijetu nastaje zbog stalne utrke s vremenom pridonosi nastanku tjeskobe i insomnije. Iznijeli su podatak po kojemu i vrlo bogati pojedinci često nerado troše novce kako bi platili drugima da neke poslove obave za njih. "Nizom eksperimenata smo ustanovili da su ljudi koji troše novce da bi si 'kupili' više slobodnog vremena - sretniji i općenito zadovoljniji", kaže dr. Elizabeth Dunn, profesorica psihologije na kanadskom sveučilištu. Na ovaj su fenomen značajno utjecali povećani prihodi pojedinaca u brojnim zemljama. Od Njemačke do Sjedinjenih Država ljudi su stalno "u stisci s vremenom", čini im se da ga nikad nemaju dovoljno, što rezultira stresom na dnevnoj bazi. Grupa američkih, kanadskih i nizozemskih psihologa provela je testiranje na 6000 odraslih osoba, među kojima je bilo i 800 milijunaša. Postavljena su im pitanja o tomu koliko novca troše na "kupnju vremena". Ustanovljeno je da manje od trećine sudionika istraživanja svaki mjesec izdvaja određenu svotu novca na to da neke poslove za njih obave drugi ljudi. No članovi te grupe odgovorili su da su smireniji i općenito zadovoljniji životom jer su, zahvaljujući povjeravanju poslova nekom drugom pod manjim pritiskom. Psiholozi su proveli još jedan dvotjedni eksperiment među 60 zaposlenih odraslih stanovnika Vancouvera. Od njih se tražilo da tijekom vikenda potroše 40 dolara na nešto što će im uštedjeti vrijeme. Neki su kupili obrok koji im je dostavljen na radno mjesto, neki su djeci susjeda platili da im obave neke manje poslove poput košnje trave ili su, umjesto pranja i sušenja rublja taj posao povjerili radnicima kemijske čistionice. Drugi su vikend dobili zadaću da istu svotu novca potroše na manje materijalne vrijednosti poput vina, odjevnih predmeta, knjiga.... Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici bili puno zadovoljniji nakon što su novce potrošili na stvari koje su im uštedjele vrijeme jer su se osjećali puno opuštenije. "Vrijeme se definitivno može kupiti novcem, a rezultat je vrlo učinkovit", zaključuju dr. Dunn i njezini kolege koji su rezultate istraživanja objavili u časopisu Proceeedings of the National Academy of Sciences. "Razmislite postoji li nešto što mrzite raditi, a to bi, umjesto vas uz manju novčanu naknadu mogao obaviti netko drugi?", savjetuje dr. Dunn te dodaje da znanost potvrđuje kako je to jako dobro utrošen novac. Psiholozi kažu da bi rezultati studije mogli biti od koristi svima onima koji smatraju da po povratku s posla moraju obaviti još jednu smjenu kućanskih poslova, prenosi Hina. (FENA) 

U svijetu nogometa se priprema velika senzacija nakon što je Monaco navodno prihvatio ponudu Real Madrida za svog napadača Kyliana Mbappea koja je vrijedna 180 miliona eura. Ukoliko zaista Mbappe pređe u Real, to će biti novi rekord kada je riječ o visini transfera. Podsjetimo, još uvijek aktuelni rekorder je Paul Pogba koji je iz Juventusa prešao u Manchester United prošle godine za 105 miliona eura. Real će isplatiti Monacu 160 miliona eura, plus 20 miliona eura bonusa. Bonusi bi mogli porasti i na 30 miliona eura. Monaco je prvobitno tražio 190 miliona eura, no, dogovor je postignut na 180 miliona eura. Mbappe će tako pojačati napad Kraljeva nakon što je klub napustio Alvaro Morata i prešao u Chelsea. Potpisat će šestogodišnji ugovor, a po sezoni će zarađivati sedam miliona eura. Međutim, još uvijek se priča i o prelasku Neymara iz Barcelone u PSG, a taj transfer bi bio vrijedan 222 miliona eura, što bi također bio novi rekord.

