U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je održana Akademija povodom obilježavanja 16. godišnjice smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA). Direktor Muzeja "Alija Izetbegović" Adnan Žiško je u obraćanju kazao da je to osmi put da Muzej organizira Akademiju povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića. Istakao je da se Muzej nalazi na Kovačima u neposrednoj blizini Šehidskog mezarja i dodao da je mnogo simbolike što je smješten na samim bedemima odbrane Sarajeva. "U muzeju u stalnoj postavci imamo nagrade i priznanja iz Sjedinjenih Američkih država, Evrope, Azije i Afrike. Kada pogledamo Bosnu i Hercegovinu možemo reći da se radi o maloj zemlji sa malobrojnom populacijom, međutim kada pogledamo imena stotina ulica, parkova, škola, džamija koje se nalaze širom svijeta možemo vidjeti da smo imali velikog lidera koji je našu domovinu BiH učinio mnogo većom i značajnijom", kazao je Žiško. Ističući kako se u Muzeju nalazi i poklon koji je Izetbegoviću darivao bivši palestinski lider Jaser Arafat, Žiško je kazao da su to dvojica lidera koji su bili simboli za nezavisnost svojih država i naroda te je dodao da je najveća i najvažnija vrijednost što je Alija Izetbegović sačuvao Bosnu i Hercegovinu. On je istakao i važnost činjenice da je Univerzitet u Sarajevu objavio posebno izdanje časopisa “Pregled“ u kojem su sadržani svi radovi sa međunarodne konferencije “Alija Izetbegović i njegovo shvatanje prava i države“ koja je održana u saradnji sa univerzitetom iz Ankare. Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ Sanjin Kodrić je istakao kako je Alija Izetbegović još za života postao historija, a da je njegovo ime prerastalo u simbol. “Taj jedan ljudski život, taj jedan ljudski vijek, kao i da nije bio samo život jednog čovjeka, samo jednog iz cijelog ovog naroda, već kao da se u to jedno vremenski ograničeno ljudsko življenje u metaforičkom smislu naselila historijska sudbina čitavog tog naroda, historijska sudbina Bosne i Bošnjaka. Jer, nije li historija i Bosne i Bošnjaka upravo jedno golemo, stoljećima dugo nastojanje da se ostane i opstane ovdje, u svojoj zemlji, u svojem biću, u onome gdje jesi i što jesi, historija i progona i tamničenja, ili historija uskraćivanja i zabranjivanja, historija borbe i osvajanja slobode, i historija njezina ponovnog gubljenja, i ponovnog njezina osvajanja, historija uvijek nekih novih nesreća i padova, i historija uvijek nekih novih uzdizanja i kretanja naprijed, uprkos svemu“, kazao je Kodrić. Ističući kako je Izetbegović bio tipični čovjek Bosne, Kodrić je kazao da nije slučajno što je njegov usud bio taj da su se u njegovu vlastitom životu simbolički reflektirali neki od ključnih aspekata historijske sudbine Bosne i Bošnjaka. “I danas rado spominjemo davnog, pradavnog bana Kulina i to baš zato što u Bosni, našoj domovini, toj malehnoj zemlji na raskršću svjetova, gotovo nikad nisu lahka i lagodna vremena niti vremena bez izazova i iskušenja, ili su ta vremena uvijek rijetka i uvijek kratka. U takvoj Bosni rastao je i oblikovao se i Alija Izetbegović, u takvoj Bosni stjecao je iskustvo i mudrost života, iz takve Bosne motrio je i razumijevao život i svijet oko sebe, i, konačno, kao državnik vodio je baš takvu Bosnu, nastojeći sačuvati i njezin vlastiti život, njezino daljnje povijesno-državno postojanje i živote njezinih ljudi. Takva Bosna gradila je i suštinski odredila Aliju Izetbegovića, i baš takvu Bosnu mislio je i promišljao Alija Izetbegović i sve to ostavio je i u svojem djelovanju, u svojem bosanskom državničkom djelu, ali i u svojim tekstualnim tragovima mislioca i mudraca Bosne“, kazao je Kodrić. Glumac Emir Hadžihafizbegović se u obraćanju prisjetio trenutaka koje je provodio u društvu Alije Izetbegovića te je kazao da se tek nakon vremenske distance može shvatiti privilegija koju čovjek ima time što je poznavao ličnost poput Izetbegovića. “Izetbegović je bio čovjek, ako ga dobro slušate, a privilegija je to bila, koji je imao tu melečku auru i uvijek me impresionirala njegova univerzalna misao“, kazao je Hadžihafizbegović. Izetbegovićev narativ o Bosni je Hadžihafizbegović uporedio s bolju nad Latinskom Amerikom koju je u svojom narativu imao dobitnik Nobelove nagrade za 1982. godinu Gabriel Markes.  “Ja imam osjećaj da je Izetbgović sve te govore pisao, a da ih je Markes samo čitao“, kazao je Hadžihafizbegović.  Hadžihafizbegović je kazao da je od Izetbegovića, između ostalog, naučio da se Bosnom ne vlada, već da se ona voli, zatim da je optimizam zdravlje duše, a da čovjeka nikada ne smije napustiti nada, jer bez nade čovjek možda živi, ali ne postoji. U umjetničkom dijelu programa nastupio je hor Pantanima, a glumci Mirza Mušija i Aldin Omerović su čitali odlomke iz djela Alije Izetbegovića i monodrame “Bukagije“. Svečanoj Akademiji su prisustvovali članovi porodice Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, te drugi zvaničnici, predstavnici vjerskih i diplomatskih zajednica, kao i veliki broj građana. Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, danas je i na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu obilježena 16. godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora. Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.  

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas kako Turska nije napravila niti jedan ustupak po pitanju njenih zahtjeva i uvjeta za 120-satnu pauzu vojne operacije “Izvor mira“ protiv terorističkih organizacija na sjeveroistoku Sirije, javlja Anadolu Agency (AA). “Ukoliko se ne ispune obećanja koja su data Turskoj, mi nećemo čekati kao ranije, već ćemo nastaviti operaciju po isteku roka koji smo dali. Ukoliko se dogovor ispoštuje, ispoštuje, a ukoliko ne, od prve minute nakon isteka roka od 120 sati ćemo nastaviti gaziti glave terorista“, kazao je Erdogan na skupu u Kayseriju. Turski predsjednik Erdogan kazao je da će s ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarati o situaciji u Siriji, uključujući i to što su snage odane režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada uz pratnju ruskih snaga ušle u neka područja koja su unutar pojasa u kojem Turska provodi operaciju “Izvor mira“. On je oštro kritikovao propagandu i širenje dezinformacija o antiterorističkoj operaciji koju turske snage vode vodeći veliku brigu o zaštiti civila. Erdogan je također, kazao da je od početka operacije “Izvor mira“ Turska bila na udaru krajnje prljave propagande u kojoj su pale maske pale pa se vidjelo ko je ko. S ciljem neutralizacije terorističke prijetnje i uspostave sigurnosti na granici Turska je 9.oktobra pokrenula vojnu operaciju “Izvor mira“ na sjeveroistoku Sirije koji je pod okupacijom terorista YPG/PKK-a. Oslobađanjem tog područja Turska želi omogućiti povratak izbjeglica i očuvanje teritorijalne cjelovitosti Sirije. U četvrtak su delegacije Turske i SAD-a postigle dogovor o pauziranju operacije na 120 sati kako bi se omogućilo povlačenje terorista za područja na kojem Turska želi uspostaviti sigurnu zonu. Delegacije predvođene turskim predsjednikom Erdoganom i američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom su dogovorile da Turska uspostavi sigurnu zonu duž pograničnog pojasa u Siriji širine od 32 kilometra. Turske snage sigurnosti se odlučno bore protiv terorističke organizacije PKK-a u toj zemlji, ali i protiv njegovih ogranaka u Siriji i Iraku. Poziva se i na član 51. iz UN-ovog sporazuma, odnosno "pravo na samoodbranu". Turske snage su već provele dvije uspješne antiterorističke operacije na sjeveru Sirije i to "Štit Eufrata" i "Maslinova grana" tokom kojih su šira područja na zapadnoj obali Eufrata oslobođena od terorista.

