U jednom hadisu Muhammed, alejhi-s-selam, je kazao: „Ko od vas vidi zlo, neka ga izmijeni rukom. Ako to ne može, onda jezikom. Ako ni to ne može, onda srcem neka osudi, a to je najslabiji vid vjerovanja.“

Okružni sud u Banjaluci smatra da se podaci koje je CIN tražio odnose na redovno poslovanje suda. Osnovni sud u Banjaluci je pravdao nedostavljanje informacija time da se do njih ne može doći redovnim mjerama i da nemaju ažuriranu evidenciju.

Iz osvrta dr. Almira Fatića o surama: Ez-Zilzal, El-Adijat, El-Kari'a, Et-Tekasur i El-Asr.

Kratak pregled teksta mr. Vojić Fahrudina, objavljenog u Glasniku/septembar - oktobar 2017. Emocije, kao neposredno izražena reakcija na određene pojave i stanja, mogu se shvatati kao najiskreniji odnos pojedinca prema onome što se deževa u društvu koje ga okružuje. Muhammeda a.s. kroz vjerodostojno prenešene opise dpživljavamo kao uzornog pojedinca. U tom smislu, primjeri koji govore o pojavama zbog kojih se on ljutio, trebaju pouka o negativnim ljudskim praksama kojih bismo se trebali kloniti. Mr. Vojić navodi nekoliko slučajeva - hadisa koje je Muhammed a.s. izgovorio kao reakciju na određene pojave: 1. Otežavanje vjere: "O ljudi, zaista među vama ima onih koji razgone džemat. Ko od vas bude imam ljudima, neka bude umjeren u učenju Kur'ana, jer zaista iza vas ima slabih, starih i ljudi sa problemima." (Buhari) 2. Kodeks ponašanja u džamiji: Poslanik a.s.je jednom prilikom vidio mrlju od sluzi kada je bio u džamiji i okretao se prema kibli. Uznemirio se u tom trenutku što se jasno moglo vidjeti na njegovom licu. Potrljao je to rukom i rekao: "Kada neko od vas stane da klanja namaz, on se obraća Gospodaru koji zaista stoji između njega i kible. Zato neka niko od vas ne pljuje u pravcu kible, ako baš mora neka to učini na lijevu i desnu stranu". Zatim je uzeo rub svoje odjeće i pljunuo na njega, a zatim je preklopio i rekao: "Ili neka uradi ovako kao što sam ja uradio." (Buhari) 3. Pretjerano zapitkivanje U hadisu se spominje da je vršena raspodjela ratnog plijena među ljudima, a jedan čovjek je optužio Allahovog Poslanika a.s., da nije pravedan u toj raspodjelikazavši mu: "O Muhammede, dijeli pravedno!" Čuvši to, Poslanik a.s., rasrdio se, ali nije grubo reagovao, niti ga kaznio, iako je imao razloga; jer je ovaj minimizirao poslaničku pravednost. Sve što je rekao bilo je: "Allah se smilovao Musau a.s., on je bio još više iznemiravan, pa je osaburio. (Buhari) 4. Uznemiravanje nemuslimana Nakon što je jedan od ashaba ošamario Jevreja, jer smatrao uvredom na Muhammeda a.s. njegovu zakletvu: "Tako mi Onog koji je Musaa odabrao među svim ljudima", Poslanik a.s. se rasrdio do te mjere da se to uočilo na njegovom licu i rekao: Nemojte praviti razlike među Allahovim vjerovjesnicima. Jer kad se puhne u sur, past će onesviješteno sve što je na nebesima i na Zemlji, osim onog koga Allah htjedne (izostaviti). Zatim će se ponovo puhnuti i ja ću biti uz onog koji je bio onesviješten onaj dan na Turu ili će biti proživljen prije mene" (Buhari)  

Vrijedni čitanja svakako su romani jednog od najvećih živućih bosanskohercegovačkih autora.

Međumektebska saradnja medžlisa Gradačac i Bosanski Brod.