Planirani radni ručak predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića i članova Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića koji je trebao biti održan danas u Mostaru otkazan je zbog nemogućnosti dolaska određenog broja sudionika. Kako je saopšteno iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH sastanak je trebao biti održan u 13 sati. Podsjećamo, predsjednik HDZ-a pozvao je na "prijateljski ručak" u Mostaru članove Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića te predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Prvi je posjetu otkazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Fahrudin Radončić je jučer telefonski kontaktirao Čovića kojem je kazao da neće doći na ručak u Mostar ukoliko se tamo ne pojavi predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On je istakao da se time gubi politički kapacitet i smisao namjere. Dolazak su otkazali i predstavnici Saveza za promjene uz obrazloženje da ne žele učestvovati u radu s onima koji prave blokade u BiH i entitetu Republika Srpska. Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kazao nam je on neće ići na sastanak u Mostaru, a da se član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić dvoumi.  Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je potvrdio da ni on neće prisustvovati sastanku koji organizuje Čović te da je za njega neprimjereno razgovarati u krnjem sastavu i u atmosferi u kojoj neki od najavljenih učesnika sastanka koordinirano ruše Vijeće ministara i druge institucije BiH.  (FENA)

Turistička zajednica Kantona Sarajevo predstavila je novi vizualni identitet i web stranicu www.visitsarajevo.ba.

U Teočaku je završen Kamp prijateljstva i tolerancije Sniježnica 2017, koji je uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini organizirala Koalicija za borbu protiv mržnje „Društvo bez predrasuda" iz Teočaka.

BBI banka nastavlja sa podjelom 500 stipendija godišnje za djecu bez roditelja iz „Fonda Sheikh Saleh Kamel“.

Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada povodom sramnog puštanja na privremenu slobodu bivših čelnika Službe državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optužene za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 26. juli 2017. (MINA) - „Ministarstvo zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine i Zavod za zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine su nas juče obavijestili da nisu u mogućnosti do 02.08.2017. godine obezbijediti vakcine protiv Meningococa za kandidate na hadž u tekućoj godini“, saopćeno je danas iz Ureda za hadž.

„Ministarstvo zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine i Zavod za zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine su nas juče obavijestili da nisu u mogućnosti do 02.08.2017. godine obezbijediti vakcine protiv Meningococa za kandidate na hadž u tekućoj godini“, saopćeno je danas iz Ureda za hadž.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao je u utorak sve muslimane da posjete i zaštite Jerusalem nakon izbijanja nasilja zbog detektora metala koje su izraelske vlasti postavile, a potom uklonile s kapija koje vode ka džamiji Al-Aqsa u tom gradu.

BBI banka nastavlja sa podjelom 500 stipendija godišnje za djecu bez roditelja iz „Fonda Sheikh Saleh Kamel“. Danas je otvoren konkurs za regiju sjeverne BiH, gdje će biti dodijeljeno 100 stipendija. Ova regija obuhvata područje Tuzlanskog kantona (Banovići, Čelić, Doboj Istok, Gračanica, Gradačac, Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik, Teočak, Tuzla, Živinice), Posavskog kantona (Domaljevac-Šamac, Odžak, Orašje) i općine: Derventa, Bosanski Brod, Doboj i Doboj Istok, Modriča, Šamac, Petrovo, Lopare, Bijeljina, Ugljevik, Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Milići i Srebrenica, te Distrikt Brčko.

U prostorijama kompanije Srebreničanka doo Srebrenica održana je svečana ceremonija uručenja halal certifikata čime je potvrđena uspješna implementacija zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010. Halal certifikat direktoru kompanije, gospodinu Osmanu Agiću uručio je direktor Agencije, gospodin Amir Sakić.