Šesnaesta godišnjica smrti prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića obilježena je danas na Šehidskom mezarju Kovači, gdje je delegacija Stranke demokratske akcije sa brojnim građanima odala poštovanje čovjeku koji je život posvetio borbi za Bosnu i Hercegovinu i dobrobiti svih njenih naroda. "Alija Izetbegović je mladost proveo boreći se za stvar islama - da se nađe prostor za vjeru i mislim da je u tome uspio. Prvo se borio da se islam vrati, mislim da je tu pobjednik. Borio se za opstanak svog naroda, bošnjačkog naroda, za opstanak zemlje, za ono što jeste ta zemlja kazavši jednom da ovo nije samo parče teritorije na Balkanu nego da je BiH i ideja da različite kulture i vjere, identiteti mogu da žive zajedno", rekao je predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović. Članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću bilo je, kako kaže,  zadovoljstvo što je imao priliku sarađivati sa Alijom Izetbegović navodeći da „nije sreo čovjeka koji je sa takvim stepenom pažnje i odgovornosti bdio nad procesima u Bosni i Hercegovini“. Mišljenja je da treba više čitati djela Alije Izetbegovića jer će se u njima naći intelektualna dubina i odgovori za današnja pitanja. Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Knjigu “Moj bijeg u slobodu” objavio je 1999., a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Četiri godine kasnije, objavljena su i sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova. "Istraživači koji čitaju djela rahmetli predsjednika, vidjet će da je on za svog života, u jednom turbulentnom vremenu, uspio naći mjeru tako što je preselio na drugi svijet bez ijedne političke ili bilo koje druge mrlje. Veliki ljudi, za razliku od običnih, dva puta umiru. Druga smrt Alije Izetbegovića bila bi, ukoliko bi njegovi ideali koje je tokom svog života poštovao i za koje se borio, nestali. Najveći ideal Alije Izetbegovića je bila demokratska i nezavisna BiH", rekao je potpredsjednik SDA i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, koji je i predsjednik Sabora Islamske zajednice (IZ) u BIH. Alija Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.

Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da su mir i suživot veoma važni te da je uvjeren da je bilo potomaka Srba, Jevreja i Roma koji su 1992.godine mogli dati utočište sinovima, kćerima i unucima Bošnjaka koji su ih zaštitili 1941.godine. Sedamdeset uglednih banjalučkih Bošnjaka (Muslimana) potpisalo je 12.novembra 1941. rezoluciju kojom su se usprotivili progonu i ubijanju banjalučkih Srba, Židova i Roma od vlasti tadašnje NDH. O tome je večeras u Banjoj Luci razgovarano na tribini o temi "Rezolucija banjalučkih Muslimana 1941. godine". Skup je organizovala Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Banja Luka, uz podršku Muftijstva banjalučkog, a efendija Abdibegović je kazao da je ta rezolucija na ponos hrabrih, odvažnih i civilizavanih Bošnjaka, Muslimana u to vrijeme, koji su digli svoj glas i kazali da na bosanskom prostoru ima jedan nukleus antifašista, koji će staviti svoj život na kocku, da zaštitu sebi bliske osobe, komšije, prijatelje, radnike... "Ta rezulucija im služi na ponos i njima i ovog grada, jer je ona banjalučka, kao što je i mostarska, sarajevska, prijedorska...", naglasio je muftija Abdibegović. Kada je u pitanju komparacija s dešavanjima u periodu 1992.