Iz stalne rastrganosti i kolebanja između prošlosti i sadašnjosti, muslimani trebaju početi razmišljati i o budućnosti. Musaovoj, alejhi-s-selam, majci dolazi vijest da ne tuguje zbog onoga što je bilo, niti da se boji onog što jeste i što trenutno proživljava, već da na umu ima ono što će doći poslije toga, kao plod svih odricanja, tegoba, poteškoća, ulaganja, žrtvovanja i nadanja: “I Mi nadahnusmo Musaovu majku: Doji ga, a kad se uplašiš za njegov život, baci ga u rijeku, i ne strahuj i ne tuguj, Mi ćemo ti ga, doista, vratiti i poslanikom ga učinit.“ (El-Kassas, 7)  Zar i Jusuf, alejhi-s-selam, nije izbavljen iz tmina dubokog bunara i hladne tamnice? Onaj ko želi promjenu nabolje, spreman je na kompromise, čak i u situacijama kada mnogi te promjene budu tumačili kao očigledan neuspjeh. Kompromisa ne smije biti u pitanjima vjerovanja. Naime, Kurejšije su u svom nevjerovanju otišli tako daleko da su Muhammeda, alejhi-s-selam, pozvali da jednu godinu zajedno poslušnost i pobožnost iskazuju njihovim kumirima, idolima i božanstvima, a drugu da se klanjaju njegovom Gospodaru, pa je Allah, dž.š. objavio spomenutu suru El-Kafirun, koju često učimo, u kojoj je Poslaniku, alejhi-s-selam, naredio da se u potpunosti odrekne njihove vjere. Drugom prilikom, kada su Kurejšije bile odlučne u namjeri da muslimanima zabrane ulazak u Mekku i obavljanje hadždža i kada su muslimani zaustavljeni na Hudejbiji, Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, primio je kurejšijskog izaslanika Suhejla ibn Amra kako bi elementi sporazuma konačno bili utvrđene. Poslanik, alejhi-s-selam, je zamolio svog amidžića hazreti Aliju ibn Ebi Taliba da ih zapiše. Pisanje teksta počeo je riječima „U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog”, ali se Suhejl pobunio, govoreći da ne zna ko je Er-Rahman i da je potrebno napisati „U Tvoje ime, o Bože”,  jer je to iskaz koji je bio poznat i mnogobošcima. Neki ashabi su oštro odgovorili da ove intervencije u tekstu ne dolaze u obzir. Poslanik, alejhi-s-selam, rekao je hazreti Aliji da napiše onako kako je tražio Suhejl. Zatim mu je rekao da dalje napiše: „Ovo su tačke primirja koji su potpisali Muhammed, Allahov poslanik i Suhejl ibn Amr.” Suhejl se ponovo pobunio: „Da smo sigurni da si Božiji Poslanik, ne bismo se borili protiv tebe. Napiši: ‘Muhammed ibn (sin) Abdullah.’” Hazreti Alija nije želio uraditi kako je tražio Suhejl, a posebno nakon što je to već napisao. Poslanik, alejhi-s-selam, je zatražio da mu pokaže gdje je napisan navedeni tekst, zatim je rečenicu lično izbrisao i zatražio da Alija napiše šta je Suhejl tražio. Ashabi su bili u stanju kolektivnog šoka i nevjerice. Oni će ubrzo shvatiti da je njihov strah od promjene teksta sporazuma i kompromisnih rješenja bio neutemeljen. Muhammed, alejhi-s-selam, je pristao da se s papira izbriše “Muhammed, Allahov poslanik”, ali će ubrzo nakon povratka u Medinu biti objavljeni ajeti sure “El-Feth” (“Pobjeda”) koji će se učiti do Sudnjeg dana, ispisivati u svim Mushafima i kojeg će u svojim prsima i mislima nositi milioni muslimana. Početak posljednjeg ajeta sure “El-Feth” je: “Muhammed je Allahov poslanik!” Spremnost na promjene, komprimise, dugotrajno planiranje, ulaganje, požrtvovanost i fleksibilnost znak su zdrave zajednice. Niko ne želi piti zaprljanu stajaću vodu. Okolnosti i planovi se mijenjaju. Čovjek, uistinu, nikada ne smije mijenjati cilj, a to je zadovoljstvo Gospodara i džennet. Najveći čovjekov gubitak je da za njega ne bude mjesta u Džennetu koji je “prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje”.