Preporod ima zadovoljstvo predstaviti u originalu i prijevodu na bosanski i arapski jezik pjesmu znamenitog francuskog i svjetskog književnog klasika Viktora Igoa, posvećenu Muhammedu, a. s. Pjesma je nastala 15. januara 1858. godine, a prilikom valorizacije Igoova književnog djela na ovim prostorima pjesma je ostala potpuno neprimjećena i zanemarena. Akademik Enes Karić, uz uvodni tekst, pripremio je original i prijevode pjesme. Prijevod na bosanski se prvi put pojavljuje i urađen je za ovaj prilog.   Victor Hugo (Viktor Igo, 1802-1885), slavni francuski i svjetski književnik (poglavito romanopisac, pjesnik i esejist), napisao je veliki broj pjesama u kojima oslovljava islamske motive kao i Mediteran obilježen islamom i muslimanima. U dva njegova djela, u   Les Orientales  (“Istočnjaci“, odnosno  “Istočnjačke pjesme“,  “Pjesme o Istoku“) i u opsežnom djelu  La Légende des siècles (Legenda vjekova), Victor Hugo je uvrstio veliki broj svojih slavnih poetskih djela koja tretiraju, izbliza ili izdaleka, islamske motive, detalje, osobe.  Zbirka Les Orientales pojavila se 1829. godine, dok se zbirka  La Légende des siècles pojavila negdje u periodu od 1855. do 1876. godine, u četiri sveska. Za nas je ovom prilikom zanimljivo njegovo djelo Legenda vjekova. Naime, “grandiozni poduhvat Legenda vjekova zamišljena je kao niz pjesama u kojima se obuhvata cjelokupni razvitak čovječanstva.“  U Legendi vjekova Victor Hugo je  15. januara 1858. godine spjevao pa potom objavio svoju veliku pjesmu o Muhammedu, a.s. (“Nova hidžretska godina“ - L’an neuf de l’Hégire) o kojoj ćemo ovdje dati nekoliko informacija (a dobrotom “Preporoda“ ovu slavnu poemu objavljujemo na francuskom originalu, zatim u bosanskom prijevodu iz pera profesorice Sabine Berberović, te u arapskom prijevodu).    Napominjemo da se naslov ove Hugoove pjesme (L’an neuf de l’Hégire) u različitim tekstovima različito prevodi. Ima prevoditelja koji smatraju da se umjesto “Nova hidžretska godina“ francuska sintagma “L’an neuf de l’Hégire“ treba prevesti kao  “Godina deveta po Hidžri“, ili čak kao “Devet hidžretskih godina“ (Hijri Nine Years), kako stoji u djelu “Victor Hugo’s Eastern View“ od Asgara Zeynalova. Ne sporeći da su ovi različiti načini prevođenja ovoga naslova i mogući i ispravni, u  priređivanju ove velike poeme Victora Hugoa za njezino objavljivanje mi smo se opredijelili za to da francusku sintagmu “L’an neuf de l’Hégire“ treba prevesti kao “Nova hidžretska godina“. Naime, njezin autor Victor Hugo opisuje smrt Muhammeda, a. s., i njegovo preseljenje na Bolji svijet. Taj se veliki događaj zbio jedanaeste godine po Hidžri, a ne devete godine po Hidžri. Poslanikova smrt najavljuje “novu hidžretsku godinu“ ili epohu u koju će muslimani stupiti nakon smrti Muhammeda, a. s. Doći će doba prosperiteta, smiraja i zadovoljstva – kao da je jedna od poruka naslova ove Hugoove pjesme.   VICTOR HUGO NOVA HIDŽRETSKA GODINA   Kao da je slutio da mu se čas bliži, nikome više nije zamjerao;  Hodao je pozdravljajući prolaznike; Vidjelo se kako svakim danom stari, iako imade  tek dvadeset sijedih u svojoj crnoj bradi; Ponekad bi zastao da gleda kamile dok piju, sjećajući se dana kada je i sam kamile vodio. Činilo se da vidi Raj, doba ljubavi, Vremena prošla, doba pradavno. Čelo mu bješe visoko, lice carsko, Obrva glatka, oko duboko i hitro, Vrat poput grla srebrne amfore, Izgled Nuha koji zna tajnu potopa. Kad bi ljudi dolazili da se posavjetuju, sudac bi ovaj puštao jednog da potvrđuje, drugog da se smije i poriče, slušao bi šutke i govorio posljednji. Na ustima mu je uvijek molitva bila; Jeo je malo, stišćući trbuh kamenom; Svoje je ovce sam muzao; Sjedio bi na zemlji i svoju odjeću šio. Postio je duže od drugih u dane posta, iako je gubio snagu i više nije bio mlad. U šezdeset trećoj godini groznica ga uhvati. Pročita opet Kur’ān svojom rukom ispisan, pa Zejdovom sinu dade svoju zastavu, i reče: “Bližim se svojoj posljednjoj zori. Nema božanstva osim Boga. Za Njega se bori!“ U oku je, sjenom prekrivenom, nosio sjetnu tugu  starog orla koji mora napustiti svoje nebo. Pođe u džamiju po svom običaju, oslanjajući se na Aliju, u pratnji ljudi; Sveta zastava se vihorila na vjetru. Blijed, okrenuvši se ljudima, povika: “Narode, dan se gasi, čovjek prolazi i nestaje; Prašina i noć, to smo mi. Samo je Bog velik. Ljudi, ja sam slijepac i neznalica sam. Bez Boga bih bio niži od pogane zvjeri.“ Jedan šejh mu reče: “O predvodniče istinskih vjernika! Čim te čuo, svijet je u tvoju riječ povjerovao; Na dan kad si se rodio jedna zvijezda se pojavi, i padoše tri kule Kisreve palače.