-1995-godine, ukazao da se traga za onim što je dobro, jer se u to dobro vjeruje. Iako nije bilo institucionalne zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci u to ratno vrijeme, bilo ja, naglašava, pojedinaca koji su željeli i pružili ruku pomoći Bošnjacima. "Ukoliko se površno posmatraju stvari kazat ćemo da nema nikakve paralele, ali to nije tačno. Ona postoji i želimo da pojasnimo da institucionalno nije bilo zaštite Bošnjaka u Banjoj Luci i to je činjenica, zbog koje žalimo, ali je istina da je bilo pojedinaca, koji su uspjeli i pružili ruku i utjehe i nade te udomili mnoge  Bošnjake, rizikujući svoj život baš onako kako su Bošnjaci 1941.godine stali u zaštitu Srba, Jevreja i Roma", rekao je muftija banjalučki. I mediji su, napominje, pomogli da istina ode u svijet. Za narednu godinu u planu je, dodaje, organizovanje konferencije kako bi se govorilo o vrijednostima i tog dokumenta i njegovog sadržaja. Muftija banjalučki je istakao da se iz Banje Luke želi poslati jedna ljepša slika, a to je, kaže, moguće ukoliko "jedni drugima pružimo ruku". Vjeruje da će biti organizovan susret bošnjačkih, hrvatskih, srpskih, jevrejskih naroda o tome kako živjeti složno u Banjoj Luci i razvijati je kao multikulturalni grad. Direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka BiH Ferid Dautović je podsjetio da je bosanska ulema, koja ima veliki ugled i važnost kod Muslimana, pokrenula rezolucije o zaštiti Srba, Jevreja i Roma u tadašnjoj porobljenoj Evropi, u vrijeme nacizma i fašizma. Podsjetio je na „El-Hidaje i Sarajevsku rezoluciju iz 1941.“, u kojoj su dali svoj stav o tadašnjim zločinima u kojima su stradali brojni Srbi, Jevreji i Romi, te u tom ambijentu i pojedini Muslimani. Ta rezolucija je, kaže, bila početak svih drugih rezolucija u ostalim bh. gradovima, među kojima je i Banja Luka i Mostar. "Suština svih rezolucija je da to bio krik slobode bošnjačke uleme u porobljenoj Evropi, da se zaštite Srbi, Jevreji i Romi, jer su smatrali da je ljudski život svetinja i da ga se treba boriti za svoje komšije", rekao je Dautović.

Učenjem hatma dove u Karađoz-begovoj džamiji u Mostaru jučer je obilježena 16. godišnjica smrti prvog predsjednika Republike BiH, rahmetli Alije Izetbegovića i jednog od najznamenitijih bosanskohercegovačkih orijentalista Hivzije Hasandedića. U prisustvu velikog broja vjernika, Hivzijinih sinova Suada i Saliha, hatma dovu je proučio mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Govoreći o značaju i ulozi i rahmetli Izetbegovića i Hasandedića, muftija je još jednom podcrtao koliko su njihova djela vrijedna svekolike pažnje, jer su upravo ta djela bila najilustrativniji međaši naše novije historije. "Vremena u kojima su živili i djelovali su bila složena i teška. Zalagali su se za očuvanje i obnovu našega nacionalnog imena, obnovu suvereniteta naše države Bosne i Hercegovine", kazao je muftija. Podsjetio je na ustrajnost rahmetli Izetbegovića u borbi za slobodu i slobodnu riječ, obnovu samostalnosti i državnosti, odbranu države u dvostrukoj agresiji koju je pratila šutnja međunarodne zajednice. "Ta borba je, prije svega, bila naša borba, borba za slobodu čovjeka i za ljudsko dostojanstvo. Rehmetli predsjednik je bio duboke svjestan da bez slobode ne možemo u budućnost, ali je bio duboko svjestan da se ništa ne može trajno sačuvati bez dobro organiziranog naroda, bez institucija i države. Valja nam se vratiti njegovoj misli i njegovoj ideji“, poručio je muftija. Zahvaljujući istraživanjima i radovima Hivzije Hasandedića, naglasio je, sačuvano je kolektivno pamćenje o kulturno-historijskom nasljeđu, spomenicima, pisanoj riječi Bošnjaka u Hercegovini. "Hivzija je brižno istraživao našu prošlost, prenosio memoriju ljudi, objavljivao i pisao o našem bitisanju od Dalmacije, preko Hercegovine do Boka Kotorske. On je ostavio čvrste temelje i mi možemo ići dalje. On sam nije mogao istražiti sve, ali je uradio mnogo više nego neke institucije. Da budemo pravedni, u našem narodu nije ih ni bilo, jer smo bili uskraćeni za njih. Zahvaljujući njegovom radu mi smo u prilici da istražujemo i detaljnije prezentiramo rezultate tih istraživanja u većem obimu. Uskoro ćemo objelodaniti do sada nepoznate činjenice o velikom Kizlar-aginom vakufu u Ljubinju, koji je bio veći i od Karađoz-begovog vakufa“, rekao je muftija. Na kraju kratkog podsjećanja muftija je izrazio nadu da će Alijina i Hivzijina djela biti zalog budućim generacijama i snažan poticaj da budu potpuno svjesne svih izazova koji stoje pred njima.

