Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić (Stranka demokratske akcije - SDA) sazvao je za utorak, 10. septembra, sjednicu Kolegija tog doma koji je posljednji put zasjedao prije dva mjeseca. U tom periodu nije bilo ni sjednica Predstavničkog doma, iako su pred poslanicima i delegatima brojne obaveze, a jedna od stvari koja čeka je i usvajanje ovogodišnjeg budžeta dokumenta kojeg je Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva finansija i trezora podržalo i uputilo Predsjedništvu BiH prošle godine. Državne institucije stoga su na trećoj tromjesečnoj odluci o privremenom finansiranju te bi sada članovi Kolegija trebali razmatrati budžet koji im je uputilo Predsjedništvo BiH zadnjeg dana jula i uz Mišljenje Zakonodavno-pravnog sektora od 27. augusta. Kolegij bi trebao odrediti nadležne komisije za razmatranje nekoliko zakonskih rješenja i drugih akata, ali ta radna tijela nisu još uvijek formirana. Potrebno je imenovati članove šest radnih tijela Doma (Ustavnopravna komisija, Komisija za vanjske poslove, Komisija za vanjsku trgovinu i carine, Komisija za finansije i budžet, Komisija za saobraćaj i komunikacije te Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova). Pred članovima Kolegija je i Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije kojeg je ranije pripremilo Vijeće ministara BiH, a namjera je pojednostaviti usluge građanima i poslovnoj zajednici u BiH i olakšati promet elektronskih dokumenata u javnoj upravi. Na dnevnom redu koji ima više od 20 tačaka je i odgovor Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na zaključke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH s hitne sjednice održane u junu. (Fena)

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici prihvatila je informaciju o tužbi koju je Republika Srpska (RS) pokrenula za naknadu štete zbog neizvršenja poravnanja prihoda od indirektnih poreza, te, s tim u vezi, dala saglasnost Federalnom ministarstvu finansija, kojeg zastupa Federalno pravobraniteljstvo, da, u ime Federacije BiH pokrene tužbu protiv RS radi naknade štete zbog neodobravanja prijedloga obračuna drugih privremenih poravnanja između entiteta za period od 2012. i 2016. godinu kod raspodjele prihoda od indikretnih poreza. Tužba RS odnosi se na neodobravanje Prijedoga odluka o izračunu koeficijenata za raspodjelu indirektnih poreza u razdoblju od jula 2017. godine do decembra 2018. godine i Prijedloga obračuna drugog privremenog poravnanja između entiteta za 2017. godinu, te Prijedloga obračuna drugog privremenog poravnanja između entiteta za 2018. godinu. Ovo potraživanje iznosi 34.571.047,78 KM, s pripadajućom zakonskom kamatom od 25.2.2019. godine, od čega se 1.244.283 KM odnosi na predloženo drugo privremeno poravnanje za 2017. i 33.326.764,78 KM na predloženo drugo privremeno poravnanje za 2018. godinu. Kako je navedeno u Informaciji, zbog nepostojanja konsenzusa članova Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO) BiH o usvajanju odluka o poravnanjima, koje je predložilo Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA), od 21.2.2014. godine do danas nije donesena niti jedna odluka o poravnanjima između korisnika prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa. Prema prijedlozima odluka o drugim privremenim poravnanjima, Federacija BiH od RS ukupno potražuje 31.901.174,10 KM temeljem obračunatog drugog privremenog poravnanja za 2012. i 2016. godinu, dok ukupan dug Federacije BiH prema RS temeljem obračunatog drugog privremenog poravnanja za 2014., 2015., 2017. i 2018. godinu iznosi 38.744.241,46 KM. U konačnici, temeljem obračunatih drugih privremenih poravnanja za sve godine, za koje UO UNO još nije donio odluke, na teret Federacije BiH Republici Srpskoj bi trebalo biti ukupno isplaćeno 6.843.067,36 KM. S ciljem održivosti kontinuirane ujednačenosti i stabilnosti budžetskih prihoda, što u Federaciji BiH predstavlja još senzibilniju materiju, jer se odražava na budžete svih nivoa vlasti, Federalno ministarstvo finansija je bilo stava kako realizacija svih predloženih poravnanja (2012., 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godina) ne bi trebala biti parcijalna, već kao cjelina. Međutim, RS-u je sporno drugo privremeno poravnanje za 2012. godinu, po kojem ona treba isplatiti Federaciji BiH 19.490.329,40 KM. Nadalje, zbog neodobravanja prijedloga obračuna drugih privremenih poravnanja između entiteta za 2012. i 2016. godinu, RS bi trebala isplatiti Federaciji BiH ukupan iznos od 31.901.174,13 KM s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. (Fena)