“ On odgovori: “O mojoj smrti meleci vijećaju; Bliži se čas. Slušajte. Ako sam o nekome od vas  ružno govorio, neka ustane, ljudi, i nek me pred svima vrijeđa i grdi dok nisam umakao; Ako sam nekog udario, neka me udari.“ I ćutke pruži svoj štap prolaznicima. Neka starica, strižući ovcu na pragu kuće, viknu: “Bog ti pomogao!“ Činilo se kao da tužan prizor gleda, u misli zadubljen; odjednom, zamišljen, progovori: “Čujte me, svi, ja sam tek jedna riječ na ustima Allaha; Kao čovjek sam pepeo, a vatra kao poslanik. Dovršio sam nesavršenu svjetlost Isaovu. Ja sam, djeco, snaga; Isus je bio blagost. Sunce ima uvijek zoru za prethodnicu. Isus je bio prije mene, ali on nije Uzrok. Rodila ga je Djevica koja je mirisala ružu. Ja sam, kao živo biće, upamtite dobro, tek limun od poroka pocrnio; Čudnu sam blizinu svih grijeha doživio; Na mojoj koži više je [bilo] sramote nego blata na cesti, a tijelo mi je [bilo] svo zlom obeščašćeno; O čujte svi, u trenu bi me proždrli,  kad bi u tami samotnog lijesa  za svaku grešku po jedan crv iz zemlje došao. Sine, prokletnik se ponovo rađa na dnu hladne rake  Da bi ga opet crvi proždirali; Svaki put njegovo tijelo oživi, sve dok bol, prestajući, ne otvori spokojni beskraj za njegov let.  Sine, ja sam ništavno polje plemenitih bitaka, Čas bijah uzvišen, čas ništavan, a zlo se s dobrom u mojim ustima smjenjuje, k’o pijesak i čatrnje u pustinji; Al’ ipak bih, o vjernici! krio u sjenci glavu od strašnih anđela/meleka koji bi čovjeka u tmine opet spustili; U pesnicama sam ponekad sukao njihove zloslutne ruke; I poput Jakuba sam se često noću, stopu po stopu,  borio protiv nekog koga vidio nisam; Al’ život mi je najviše zbog ljudi krvario; bacili su na mene svoju mržnju i svoju zavist, a ja u sebi osjećah istinu, i protiv njih se borih, ali bez gnjeva, i u borbi sam uzvikivao: “Neka! Sam sam, go, krvarim, ranjen; to mi je draže. Neka me svi tuku! Nek’ im je sve dopušteno! I kad bi neprijatelji moji što me udaraju, imali sunce s lijeve i mjesec s desne strane,  kad bi me na tom uskom putu napali, nikad me u bijeg ne bi natjerali!“ I sad sam  poslije četrdeset godina borbe,  do ruba groba dubokog stigao, preda mnom Allah, svijet iza mene. A vi koji ste me u toj kušnji slijedili, kao Grci Hermesa i Hebrejci Levija, teško ste patili, ali ćete zoru ugledati. Nakon hladne noći, vidjećete zoru kako sviće; Narode, nemajte sumnje; Onaj koji je razasuo  lavove po liticama Džebbel-Kronnega, bisere po moru i zvijezde po tmini, može i turobnom čovjeku dati malo radosti.“ I nastavi; “Vjerujte, bdijte; pognite čela. Oni koji nisu ni dobri ni zli ostaće  na zidu koji razdvaja Raj od provalije, previše crni za Boga, previše bijeli za zločin; Gotovo niko nije dovoljno čist od grijeha da ne bi zasluživao kaznu; nastojte, dok molite, cijelim tijelom zemlju dodirnuti; Džehennem će u svojoj kobnoj tajnovitosti spaliti samo ono što nikad pepeo nije dotaknulo, a Bog, onome ko ljubi mračnu zemlju, otvara nebo plavo; Budite milosrdni; budite sveti; budite pravični; Gore su čiste voćke u visokim krošnjama, konji zlatom osedlani, i, za bijeg od sedam božanstava,  kočije žustre s munjama umjesto osovina; Svaka hurija, vedra, neporočna, sretna, u kućici od izdubljenog bisera obitava; Džehennem čeka prokletnike; zla kob! Imaće cipele od vatre od čije vreline će im glava ključati poput kotla. Lica odabranih biće ljupka i ponosna.“ Zastade, puštajući ljude da nadu osjete. Pa sporim korakom krenu opet i nastavi: “O vi koji živite! Ponovo kažem svima da je došao čas da se sklonim u drugo prebivalište; Zato požurite. Sad je vrijeme da me razotkriju oni koji su me poznavali, i, ako sam činio nepravdu, da mi pljunu u lice.“ Ljudsko mnoštvo se nijemo razmicalo dok je prolazio. Opra bradu na izvorima Abufleje. Neki čovjek mu zatraži tri drahme, i on mu plati, rekavši: “Bolje platiti ovdje nego u grobu.“ Ljudi su očima kao u golubice gledali ovog plemenitog čovjeka, njegovu snagu; Svi su plakali; i kad se kasnije domu svom vratio, mnogi ostadoše ne sklopivši oka, noć na kamenu provedoše.  Sutra ujutro, vidjevši da zora stiže: “Ebu Bekre, reče, ne mogu ustati, Ti uzmi Knjigu i moli!“ Njegova žena Aiša bješe iza njega; Slušao je kako je Ebu Bekr čitao, i često tihim glasom dovršavao ajet; I plakali su dok se tako molio. Predveče se na vratima Melek Smrti    pojavi, tražeći dozvolu da uđe. “Neka uđe.“  Pogled mu osvijetli  ista jasnoća kao na dan rođenja; A  melek [smrti] reče: “Bog želi tvoje prisustvo.“  - “Dobro“, odgovori on. Sljepoočnicama mu preletje drhtaj, uzdah mu otvori usne, i Muhamed umrije. (Victor Hugo, 15. januar 1858.) Prevela s francuskog:  Sabina Berberović​

