Imam Ređo ef. Sarajlić laureat najvišeg javnog priznanja Općine Novi Travnik Na svečanoj sjednici Općine Novi Travnik 14. Juna, povodom obilježavanja Dana općine, dodijeljena su priznanja najzaslužnijim građanima općine zbog njihovog doprinosa, rada i promocije zajednice. Najviše javno priznanje Općine Novi Travnik i to Plaketa povodom Dana općine je uručena Ređi ef. Sarajliću, imamu Džemata Lisac. Ove godine na sjednici općinskog vijeća je jednoglasno odlučeno da najviše priznanje ponese Ređo ef. Sarajlić zbog njegovog doprinosa vjerskom, socio – kulturnom, društvenom i obrazovnom planu, ali i medijskoj promociji i afirmaciji Novog Travnika. Ređo ef. Sarajlić radi i djeluje kao imam u džematu Lisac već 37 godina. Njegova služba nije bila ograničena samo na vjerski život, nego i uključenost u društvene tokove, umrežavanje mjesnih zajednica, humanitarni rad, međureligijski dijalog i promovisanje suživota i različitosti, medijskoj promociji, obrazovnom doprinosu i razvoju lokalne zajednice općenito. Prošle godine, njegov džemat je bio nosilac pohvale općine Novi Travnik. Ređo ef. Sarajlić je primjer da su vjerski službenici, imami jedna od najsvjetlijih tačaka bosanskohercegovačkog društva, i da mogu biti glavni pokretači promjena. Da je rad Ređe ef. Sarajlića prepoznat od strane svih stanovnika Novog Travnika, kako Bošnjaka tako i Hrvata, svjedoči i jednoglasna odluka općinskog vijeće na kojoj su vijećnici iz reda Bošnjaka ali i reda Hrvata dali podršku ovoj inicijativi. On je jedan od rijetkih, možda i jedini, koji je nosilac ovog priznanja jednoglasnom odlukom. Prilikom dodjele priznanja Ređo ef. Sarajlić je istakao: „Sa nadom u bolje sutra, ljepšu i sretniju budućnost, na dan rođenja ovog grada, želim poručiti: Neka naša srca zajednički kucaju za ovaj grad, jer nas veže ista nit, nit bivstvovanja u ovom gradu. Radimo za dobrobit svakog čovjeka, bez obzira pod kojim imenom i kožom srce kucalo, jer svi smo mi djeca od jedne pramajke i jednog praoca, stvoreni u različite rodove i plemena da se međusobno upoznajemo, pomažemo, sarađujemo i uvažavamo.“Načelnik Refik Lendo, predsjednik općinskog vijeće Fabo Stanić, a i vijećnici su čestitali Ređi ef. Sarajliću na priznaju, na radu i trudu za zajednicu, i izrazili zahvalnost za sve što je uradio za Novi Travnik.

U utorak sa akšamom nastupa mjesec zu-l-hidže. Zbog izuzetne važnosti prvih deset dana tog mjeseca, prenosimo tekst o vrijednostima i značaju mjeseca zul-hidždžeta ranije objavljen na internet-portalu Islamske zajednice. 

Esma Ćehajić (65) je svog muža iznenadila kad mu je saopćila da se prije odlaska na hadž trebaju vjenčati onako kako to rade pravi vjernici Meho (72) i Esma Ćehajić (65) bračni par iz Bihaća, svoj radni vijek su proveli u inostranstvu. Naporno su radili i često nisu imali vremena za sebe.. Kako je kod žena sentiment uvijek bio jača strana nego kod muškaraca, tako je i Esma još tad počela osjećati neku privlačnost vjeri, a posebno svetim mjestim, te je odlučila da polako štedi kako bi jednog dana sa svojim suprugom otišla na putovanje života. „Počela sam štedjeti i odvajati novac od plate još prije petnaest godina. Imala sam želju da odem na hadždž i počela skupljati potrebna sredstva. Onda sam jednog dana iznenadila supruga kazavši mu da idemo na hadždž“, priča Esma.

Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji se desio 23. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze, a trajali su nešto više od dva mjeseca. Mevlud su proučili imami MIZ Goražde, a gost predavač bio je Mustafa ef. Spahić Mujke. U džematu Kreča smješteno je četrdesetak sela koja imaju zajedničko ime -Orahovice. A, ono je, kako kaže Hajrudin ef. Suljagić, nastalo od imenica orah i ovca. Naime, ovaj je kraj bio poznat po zasadima oraha i stadima ovaca koje su držali poduzetni domaćini. Oivičen je planinskim proplancima i brdima kao što su Klek, Borovac, Brdo Grad, Gradina, Hanište, Sinovac. Prema nekim istraživanjima ovaj je kraj bio naseljen i prije nekoliko hiljada godina. Ima 40 sela i zaselaka. Najveće selo je bilo Faočići u kome je živjelo oko 40 domaćinstava. Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Kompletne porodice se iselile. Usprkos nepovoljnim uslovima za život ostajali su oni najuporniji. Nije im bilo teško pješačiti do Podgraba, Prače, Goražda. Kažimo i to da je i kćerka efendije Suljagića dr. Kerima, ljekar specijalista, tokom školovanje bila jedna od najboljih učenica i studentica. Teški uslovi za nju su bili dodatni motiv da uspije. Četrdeset tri godine imamske službe Hajrudina ef. Suljagića Najpoznatija ličnost džemata Kreča je svakako rahmetli Husein ef. Đozo, alim koji je rođen u ovdašnjem selu Bare. Između brojnih doprinosa radu Islamske zajednice izdvajamo njegovu misijsku ulogu u pokretanju lista Preporod. Naime, 1970. godine on pokreće list “Preporod” čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je, također, iznova odgovorni urednik “Preporoda”. Po dužini imamskog staža u džematu Kreča Hajrudin ef. Suljagić je na prvom mjestu. Imamsku misiju neprekidno je obavljao 43 godine. O svom selu Orahovice i džematu Kreča s ponosom govori: „Ovaj džemat ima četiri karakteristike: Klek, dominantnu kotu koja nikad nije pala; Mustafa-pašinu džamija, jednu od najstarijih u Bosni; činjenicu da je tokom rata kroz ovaj kraj prošlo i spas našlo oko 100.000 ljudi iz istočne Bosne i istinu da je u njemu rođen naš veliki alim Husein ef. Đozo. Nekad je bilo pet punktova za islamsku pouku koju je pohađalo oko 250 djece. Danas nema ni djece pa tako ni islamske pouke. Istina, nedavno se rodilo dvoje djece, a prošlo je dosta godina kad nije rođeno niti jedno dijete.“Suljagić je u džematu od 1974. godine. Rado se prisjeća: “Kad sam došao bio je ovdje silan narod, 400 domaćinstava, 2.000 stanovnika. Sada u ovom džematu ima 90 kuća, a vrlo malo ljudi. U Krečama ima 25 kuća, ali danas niko ne živi u njima, ne loži se vatra, nema dima. Posljednji koji je živio ovdje je Salih Ruhotina, kćerka mu je bila invalid, ali sada više nema ni njeg.”

Kraj jula i početak avgusta u Prozoru su rezervisani za obilježavanje godišnjice stradanja Bošnjaka ove opštine te se na različite načine i gotovo u svim džematima organizuju određeni sadržaji te vrste. Tako je najprije u Prozoru, 29. jula proučen tradicionalni šehidski mevlud „Šehidima dova – živima opomena“. Džematlije su, zajedno sa imamima, najprije posjetili šehidsko mezarje u Mahali te proučili Jasin i dovu a nakon podne namaza u Čaršijskoj džamiji proučen je i mevlud.Dan nakon toga, u selu Lapsunj upriličeno je svečano otvorenje novoizgrađenog šehidskog spomen-obilježja. U Lapsunju je, između ostalih, tokom agresije ubijen i Haris Pilav, osmomjesečna beba i to tako što je strijeljan u naručju majke Šemse. Uz Harisa i Šemsu, na spomen-obilježju se našlo još 25 imena i prezimena ubijenih Bošnjaka Lapsunja i Družinovića, među kojima ima i onih čije kosti još uvijek nisu ni pronađene.Još jedno spomen-obilježje svečano je otvoreno i to ono u Varvari, 5. avgusta, uz prisustvo velikog broja džematlija. Na ploči se našlo 12 imena i prezimena a mjesni imam, Ibrahim-ef. Hodžić, prigodnim obraćanjem podsjetio je prisutne na važnost spomen-obilježja i pamćenja naše historije. U Prozoru je 6. avgusta upriličen tradicionalni pješački pohod na Crni vrh. Radi se o lokalitetu na koga je 31. jula 1993. godine iz srednjoškolskog centra u Prozoru, koji je tada služio kao logor za Bošnjake, izveden 51 Bošnjak. Nakon toga su povezani žicom i korišteni kao živi štit. Tom prilikom ih je čak 24 mučki ubijeno s leđa, a ostali su uz velike muke uspjeli pobjeći i spasiti živu glavu. Pješačkom pohodu prisustvuje veliki broj omladine, što je jedinstvena prilika da ih preživjeli na licu mjesta upoznaju sa svim detaljima tog kobnog dana. Konačno, 7. avgusta u Prozoru je upriličena promocija dokumentarnog filma „Živi štit“ čiju režiju potpisuje Avdo Huseinović.