Vlada Kantona Sarajevo (KS) jednoglasno je donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva. “Ova odluka je donešena na inicijativu zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo Zvonke Marića, koju je Vlada usvojila”, istakao je premijer KS Edin Forto. Prijedlog ove odluke utvrdila je Komisija u kojoj su bili i predstavnici Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992. - 1995.godine, koji su i predložili da ovaj datum bude obilježen na ovaj način. Komisija se vodila argumentima da se spomenuti datum uklapa u obilježavanje Dana KS, koji se održavaju u periodu od 2. do 9. maja. Planirano je da se ovaj datum obilježi prigodnim manifestacijama na Spomen obilježju ubijenoj djeci Sarajeva i historijskim časom u svim osnovnim i srednjim škola KS. Nosilac organizacije centralne manifestacije obilježavanja je Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva uz podršku resornih ministarstava i službi u KS-u. (Anadolija)

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da je Rusija otvorena za saradnju s grupom G7, te je dodao da bi u takav format saradnje trebalo uključiti i Republiku Tursku zbog njene regionalne i međunarodne uloge. Putin je na Ekonomskom forumu u Vladivostoku kazao da je otvoren za saradnju sa organizacijom G7 koju čini sedam ekonomski najrazvijenijih zemalja. “Mislim da je to i dalje koristan format saradnje, ali smatram da bez Kine i Indije ne može biti uspješna niti jedna međunarodna organizacija“, kazao je Putin. On je također, kazao kako ga je nedavno i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pitao zašto nije na dnevni red nikada stavljao pitanje uključivanja Turske u taj format saradnje. “Turska je kupovinom sistema S-400 ojačala odbrambeni sistem. Uporedo s Kinom i Indijom, prikladno bi bilo i Tursku uključiti u format saradnje G7 s obzirom na njenu regionalnu i međunarodnu ulogu“, kazao je Putin. Ruski predsjednik Putin je kazao da podržava ideju multipolarnog svjetskog poretka te je poručio da je liderstvo Zapada okončani. (Anadolija)

Nogometna reprezentacija BiH večeras je na stadionu „Bilino polje“ u Zenici savladala Lihteštajn rezultatom 5:0. Nakon prvog poluvremena rezuklat je bio 1:0, a da bi samo devet minuta prije kraja naši reprezentativci su postigli i ostala četiri gola. Golove su postigli Amer Gojak (11' i 89'), Haris Duljević (80'), Edin Džeko (85') i  Edin Višća (87').  Utakmica je igrana u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, tokom kojih je naša reprezentacija ostvarila pobjedu nad Armenijom, remi sa Grčkom, te upisala poraze od Finske i Italije. Narednu utakmicu Zmajevi igraju u Armeniji 8. septembra, s početkom u 15.00 sati. „U ciklusu od ove dvije utakmice, možemo razmišljati samo o pobjedama pa da, onda, u oktobru dočekamo set-meč lopte protiv Finske i Grčke“, izjavio je prije nekoliko dana selektor Robert Prosinečki. Večerašnju utakmicu sudio je Glenn Nyberg iz Švedske, a pomoćnici su bili Daniel Wärnmark i Joakim Amri Nilsson. Četvrti sudija bio je Mohammed Al-Hakim.

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je danas u Ankari kako njegova zemlja nije dobila neophodnu podršku svijeta, prvenstveno Evropske unije (EU), po pitanju raspodjele tereta oko primljenjih migranata, te upozorio kako bi Turska mogla biti primorana da otvori svoje granice, javlja Anadolu Agency (AA).  Erdogan je govorio na sastanku s gradskim predstavnicima Stanke pravde i razvoja (AK Parti), a tom prilikom se osvrnuo na aktuelna dešavanja.  "Bit ćemo primorani da otvorimo granice. Hoćemo li mi sami podnositi taj teret? Nismo dobili neophodnu podršku svijeta, prvenstveno Evropske unije, kada je riječ o podjeli tereta u vezi s migranata koje smo ugostili", poručio je Erdogan.  Dodao je kako njegova zemlja ima cilj da najmanje milion Sirijaca smjesti duž 450 kilometara granice, na području gdje će biti formirana sigurna zona.  "Odlučni smo da do kraja septembra na svoj način pokrenemo formiranje sigurne zone istočno od Eufrata", rekao je Erdogan. 