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić danas je posjetio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, gdje je odao počast žrtvama genocida, a nakon toga se sastao s majkama Srebrenice kojima je uručio opremu za edukativni centar koji otvara Udruženje "Majke enklave Srebrenica i Žepa".

Nažalost, kao i u drugim gradovima, imamo problem poroka i mladih koji su ogrezli u njima. “Ovdje posebno ukazujemo na problem kladionica. Preko organa Općine smo pokušavali, jer su to naši prijatelji. Oni kažu to nije nivo Općine. Općina nema veze sa kladionicama. Uglavnom, imamo kladionica previše. Na svakom mjestu. Mi smo tražili da se udalje od vjerskih objekata. To je jedan od najvećih poroka. Ima nešto i alkohola i ostalih, ali sitno je to. Dominantne su kladionice posebno u gradskim područjima, a i na selima ih ima veoma mnogo. Nažalost, to je za neke danas biznis, a za neke propast. Evo vidite, ljudi ovdje rade s malinama i ono što zarade u toku dana, imamo informacija, mladi ljudi to navečer prokockaju! To je strašno i alarmantno! Gdje si bio, šta si radio – ništa! To veoma depresivno djeluje na širu društvenu zajednicu i to se osjeća. Mislim da je to problem širih dimenzija i da bismo ga trebali sagledati ozbiljno i odgovorno. Ako se ovako nastavi nije dobro niti može donijeti ikakvog dobra ovom društvu. To me muči i progoni. To je prava pošast!” kazuje nam glavni imam Slipac. Pošto je predsjednik Alić po struci pravnik i bivši sudija za prekršaje pitali smo ga kako naći izlaz iz ove situacije. Alić odgovara da je ključ problema politika. “Ovo je najviše politika zaštopala. Ključ je donošenje adekvatnog zakona kojim bi se propisalo da je zabranjeno, ovo što efendija govori. Ja bih ih zabranio skroz. Prvo su neoporezovane bile, sad nešto se mijenja, mada hrvatska strana to koči, jer masovno su njihovi objekti i kladioničke firme u Federaciji. To je izvlačenje para od Bošnjaka. Nas je najviše i najviše trošimo,” ističe predsjednik gosp. Alić dodajući kako mora postojati politička volja da se to riješi.  Inače Donji Vakuf spada u red manjih općina u Bosni i Hercegovini. Prije rata u njemu je živjelo oko 24 hiljade stanovnika, a prema posljednjem popisu ta brojka je nešto iznad 13 hiljada, od čega oko hiljadu živi u dijaspori. Uz sve uspjehe koje ovaj Medžlis ima, ipak i ovo mjesto nije pošteđeno pojava koje generalno nagrizaju bh društvo, a destruktivno djeluju posebno na manje sredine. Stoga iz Donjeg Vakufa treba poslušati ramazanski apel: Ramazan se osjeti u svakom kutku, ali taj osjećaj kvari činjenica da se nekontrolirano šire kladionice koje su za neke biznis, a za neke ljude propast.   

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa oštro osuđuju odluku Pretresnog vijeća Haškog tribulana koje je donijelo odluku 19. jula, koja je objavljena jučer, da se Stanišić i Simatović puste na privremenu slobodu tokom ljetne pauze te da ih holandske vlasti trebaju transportovati do holandskog aerodroma 21. jula, ili prvog dana poslije tog datuma.