U nedjelju su u Medinu ​stigle i posljednje grupe vjernika iz BiH koje će obaviti hadž​ ove godine​.

Priznanja dodijelio Ramiz Salčin unuk heroja odbrane Sarajeva.

Grupa učenika i njihovih muallima koji su bili među najuspješnijima na ovogodišnjem mektebskom takmičenju otputovali su u Tursku.

U Londonu se ovog vikenda održava Festival halal hrane na kojem je učešće našlo više od 100 međunarodnih izlagača, javlja Anadolu Aency (AA).

Na koti Bandera kod Gradačca danas je svečano otkriven spomenik simboličnog naziva "Ljiljan", posvećen svim borcima, bez obzira na nacionalnost, koji su se borili za ideje slobode, mira i nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Fond „Bošnjaci“ je, u saradnji sa Rijasetom IZ u BiH, Muftijstvom mostarskim i Medžlisom IZ Mostar od 04. do 06. augusta ove godine u Studentskom hotelu u Mostaru organizovao druženje njegovih stipendista i stipendista Rijaseta IZ u BiH kroz projekat pod nazivom „Edukacija i druženje stipendista Fonda ‘’Bošnjaci’’ i stipendista Rijaseta IZ u BiH (EDS 2017 - MOSTAR)“, kojem je prisustvovalo više od osamdeset stipendista sa različitih fakuletata i škola iz cijele Bosne i Hercegovine.Kroz edukativna predavanja, stipendisti su imali priliku upoznati se sa problemima savremenog svijeta s posebnim osvrtom na Bliski istok, s aktuelnom društveno-političkom situacijom u BiH sa posebnim osvrtom na grad Mostar, s odnosom prema kulturnoj baštini, ulogom i značajem nevladinog sektora u BiH, s kulturno historijskim naslijeđem Hercegovine, kao i učešćem građana u odbrani Hercegovine tokom oružane agresije na RBiH.Na otvaranju druženja stipendistima su se obratili: Šahin Kerla, direktor Fonda ‘’Bošnjaci’’, Seid ef. Eminović, u ime Uprave za obrazovanje Rijaseta, i Salem ef. Dedović, mostarski muftija u svojstvu domaćina i izaslanika reisu-l-uleme.Salem ef. Dedović, mostarski muftija, prenoseći selame reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića, posebno je istakao važnost pomoći u obrazovanju i to što Fond ‘’Bošnjaci’’ razvija snažnu ideju bošnjačkog i državotvornog duha što je u Hercegovini posebno važno. Uvodničari po temama bili su: Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za medije, Damir Sadović, advokat i pravni ekspert, književnik dr. Ibrahim Kajan, Ramiz Jelovac i Selim Isić, ratni komandanti brigada ARBiH i hafiz Nedim Botić.Pored predavanja, stipendisti su obišli neke o najznačajnijih kulturno-historijskih znamenitosti u Počitelju, Stocu i Blagaju.

„Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje - pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome“ (Ali ‘Imran, 97). Hadž je jedan od stubova vjerovanja, dakle obaveza (farz) svakog vjernika ko je kadar, u fizičkom i materijalnom smislu, obaviti isti. Žena nije oslobođena ove obaveze, već je, naprotiv, njegova vrijednost i značaj za ženu potvrđena i hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Džihad starog, slabog i žene su hadž i umra“(Sunen al-Nasa’i IV, 2001, hadis br. 3592, str. 8). Međutim, kao i u slučaju drugih ibadeta, obavljanje ove dužnosti ima svoje specifičnosti i izuzetke koje se odnose samo na žene. Takve specifičnosti se, između ostalog, vežu i za mjesečni ciklus, odnosno postporođajni period koji može zadesiti ženu u toku obavljanja obreda hadža. U ovom članku ćemo pokušati iznijeti određene dileme koje se mogu javiti kod žena kojima se mjesečni ciklus (isto se odnosi i na postporođajno krvarenje) javi u vrijeme izvršavanja ove obaveze. (Ovaj tekst se odnosi na žene koje zanijete hadž temetu’ kojeg nijete uglavnom sve hadžije iz Bosne i Hercegovine). Upotreba farmakoloških preparata za odgađanje menstrualnog ciklusa U posljednje vrijeme česta je praksa među muslimankama da prilikom obavljanja hadžskih obreda koriste lijekove za odgađanje menstrualnog ciklusa kako bi imale priliku da u potpunosti obave sve farzove i vadžibe hadždža i iskoriste vrijeme provedeno u Medini i Mekki za intenzivniji ibadet. Ulema generalno dozvoljava upotrebu pilula za prolongiranje ciklusa uz prethodnu konsultaciju sa doktorom te pod uvjetom da ne naštete zdravlju žene. Ciklus u vrijeme uzimanja ihrama na mikatu Oblačenje ihrama i preuzimanje ihramskih obaveza je prvi farz hadža, a preuzimanje istih sa mikata spada u vadžibe hadža. Menstrualni ciklus (hajz) ili postporođajni ciklus (nifas) nisu prepreka da se obuku ihrami i donose odluka za obavljanje hadža. Dakle, ukoliko se neka od žena odluči da ne koristi pilule za odgađanje ciklusa te je isti zadesi u vrijeme kada hadžije oblače ihrame i ona će učiniti isto, tj. donijet će odluku za obavljanje hadža i preuzeti ihramske obaveze bez obzira na ciklus. Prilikom preuzimanja ihramskih obaveza žene su dužne da odrežu nokte ruku i nogu, depiliraju se i okupaju, bez obzira da li prilikom toga imale mjesečni ciklus ili isti očekivale. U ovome nema razilaženja među ulemom i to shodno sahih-hadisu kojeg bilježi Muslim od Aiše, r.a., da je Esma b. Umejs rodila Muhameda b. Ebi Bekra dok je Poslanik išao prema Zul-Hulejfi da zanijeti Oprosni hadž pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., „naredio Ebu Bekru da joj kaže da se okupa i obuče ihrame“ (Ad-Dimiški, Muslimova zbirka hadisa-izbor 1, 2003, 618. hadis, str. 549). Nema potrebe da žena čeka da prestane ciklus i da se vraća na mikat kako bi obukla ihrame kako pojedine žene čine. Nijet žene koja nije sigurna da će zbog ciklusa moći obaviti umru do hadža Ukoliko ženi započne ciklus pri samom oblačenju ihrama ili neposredno prije i nije sigurna da će stići obaviti umru prije hadža preporučuje se da prilikom odlaska na mikat, gdje će zanijetiti umru, kaže i „Allahumme mehilli hajsu habesteni“ što znači „Allahu moj, neka mi bude dopušteno prekinuti obrede umre tamo gdje me ti zaustaviš“. U ovom slučaju će žena moći da se oslobodi ihrama za umru i obuče ihrame za hadž ukoliko je ciklus spriječi da učini umru prije hadža bez ikakve naknadne obaveze. Ovo je u skladu sa predajom koju bilježi Buharija da je Aiša kazala: „Poslanik, s.a.v.s, ušao je kod Dubaje b. Zubejr te joj rekao: ‘Vjerovatno si naumila poći na hadž?’ ‘Tako mi Allaha, ja se osjećam veoma slabo!’ – odgovori ona. ‘Kreni na hadž’ – reče joj on, ‘ali prilikom nijeta postavi uvjet i reci Allahu moj, neka mi bude dopušteno prekinuti obrede umre tamo gdje me ti zaustaviš.’“ (Sahihu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa III, hadis br. 5089, str. 1012). Drugo, umjesto nijeta hadža temetu’a (odnosno umre na mikatu), žena koja nije sigurna da će do hadža imati priliku zbog ciklusa da obavi umru, može da zanijeti hadž ifrad te uči telbiju za hadž. Ona će biti u ihramu od oblačenja ihrama do prvog dana Kurban-bajrama. Promjena nijeta hadž ifrada u hadž temetu’ nakon prestanka ciklusa Ukoliko se desi da žena koja je na mikatu zanijetila da učini hadž ifrad, misleći da neće zbog ciklusa moći učiniti umranski tavaf, a potom joj ciklus prestane prije hadža može promijeniti nijet i učiniti umru. Prema hanefijskoj pravnoj školi, dozvoljeno je da osoba koja je zanijetila hadž ifrad na mikatu po dolasku u Mekku promijeni nijet za ifrad u temetu’ te obavi i umru kao a potom se oslobodi ihrama. Ovo je analogno dozvoli da osoba koja je u ihramima za umru donese nijet da obavi i hadž. Također, Buharija bilježi da je Džabir b. Abdullah kazao da je „činio hadž sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., kada je on gonio sa sobom kurbane (deve) a ashabi su učinili ihram samo za hadž pa im je Poslanik rekao ‘Oslobodite se svojih ihrama po obavljenom tavafu oko Ka’be i sa’ju između Safe i Merve i podšišajte se, a potom ostanite kao slobodni dok ne nastupi osmi dan zu-l-hidždžeta. Tada stupite opet u ihram za hadž, a ono što ste ranije uradili učinite ga hadž temetu’om.’ ‘Kako ćemo ga učiniti temetu’om a imenovali smo ga hadžom?’ – pitali su. ‘Učinite kako sam vam naredio!’ – rekao je on.“(Sahihu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa I, hadis br. 1568, str. 1079-1080). Iz ovoga se primjećuje da je Poslanik, a.s., naredio ashabima da nijet promijene iz hadža ifrada u hadž temetu’. (Al-Kuduri, Al-Tedžrid: Al-mevsu’atu al-fikhije al-mukarene VI, 2004, str. 1691/4). Početak ciklus nakon oblačenja ihrama a prije umranskog tavafa Žena koja je nanijetila umru za hadž temetu’ a kojoj je ciklus započeo nakon oblačenja ihrama a prije obavljanja umranskog tavafa i sa’ja ostat će u ihramima dok se ne očisti i učini umranski tavaf i sa’j i potkrati kosu.