U Kulturnom centru Kralj Fahd u Sarajevu danas je svečano otvoreno "IV međunarodno takmičenje u hifzu Časnog Kur'ana", koje se održava pod pokroviteljstvom vrhovnog poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića.

"Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život“, zapisao je u svojim memoarima rahmetli Alija Izetbegović, prvi predsjednik Republike BiH, koji je na ahiret preselio na današnji dan 2003. godine. Povlačenje u mirovinu i smrt  Po isteku mandata, Izetbegović je ispraznio ladice svog stola u zgradi Predsjedništva u kojoj je sjedio skoro punih deset godina. Bio je 15. oktobar 2000. godine. "Ne volim rastanke, ali nisam osjećao tugu“ – zapisao je u memoarima. Sumirajući život zapisao je i ovo: „Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bi se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“ Svoje političke aktivnosti nastavio je u prostorijama SDA. Uglavnom se bazirao na pisanje memoara, primao je goste. Gotovo svi državnici koji bi iz svijeta dolazili u BiH u svoj protokol ubacivali su posjetu Izetbegoviću. Ali uskoro je bolest postala jača od tijela i Alija je morao u bolnicu. Kao da se sam pripremao za smrt, u posjetu su mu, jedan po jedan, došli svi njegovi aktuelni i bivši prijatelji, te nekoliko svjetskih ličnosti poput bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona ili tadašnjeg turskog premijera Tajipa Erdogana, koji je mahsuz avionom sletio u Sarajevo, kako bi u bolnicu posjetio svog prijatelja. Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine. Taj dan, kao i sljedeći, kao da se nebo izlilo na bosanski glavni grad. Duge kolone ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, ali i brojne delegacije iz cijelog svijeta, željeli su mu odati posljednju počast. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 150.000 ljudi, pristiglo je više od 4.000 telegrama saučešća, prisustvovale su 44 zvanične delegacije stranih zemalja, te još 450 gostiju iz Turske, među kojima i 105 članova Turskog parlamenta i 50 članova gradskih vlasti Istanbula. Također, prisustvovalo je više od 400 novinara, direktni TV prijenos realiziran je sa 37 kamera, a 36 televizija je preuzelo signal Federalne televizije (FTV). Alija Izetbegović ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.  (Muzej Alija Izetbegović)

Povodom obilježavanja godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH Ismail ef. Smajlović danas je održao hutbu, u kojoj, između ostalog, govorio o rahmetli Aliji Izetbegoviću kao vakifu Islamske zajednice. Hutbu prenosimo u cijelosti: بسم الله الرحمن الرحيم Smisleno postojanje -  sjećanje na velike osobe o kojima govore njihova djela  أَمَّن هُوَ قَٰنِتٌ ءَانَاءَ ٱلَّيلِ سَاجِدا وَقَائِما يَحذَرُ ٱلأخِرَةَ وَيَرجُواْ رَحمَةَ رَبِّهِۦۗ قُل هَل يَستَوِي ٱلَّذِينَ يَعلَمُونَ وَٱلَّذِينَ لَا يَعلَمُونَ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُوْلُواْ ٱلأَلبَٰب.  (سورة الزمر:9) "Da li je onaj koji u noćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gospodara svoga…? Reci: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" (K, 39:9) Dana 19. oktobra 2019. godine je godišnjica smrti Alije Izetbegovića koje muslimani cijeloga svijeta poznaju i sjećaju po dobrim djelima, mudrosti i učenosti. Za muslimane Bosne i Hercegovine je prilika da u programima obilježavanja podsjete sebe i druge na vrijednosti koje je r. Alija afirmirao u svim životnim situacijama. Njegov život prepleten iskušenjima je podario jedan originalan izraz. Na životnom putu osobe od rođenja do smrti učenje je najpouzdaniji oslonac i poticaj za uspjeh. Učene osobe osim mudrosti koju darivaju ostavljaju uzorno ponašanje i dobra djela koja traju. Kako ovjeriti smisleno postojanje na koje će se moći osvrnuti nove generacije i sa zadovoljstvom ukazivati na trajna dobra, vakufe i druga dobročinstva. Muslimanima je propisano da rade dobra djela i da postojano idu putem istine u svom životu na ovome svijetu. Ajeti sure El-Furkan bude razum na potrebu vraćanja, odnosno, stabiliziranja čestitih ljudi u Islamu, jer Islam je jedina vjera koja vodi ispravnom putu. Uzvišeni Allah je objavio: "Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti!"» (K, 58:21) To je zavjet Gospodara svijeta koji dopunjava u ajetu jasnom porukom: „Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti....“ (K, 24:55) Muslimanima je dostavljena istina o uspjehu. Jasna poruka, sigurna staza i čisto srce za otvaranje puta uspjeha. Tu nema mjesta sumnji. Jedan od svjetskih lidera je u odsudnoj situaciji uputio svoju poruku narodu: „Vi ste narod koji će doživjeti moć i slavu, ali samo pod jednim uvjetom, a to je nemojte sumnjati u to!“ Potrebu za podsjećanje na vrijednosti Uzvišeni Allah je objavio: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!” (K, 2:152) Ugođaj osobe u okruženju ovosvjetskih blagodati nije potpun ako ga sedžda ne kruniše. Padanje ničice Uzvišenom Allahu upotpunjava smisao stvaranja i postojanja blagodati među kojima je i ljudski um koji te blagodati prepoznaje i ljudsko tijelo na sedždu upućuje. Dakle, na početku školske, mektebske, akademske godine govorilo se o važnosti učenja u širenje dobra, jer  'Nisu jednaki oni koji posjeduju znanje i neznalice! (K, 39:9) Učenje donosi radost, zadovoljstvo i sigurnost, a učeni rade, šire dobro i kao dobročinitelji čestite osobe obraduju svojim dobročinstvom. Uzvišeni Allah, Časni Poslanik, a.s., vjernici, ljudi i sva stvorenja se raduju susretu sa dobročiniteljem! Stipendije za poticaj učenja i učenje koje donosi dobročinstvo su neodvojivi. To je mudra odluka. Primjeri koje ova generacija pamti su veliki dobročinitelji/vakifi: Gazi Husrev-beg, Karađoz-beg, Tural-beg, Isa-beg i drugi kao i savremenici ove generacije: Alija Izetbegović, Husein Đozo, Ahmed Smajlović, Adilbeg Zulfikarpašić i brojni graditelji širom Domovine. Njihova dobra obavezuju na podsjećanje dok dobročinstva stoje poput instituta, škola, fondova i fondacija za uspjeh. Mudri odlučuju utemeljiti trajno dobro učenjem i poticanjem za napredak. Fond Bošnjaci je vakuf kojeg je utemeljio r. Alija Izetbegović da se mladi koji žele marljivo učiti i raditi mogu pomoći na tom putu! Time je pored intelektualnog blaga ostavio i novčana sredstva za opće dobro. Brojne su mudrosti koje je ovaj učenjak/alim, vladar i ponosni musliman ostavio generacijama koje se trebaju i imaju mogućnost podsjetiti. Kako bi lijepo bilo da svaki roditelj, porodica ima i društvo dobije čestito i učeno čeljade! Na to Uzvišeni Allah skreće pažnju u ajetu kada