Asocijacija žena MIZ Tuzla – Mjesto širenja znanja i promicanja dobra.

Osam decenija škole i preko tri hiljade njenih svršenika.

Vjerski službenici u vojsci u službi čuvanja mira i sigurnost.

Predstavu "Behram-beg", koju izvode učenici Behram-begove medrese iz Tuzle, bili su u prilici da pogledaju i mještani Bratunca. Predstava je prikazana u Domu kulture, a u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Bratunac i Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" Bratunac.

Tu je sadržana građa za historiju. i, prije ili kasnije, ljudi će morati da se suoče s tim. Nažalost mi sada imamo i političke i intelektualne i medijske elite koji su u dubokom procesu poricanja zločina. Ali to ne traje vječno, to je prolazno. Kako medijski izvještaji mogu biti trajno dobro pokazuje materijal koji je Agencija Sense skupljala tokom iscrpnog dugogodišnjeg praćenja procesa na Haškom tribunalu. Njen urednik Mirko Klarin danas ovaj materijal ustupa javnosti na prostorima bivše Jugoslavije i šire za korištenje u svrhu prevencije od ponavljanja ’92.-’95.. Imali smo priliku gledati dio iz Interaktivnog narativa Zatiranje historije i sjećanja, projekta koji Klarin vodi, a koji je predstavio tokom posjete Ahmićima 27. januara sa mirovnjacima i antifašistima iz Hrvatske i Srbije. „Haški tribunal je ostavio ogromnu građu koja je vrlo malo poznata javnosti bivše Jugoslavije, a to je apsolutno dragocjeno kako bi se znalo šta se dogodilo i zašto se dogodilo, a da se ne bi ponovilo. Sad upravo pokušavamo da iz te ogromne građe izvadimo i učinimo trajno javno dostupnim najvažnije utvrđene čijenice na haškim suđenjima kako bi se javnost sa njima upoznala. Danas, nažalost, javnost o tome sve manje zna. Čak mislim da je prije 10 godina vladalo veće interesovanje i za ono što se dogodilo, recimo u Ahmićima i u Srebrenici. Ranije je to više ljudi znalo, a danas manje-više smatraju da je to tek prevaziđena stvar, da treba da se okrenemo budućnosti i da ne gledamo na prošlost. Međutim, to je strašno opasno, jer mi smo tako pokušali da ne gledamo na prošlost, na ono što se dogodilo u II svjetskom ratu. Riješili smo da to zakopamo ispod zemlje ili gurnemo ispod tepiha i onda nam se to osvetilo krajem 80-ih godina. Bilo je lahko manipulisati sa tim šta je ko kome učinio za vrijeme II svjetskog rata, jer nisu postojale nikakve sudski utvrđene činjenice o tome šta se tada zaista dogodilo i kako su manipulišući tim događajima neodgovorni lideri, neodgovorni intelektualci i neodgovorni mediji, odveli narode u nove ratove. Zbog toga je važno da se apsolutno suočimo sa onom što se dogodilo, da znamo činjenice koje su utvrđene. Ono što je važno nije osuda pojedinca koji je za to kriv, važno je da tačno znamo šta se dogodilo kako se to ne bi ponavljalo“, kazao je u izjavi za Preporod vlasnik i urednik Agencije Sense Mirko Klarin sa kojim smo razgovarali nakon projekcije dijela iz Interkulturnog narativa Zatiranje historije i sjećanja koji čini pristupačnim i trajno dostupnim dio naslijeđa ICTY o teškim zločinima nad kulturnim, historijskim i vjerskim naslijeđem, a koji je prikazan tokom posjete grupe mirovnjaka i antifašista iz Hrvatske i Srbije Ahmićima 27. januara, tokom koje je odata počast bošnjačkim žrtvama stradalim 16. aprila 1993. godine.