U džamiji na Kruščici pred duše šehida proučen je mevlud, a na platou Milaševice obilježena 24. godišnjica 6. korpusa Armije RBiH i otvoren hajir memorijalni kompleks Dvadeset devetog jula 2017. godine na području džemata Kruščica desile su se tri memorijalne svečanosti. U džamiji je proučen mevlud pred duše šehida, a na platou Milaševica upriličeno je obilježavanje 24. godišnjice formiranja 6. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, te otvaranje memorijalnog ili hajir kompleksa koji se sastoji od hajir česme, šadrvana, šehidskog nišana za 12 šehida iz džemata Kruščica. Na ovom memorijalnom kompleksu postavit će se i spomen ploča za antifašiste iz Drugog svjetskog rata, te urediti stadion za sportske aktivnosti. Ovim događanjima prisustvovalo je više stotina ljudi, a memorijalni kompleks otvorio je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Mevludski program izveli su imami MIZ Konjic, a domaćin je bio mjesni imam Ahmed ef. Kovačević. Gost predavač bio je dr. Džemaludin ef. Latić, a govorili su još i v.d. glavni imam Medžlisa IZ Konjic Redžo ef. Muhibić i Nezim Halilović Muderris.Govoreći o ratnom putu i značaju 6. korpusa BiH i iskušenjima tadašnjeg i sadašnjeg vremena Izetbegović je kazao i ovo: „Mi smo odbranili zemlju, čast i obraz zato što volimo i poštujemo ovu zemlju. Mi smo bili moralni pobjednici tog vremena.”Jedan od ratnih komandanata u jedinicama 6. korpusa bio je i Hasan Hakalović koji je, između ostalog, kazao: „“Neprijateljima smo pokazali da se ne mogu igrati dolinom Neretve.”Govorio je i ratni komandant Enes Kovačević. On je podvukao: “Danas i 22 godine poslije rata vidi se suza u oku zbog naših šehida. Ovo nije spomenik samo šehidima ovoga kraja. Ovo su spomenici našoj mladosti da im prenesemo istinu o historiji njihove zemlje”.Ispred civilnih struktura vlasti govorio je pomoćnik načelnika Općine Konjic Vahid Alibegović. On je istakao: “Formiranje 6. korpusa značilo je prekretnicu za općinu Konjic.“ Podvukao je da treba odati posebno priznanje mještanima Konjica i Jablanice koji su prihvatili velik broj izbjeglica.General Armije RBiH Ramiz Dreković rekao je da, kad se zaboravi na šehide, zaboravit će se na sve zlo koje se dogodilo. “To se ne smije dozvoliti. Zahvalan sam na svemu što ste učinili za našu jedinu Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Dreković.Na kraju oficijelnog programa na nišan dvanaest šehida cvijeće su položile i brojne delegacije među kojima su Parlament BiH, Oružane snage, SIN Neretvica (Zavičajno udruženje za zaštitu historijskih spomenika i kulturnog naslijeđa) i brojna udruženja proistekle iz agresije na BiH.