majci (Merjemi) saopćava vijest koju bi željeli čuti svi čestiti u ljudskom rodu: „Donosimo ti radosnu vijest, učena sina ćeš imati." (El-Ḥidžr, 53) Za afirmaciju znanja i podrške učenju pored osnivanja Fonda Bošnjaci, r. Alija je ostavio napisane knjige, tekstove i brojne poruke.Na neke od njih treba skrenuti pažnju. Rahmetli Alija kaže: „Mi ćemo nastaviti da se borimo za Bosnu i svoj narod. Mi želimo svoju državu. Jer je narod bez države kao porodica bez krova koja živi pod kišom. Ne želimo biti narod koji nema državu." "I čeka nas, ako Bog da mir. Ne može odmah sad, ali uskoro. I spremite se, dobro se spremite za taj mir. Naš Pejgamber je, kad se vratio iz jedne teške bitke, rekao da ide iz male bitke u veliku bitku... Ogromni problemi nas čekaju: srušena industrija, nezaposlenost, glad… Međutim, ono što dolazi, krajnje su nejednakosti – imat ćete bogataša, ratnih profitera koji će eksploatirati onaj obični svijet koji neće imati posla. A onda, naravno, neizbježna pitanja pravde i nepravde. Dakle, vi koji ćete morati da vodite ovaj narod u miru dobro se spremite za to! Neka nam je Bog na pomoći." (Alija Izetbegović 25. marta 1994. "Neodgovorno je zamajavati narod lijepim a nerealnim pričama. Grijeh je gladnom čovjeku pričati o lijepim jelima ako ga nećete nahraniti. Te priče su poput saharina: slade ali ne hrane." (Članak "Jedina vrsta ljudi koju mrzim su izdajice", BH Dani, 13. oktobar, 2000.) "Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem." (Govor u sarajevskoj Zetri, 2.10.2002.) "Priču o zaboravu slušali smo četrdeset godina. Taj film smo gledali. I šta je bio rezultat, što je slijedilo? Slijedio je genocid! Ništa nam nije pomoglo što smo skoro sve bili zaboravili, i svoju prošlost, i svoju vjeru, čak i svoje ime; osuđeni smo bili na uništenje. Tu grešku više nećemo ponoviti." Na kraju posebno vrijedna pažnje je želja r. Alije u kojoj kaže: "Volio bih da me upamte kao čovjeka koji je narod BiH uvijek imao na srcu." Mnogo je šehida, heroja i boraca koji su stali u odbranu, odvažno i hrabro branili vrijednosti. Oni su heroji, prvaci i uzori na putu slobode, opstanka i napretka. Povlačenja nema, bez dileme. Na ovo se treba podsjećati, tome se treba poučavati, to mora biti put za one koji traže dunjalučku sreću i uspjeh na Ahiretu Čuvanje vrijednosti je emanet vjere i šehidske krvi. Ova zemlja je naša Domovina i čestiti je moraju čuvati, čuvati do kraja. Čuvati svim raspoloživim resursima, znanjem/mudrošću, imetkom i životima! یَـٰۤأَیُّهَا ٱلَّذِینَ ءَامَنُوا۟ ٱصۡبِرُوا۟ وَصَابِرُوا۟ وَرَابِطُوا۟ وَٱتَّقُوا۟ ٱللَّهَ لَعَلَّكُمۡ تُفۡلِحُونَ „O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite! (K, 3:200) Uzvišeni Allahu učvrsti nas na putu Islama! Amin!

Povodom 80 i 20 godina od preseljenja na ahiret direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu Muhameda Emina Dizdara i Zehre Šoše, u ponedjeljak, 21. oktobra, s početkom u 16.00 sati, biće proučena hatma i dova u amfiteatru Medrese. Događaj organizira Gazi Husrev - begova medresa, u saradnji sa Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ). O rahmetli Mehmedu Eminu Dizdaru i Zehri Šoše govoriće Sabaheta Ahmetagić, hafiz. dr. Behija Durmišević, dr. Zehra Alispahić, dr. Ekrem Tucaković i Almin Mahmutović.