Aviobomba teška 500 kilograma pronađena je jutros na gradilištu iza zgrade RTV Doma u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).  Kako je za AA potvrdio direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ)  Fahrudin Solak, riječ je o aviobombi britanske proizvodnje, najvjerovatnije bačene 1944. godine. Bomba je pronađena na prostoru gdje se nekada nalazila tvornica "Žica", a sada se izvode građevinski radovi. Prilikom iskopavanja mašinista je zakačio nešto za šta se ispostavilo da je riječ o aviobombi teškoj oko 500 kilograma, razorne moći od 1.000 libri.  "S radovima na uklanjanju krećemo večeras ako utvrdimo da upaljač takve konstrukcije dozvoljava premještanje bombe. Najvažnije što sada utvrđujemo jeste o kakvom je upaljaču riječ. Treba poduzeti potrebne mjere sigurnosti, da bismo mogli transportovati na mjesto uništenja. Najgora moguća stvar je da upaljač ne dozvoljava pomjeranje i da je uništavamo na mjestu događaja. To je mnogo kompleksno i trebala bi se raditi i eventualna evakuacija pola grada", izjavio je Solak.  Kako je kazao, u toku je izrada plana s pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo (KS), vatrogascima i kantonalnom Civilnom zaštitom. Kad počnu radovi na uklanjanju bombe uslijediće i evakuacija  stanovnika u krugu od najmanje dva kilometra. 

Prehrana koja ne uključuje meso smanjuje opasnost od srčanih bolesti, ali povećava rizik od moždanog udara, pokazalo je najnovije istraživanje koje je objavio "Britanski medicinski žurnal". U istraživanju je učestvovalo 48.000 ljudi, a provodilo se 18 godina.  Studija je pokazala da je na 1.000 učesnika kod vegana i vegetarijanaca bilo deset slučajeva manje oboljelih od srčanih bolesti u odnosu na osobe koje konzumiraju meso, ali je istovremeno bilo više slučajeva moždanih udara.  Eksperti ističu da, bez obzira na izbor prehrane, konzumacija širokog spektra hrane je najbolje za njihovo zdravlje, prenosi BBC.  "Poruka svima je da ima smisla imati dobro planiranu dijetu i jesti širok izbor namirnica. Konzumatori mesa ne moraju nužno imati raznoliku prehranu, jer mogu svako veče živjeti na mesu i krompiru i da ne jedu povrće", rekao je Frankie Phillips iz Britanske dijetetske asocijacije.  Britanska Nacionalna zdravstvena služba savjetuje balansiranu prehranu koja uključuje pet dnevnih obroka bogatih voćem i povrćem, hranu bogatu vlaknima, proteinima te mliječne proizvode. Hranu s visokim udjelom masti, šećera ili soli treba jesti rjeđe i u malim količinama. Osobe na veganskoj i vegetarijanskoj prehrani također trebaju unositi dovoljno određenih hranjivih sastojaka. Osobe koje konzumiraju meso, mliječne proizvode i ribu obično imaju dovoljno vitamina B12, potrebnog za zdravu krv i nervni sistem. Željezo se također teže apsorbira iz biljnih namirnica, tako da oni koji se odluče da ne jedu meso u svoju prehranu moraju uključiti namirnice poput integralnog hljeba i brašna, suhog voća i mahunarki.