Kako bi se na vrijeme obezbijedio tačan broj kurbana, počela je akcija u kojoj građani mogu kupiti kurbane od povratnika Rijasetova akcija organiziranog klanja kurbana kroz institucije Islamske zajednice, iz godine u godinu, postala je projekat koji uz izvršavanje ovog vjerskog obreda, pored ostalog, jača povratak i opstanak Bošnjaka na njihovim ognjištima. Stoga, ovaj projekat je, može se reći, od nacionalnog značaja za Bošnjake. Naime, ovom akcijom nastoji se kupiti raspoloživi broj kurbana od povratnika u manji entitet te meso ujedno i podijeliti na ovom području.U 2016. godini Rijaset je prikupio 213.000 kg mesa. Od ovoga je 109.714 kg mesa podijeljeno na 76 pravnih subjekata, od narodnih kuhinja, domova do obdaništa, centara za liječenje od narkotika itd. Tako da su meso dobili Emmaus Doboj –Istok, obdaništa u Konjicu i Jablanici, studentski domovi u Sarajevu i Mostaru, Narodna kuhinja i Udruženje gluhih i nagluhih u Zenici, Udruženje građana cerebralne paralize u Goraždu, Centar za posebne potrebe u Rogatici, Udruženje Roma Kakanj i drugi.I ove godine akcija objezbjeđenja, klanja i podjele kurbanskog mesa vršit će se na sličan način, tako što će se kurbani nabaviti od uzgajivača stoke iz povratničkih mjesta, a ostatak potrebnog mesa od Bošnjaka iz drugih krajeva BiH.Na posljednjoj sjednici Rijaseta određena je i cijena kurbana za 2017. godinu u istom iznosu kao i za prošlu godinu, tj. 350 KM, dok će za dijasporu iznositi 180 eura, odnosno 210 USD. Instrukcija o uplati može se naći u ovom broju Preporoda.Rukovodilac Odjela za ekonomske poslove Bilal Memišević apelirao je na sve vjernike da obrate pažnju kako skladište kožice kurbana, jer svake godine brojne kožice se bace uslijed nestručnog rukovanja prilikom klanja kurbana, kada se mnoge kožice isijeku do stanja neupotrebljivosti. “I kožice su dio kurbana, stoga molimo sve vjernike da obrate pažnju da ne oštete suviše kožice. Također, i u septembru najavljuju toplo vrijeme i važno je da se upotrijebi dosta soli prilikom skladištenja kožica, odnosno donošenja na mjesto sakupljanja kožica“, kazao je Memišević. Određeni vjernici nastoje dati novac hadžijama da im uplate kurbane u Mekki, međutim treba biti svjestan da je meso potrebno, ako ne i potrebnije, bh. građanima te da se uplatom ovih kurbana ekonomski pomažu povratnici koji se bave stočarstvom često kao jedinim izvorom prihoda.  

Večeras je u dvorani Ramiz Salčin na Mojmilu svečano otvoren II Memorijalni turnir Ramiz Salčin u futsalu.

Na hiljade ljudi, među kojima su i španski kralj i premijer, okupilo se na glavnom trgu u Barceloni, gdje su minutom šutnje odali počast žrtvama napada u kojem je ubijeno 14 ljudi, a ranjeno više od 100.