Postavlja se pitanje: jesu li djeca, doista, toliko educirana i medijski pismena ili se samo ne boje tehnologije, ili im treba mnogo znanja i odgoja za korištenje medija? Mnogo je socijalnih faktora, na individualnom, porodičnom i širem društvenom nivou koji utječu da osoba bude ovisna o videoigrama. Djeca ovisnici su stidljiva, društveno isključena, depresivna, izložena međuvršnjačkom nasilju, potiču iz problematičnih porodica, nemaju podršku u školi i sl. Ti problemi mogu uzrokovati da se takva djeca osjećaju kao da nemaju kontrolu nad svojim životima – igranje igrica daje im osjećaj moći i kontrole nad njihovim “svijetom” i okruženjem. Djeca koja u sebi skupljaju gnjev, češće naginju igranju agresivnih videoigrica. Istraživanje naučnika iz Njemačke je pokazalo da dugotrajno igranje nasilnih igara ne utječe na smanjivanje empatije ka drugim ljudima, što je kontradiktorno nekim ranijim studijama sprovedenim na ovu temu. Prema teoriji poznatoj kao Generalni model agresije smatra se da igranje nasilnih igara u dužem vremenskom periodu čini ljude manje osjetljivim na nasilje.

(Osvrt na 11. ajet sure Er-Ra’d) Skoro pedeset godina u našem jedinom islamskom informativnom listu Preporod, na prvoj stranici, kao moto, objavljuje se kur‘anski ajet: „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe“. (13/11) Taj ajet trebalo bi da motivira ljude da mijenjaju svoje stanje na osnovu kojega Allah donosi Svoje odluke. Uzvišeni neće izmijeniti blagodati ili očaj, čast ili poniženje dok ljudi ne izmijene svoje osjećaje, svoja djela i realnost u životu. Allah se odnosi prema ljudima skladno njihovom postupku i njihovim djelima. Zapravo, sve što se dešava s njima u tijesnoj je vezi s njihovim postupcima i njihovim stilom života. Ovakvo razumijevanje navedenog ajeta izlaže ljude odgovornosti, jer Njegov zakon traži da se Njegovo htijenje spram ljudi provodi na osnovu postupaka, kao i da se Njegov zakon realizira na osnovu njihovog ponašanja. Osim te odgovornosti, ajet sadrži i dokaz da je čovjek svojim djelom, između ostalog, i poluga realizacije Allahovog htijenja. U svjetlu rečenog ajeti-kerima, valja promatrati ljudsko djelovanje u svim sferama njihovog privatnog i društvenog života. Iz ajeta se jasno razumije da su promjene, na užem i širem društvenom planu, nezamislive bez individualnih promjena. Nemoguće je predvodnicima u društvu obavljati promjene bez prethodno urađenih individualnih promjena. Nemoguće je spašavati drugog dok sam propadaš. To bi sličilo vatrogascu kome se zapalila odjeća, a on i dalje trči da druge spašava.   Put do društvenih promjena Lično i individualno spašavanje je prvi i najveći preduvjet društvenog spasa. Valja trajno imati na umu da je promjena naših duša najkraći put do društvenih promjena. Zaista, prvo u sebi treba iskorijeniti sve nedostatke, poroke i slabosti pa tek onda očekivati eliminaciju svih nedostataka i slabosti u društvu. Pogledamo li metode poslaničkog djelovanja, uvidjet ćemo da je svaki od poslanika, alejhimu-s-selam, prvo radio na odgoju i samoodgoju, na izgradnji duše kod sebe i svojih sljedbenika. Oni su prvo načinili duhovnu revoluciju u svojim srcima, poslije koje je uslijedila duhovna revolucija u društvu. Stoga, ako predvodnici naroda budu ignorirali njihove metode, djelovanje tih predvodnika