Britanski zastupnici odbili su prijedlog premijera Borisa Johnsona za održavanjem prijevremenih izbora 15. oktobra, koji je iznio nakon što je Parlament blokirao izlazak Velike Britanije iz EU-a 31. oktobra bez sporazuma s Bruxellesom. Za raspisivanje izbora trebala mu je podrška najmanje 434 zastupnika, ali samo je njih 298 bilo za, dok ih je 56 glasalo protiv. Opoziciona Laburistčka stranka dala je nalog svojim zastupnicima da budu suzdržani. "Ovo je prvi put u povijesti da je vođa  opozicije u glasanju dao povjerenje Vladi Njezina Veličanstva. Mogu samo nagađati o razlozima njegove neodlučnosti, ali kao očiti zaključak nameće se taj kako on smatra da ne može pobijediti", komentirao je Johnson odluku opozicionog vođe Jeremyja Corbyna da se suzdrži od glasanja. Corbyn je izjavio kako će pristati na prijevremene izbore kada prijedlog o novoj tromjesečnoj odgodi Brexita do 31. januara 2020. godine bude prihvaćen u Domu lordova i tako postane zakon, što bi se moglo dogoditi u ponedjeljak. Ipak, Corbyn nije rekao slaže li se s Johnsonovim prijedlogom datuma izbora, prenosi Reuters. Prema sadašnjoj situaciji postoje dva moguća raspleta, prvi je izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora koji će se dogoditi 31. oktobra ili otkazivanje Brexita.

  Broj djece upisane u prvi razred osnovnih škola na području općine Novi Grad Sarajevo najveći je u BiH, a riječ je nešto više od 1300 prvačića. "Mislim da u BiH ni u jednom mjestu nije upisano toliko djece kao u općini Novi Grad, što me zaista čini radosnim. Darovali smo ih skromnim poklonima, ali tu smo da ih pratimo kroz njihov život, kroz realizaciju brojnih projekata. Trudimo se da popravljamo obdaništa, gradimo igrališta, a u saradnji sa naših 15 osnovnih škola u kojima gradimo sportske dvorane, obnavljamo učionice, organiziramo i školska takmičenja. Mi živimo zajedno sa svojih 15 osnovnih škola“, kazao je načelnik ove općine Semir Efendić. Obraćajući se prisutnim na manifestaciji "Prvačići, sretno!", koja je održana na stadionu u Centru "Safet Zajko" i kada su prvačićima darovani anatomski ruksaci sa školskim priborom, načelnik Efendić je dodao da trenutno nastavu u osnovnim školama na području ove općine pohađa više od 11.000 učenika.   "Volio bih da ova lijepa slika bude motiv onima koji ponekad kažu da ovdje nema budućnosti. Tamo gdje imamo 1.300 prvačića sigurno ima i budućnosti“, poručio je načelnik Semir Efendić, saopćila je Press služba Općine Novi Grad Sarajevo.

Sporazum lidera Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o Principima formiranja vlasti na državnom nivou istekao je danas. Tim dokumentom, čijem je potpisivanju 5. augusta prisustvovao i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark, Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik obavezali su se da će formirati novi saziv Vijeća ministara u roku od mjesec dana, ali to se nije dogodilo. Opći izbori u BiH održani su prije 11 mjeseci, a vlade na državnom i federalnom nivou još uvijek nisu formirane, dok je kao najveći "kamen spoticanja" postao Godišnji nacionalni plan (ANP) kojeg je od BiH zatražio Sjevernoatlantski savez (NATO). Slanjem tog dokumenta SDA beskompromisno uvjetuje imenovanje novog SNSD-ovog predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju, a Izetbegović je i ove sedmice ponovio da nikada neće promijeniti stav u vezi NATO puta i da se moraju poštovati Ustav, zakoni, te provesti ranije odluke i strategije. Izrazio je nadu da će konačno u BiH doći do razumijevanja da slanje ANP-a ne znači članstvo u NATO-u te dodao da dok se svi o tome ne dogovore neće biti članstva u NATO-u. Na pitanje novinara šta će biti poslije 5. septembra, Izetbegović je samo kazao da će poslije toga "biti 6. i 7. septembar, te da će se nastaviti pregovori", ali je i za današnje izdanje "Dnevnog avaza" potvrdio da neki veoma utjecajni predstavnici međunarodne zajednice intenzivno rade na tome. Dodik je prvobitno najavio da će, ako do 5. septembra ne bude imenovan predsjedavajući Vijeća ministara, Narodna skupština Republike Srpske odlučivati o povlačenju saglasnosti za formiranje državnih institucija, ali je potom ove sedmice ostavio mogućnost dogovora lidera. Kazao je da neće odmah nakon 5. septembra dizati revoluciju, nego će odgovoriti političkim stavom u Narodnoj skupštini RS, kako bi, kaže, zaštiti poziciju tog bh. entiteta. Govoreći o formiranju vlasti i potpisanom sporazumu lidera, Čović je istaknuo da je mjesec dana prokockano, a potpis koji su stavili je bio toliko snažan te je bilo za očekivati da se dogodi formiranje vlasti. On je ove sedmice ponovio stav stranke na čijem je čelu, a to je da odmah treba imenovati mandatara i dati šansu novom Vijeću ministara.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska možda su umiješane u ratne zločine u Jemenu zbog naoružavanja i pružanja obavještajnih podataka i logističke podrške koaliciji pod vodstvom Saudijske Arabije, koja je izgladnjivala civile u sklopu ratne taktike, saopćile su Ujedinjene nacije (UN).