pretvara se u obični šou i ništa drugo. Već se toliko puta kroz povijest pokazalo tačnim da nema jake ličnosti bez džemata, da bez džemata nema utjecajnih kadrova, a bez kadrova nema moćnih i utjecajnih institucija. Kao što ističe Mustafa Islamoglu, „sve dok čovjek ne promijeni revolucionarno svoje srce i učini ga „kućom islama“ (daru-l-islam) on će, bez obzira na svoje svijetle podvige i uspjehe u politici – na kraju biti kupljen. Ukoliko nema unutarnje „pobjede“ koja će mu omogućiti ravnotežu sa njegovim vanjskim uspjehom, na kraju će njegove pobjede i podvizi prerasti u veliki poraz. Zar naš Ummet ovu gorku istinu nije iskusio mnogo puta? Varljivi uspjesi, kao rumena jabuka koja u sebi ima crva, uvijek donose gorke posljedice. Povijest ovoga Ummeta je prepuna nemilih i gorkih posljedica“. Duhovno neodgojen vođa je nesreća za narod. On je žrtva svojih strasti i slabosti iz kojih izviru pohlepa i nasilje. Takvi su potkupljivi, korumpirani, popustljivi, izdajnici, razvratnici i kukavice.   Lideri - duhovno izgrađene ličnosti U liderstvu mogu trajati i biti istinski predstavnici naroda samo duhovno izgrađene ličnosti, tj. oni koji su eliminirali iz svojih srca strast za vlašću i sve ono što ona sa sobom donosi. Istinske vođe jesu oni koji su svoja srca natopili snagom vjere iz kojeg izvire pravednost i borba protiv svih devijacija u društvu. Njihova moralnost i odgovornost u poslu nerijetko su predmet opstrukcija protagonista fesada i nereda na zemlji. Kada jednoga dana ‚oni‘ odluče da „kupe i ušutkaju“ nekoga ko je u svom okruženju poznat po čestitosti i islamskom načinu života, prvo pogledaju da li u njegovom dosjeu, koji oni brižljivo vode, ima kakvih „slabosti“. U te slabosti se ubrajaju njegovi poroci, loše navike, sklonosti... pa čak i pušenje duhana i strastvena ovisnost o čaju. Ako otkriju da mu je drag novac, imetak, vlast ili žene, oni mu to omoguće i „kupe ga“. Čovjek ponekad može prodati i cijeli život za samo jednu stvarčicu o kojoj je ovisan. To je šejtanova taktika prema vjernicima, koju primjenjuje još od praiskona,“ riječi su Mustafe Islamoglua. U takvom slučaju, čovjek postane potpunim gubitnikom; prodao je uputu za zabludu, kako navodi Kur‘an: „Oni su prodali uputu za krivi put, a njihova im trgovina nije donijela nikakvu dobit.“ (2/16). Oni koji žele mijenjati sebe i narod trebalo bi da se trude da u njihovim dosjeima u koje meleki ispisuju slabosti, mahane i ovisnosti, bude upisano „Allah“, „Allahov Poslanik“, zadovoljstvo i ljubav prema njima. Poslije toga neka „oni“ koriste naše dosjee kako hoće i neka rade s nama šta hoće! A bit će nemoćni da bilo šta urade. Uzvišeni se obavezao da će štititi vjernike, da će im dati nadmoć i još ako budu izdržljivi i bogobojazni - njihove spletke im neće nauditi.

Naš život na ovom svijetu pun je raznih iskušenja. Bivamo iskušavani i onim što je dobro i onim što je zlo. Hafiz Mensur ef. Malkić, prvi imam Gazi Husrev-begove džamije je na današnjoj hutbi naglasio potrebu da na iskušenja odgovorimo kao vjernici, svjesni da se u svakoj situaciji propitujemo, pokazujemo, dokazujemo da li smo doista Allahovi dž.š. robovi.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović posjetio je u četvrtak 8. februara Medžlis Islamske zajednice Zvornik i susreo se sa svim imamima podrinjskih džemata.