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je danas akreditivna pisma novopostavljene ambasadorice Bosne i Hercegovine Aide Smajić i poželio joj dobrodošlicu.

U sklopu zajedničkog programa Vlade Švicarske i Ujedinjenih nacija (UN) "Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini", danas je u Bihaću upriličen sastanak između predstavnika lokalne platforme grada i pet UN agencija angažovanih na realizaciji ovog programa.

U Sarajevu je danas predstavljena platforma Mediji za ljudska  prava - Mapiraj.ba, koja nudi internetske alate za sistemsko praćenje i javno prezentovanje slučajeva kršenja ljudskih prava novinara/ki i svih drugih građana i građanki BiH, a posebno ranjivih i marginaliziranih grupa. Osim toga, po prvi put u BiH, ova platforma omogućava praćenje potreba i interesa svih učesnika informacionog procesa, odnosno novinara koji proizvode informacije i medijske zajednice generalno, te građana, civilnog društva i lokalnih institucija vlasti koji dobijaju informacije ili su subjekt informisanja. "I jednoj i drugoj društvenoj grupi se krše osnovna ljudska prava, ali se takođe pojavljuju u ulozi onih koji narušavaju prava drugih: novinari putem neprofesionalnog izvještavanja i diskriminisanja u medijskim sadržajima, građani/ke kroz upotrebu govora mrženje na društvenim mrežama i online portalima, i institucije vlasti kroz individualni i kolektivni pritisak na određene medije i novinare", kaže se u saopćenju  Ova interaktivna platforma je dio projekta „Mediji za ljudska prava“ koji provodi Udruženje/udruga BH novinari u saradnji sa Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije (EU) u BiH.  Ovi partneri zajedno rade na uspostavljanju međusektorskih mreža i jačanju saradnje organizacija civilnog društva, medija i institucija vlasti u promociji i zaštiti ljudskih prava, te njihovoj zajedničkoj edukaciji o standardima i politikama Evropske unije u oblasti ljudskih prava i demokratije.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović posjetio je danas ženski dio Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, gdje je učenicama prvih razreda čestitao početak nove školske godine čestitao na izboru ove ustanove za nastavak daljeg školovanja. „Medresa nam uvijek da ono što nam je potrebno, ukoliko u njoj tražimo to što želimo i stoga vam je čast što ste polaznici upravo ove škole. Nadam se da ćete se svojim vrijednim radom i trudom osposobiti da uspješno nastavite školovanje, jer je Medresa samo jedna etapa u tom procesu,“ kazao je reisu-l-ulema Kavazović ovom prilikom. Podsjetio je učenice da drugi u njima vide muslimane i da oni neće u njima vidjeti ono što će naučiti tokom svog školovanja. „Njihova percepcija vas biće onakva kako se ponašate. Vaš ahlak (ponašanje) će biti presudan u izgradnji vašeg identiteta kao muslimana“, poručio je reisu-l-ulema Kavazović. Reisu-l-ulema je potom u pratnji direktora Medrese hfz. mr. Mensura Malkićam, te pomoćnika direktora za nastavu Halima Husića i pomoćnika direktora za internat mr. Dževada Pleha obišao prostorije u ovom dijelu Gazi Husrev-begove medrese. „Za razliku od prethodnih godina, ove godine smo odlučili da reisu-l-ulema posjeti ženski dio Gazi Husrev-begove medrese, s obzirom da nakon renoviranja muškog, slijedi i renoviranje ovog dijela škole. U ovoj školskoj godini u Medresu je upisano 489 učenika, a vrijedi istaknuti da je posljednjih godina zabilježen znatan porast kad je u pitanju zainteresovanost za upis u ovu školu“, kazao je direktor Malkić. Današnjoj posjeti prisustvovali su i direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) dr. Dževad Hodžić  i šef Odjela za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Seid Eminović.