Vlada Federacije BiH odbila je kinesku ponudu za preuzimanje Aluminija, a jedina nada radnicima bivšeg giganta ostaje investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).   Kineska korporacija CMEC, koju je predstavljala izraleska agencija, nudila je preuzimaje kompanije, ali i tražila garancije u vezi s cijenom električne energije, što je predstavljalo nepremostivu prepreku.U ponudi koja je jučer prezentirana predstavnicima Vlade Federacije BiH, najznačajniji zahtjev bila je cijena struje po 31 euro za narednih pet godina. Kinezi su u tom periodu planirali izgraditi termoelektranu u sklopu samog Aluminija.Kako Klix.ba saznaje, Vladi FBiH je, poučenoj dosadašnjim iskustvima, svako uslovljavanje po pitanju cijana električne energije neprihvatljivo. Ponuda je odbijena, a članovi kinesko-izraelske delegacije već su napustili našu zemlju. Zanimljivo je da je u odbijanju kineske ponude vrh vlade bio jedinstven, a posebno je izražen bio negativan stav ministrice Jelke Milićević.Kao rezervna i jedina opcija ostaje ponuda WAQT TRADE LCC iz Dubaija. Arapi ne traže garancije za cijenu struje, već nude kupovinu blokova 3 i 4 Termoelektrane Tuzla, koje bi kasnije reparirali i koristili za proizvodnju električne energije potrebne za poslovanje Aluminija.Aluminij d.d. Mostar je u svojim bilansima dužan više od 400 miliona KM, a to je bio jedan od razloga isključenja struje i gašenja proizvodnje 10. jula. Kompanija je u nekoliko mjeseci ostala bez oko 500 radnika, a njena budućnost potpuno je neizvjesna.

Avion australske kompanije Qantas i njegovi putnici biće podvrgnuti testu naprezanja mentalne i fizičke izdržljivosti na prvom direktnom non-stop letu iz New Yorka (Sjedinjene Američke Države) za Sydney (Australija) ovog vikenda, prenose agencije. Na prvom od tri "superduga" testna leta, koje australski nacionalni prijevoznik Qantas planira ove godine, naučnici će pratiti učinke neprekidnog 19-satnog leta na putnike. Do 40 putnika i članova posade, većinom Qantasovih zaposlenika, bit će ukrcano u Boeing 787-9 u petak u New Yorku, a avion bi trebao sletjeti u Sydney u nedjelju ujutro. Letovi kompanije Singapore Airlines iz Singapura za New York, koji traju približno 18 sati, dosad su držali rekord najdužih neprekidnih komercijalnih letova. Avioni lete svakog dana sa singapurskog aerodroma Changi za Međunarodni aerodrom Newark u New Jerseyju. Broj putnika na Qantasovom letu ograničen je kako bi se minimizirala potrošnja goriva i omogućilo da avion preleti 16.000 kilometara bez punjenja. Nijedna aviokompanija dosad nije ostvarila takav podvig, koji je direktor Qantasa Alan Joyce nazvao "završnom granicom u avijaciji". Naučnici s dva australska univerziteta bit će u avionu kako bi pratili obrazac spavanja putnika, nivoe melatonina i potrošnju hrane. Piloti će također nositi uređaj koji prati njihove moždane valove i budnost. S obzirom na 15-satnu vremensku razliku između New Yorka i Sydneyja, učinak jet laga bit će pomno praćen. "Iz osnovne nauke o biološkom ritmu znamo da ljudi više osjećaju jet lag kad je veća vremenska razlika između polazišta i odredišta te kad se putuje prema istoku", rekao je za AFP profesor Stephen Simpson s Univerziteta u Sydneyju. "Međutim, jet lag ne pogađa sve jednako i potrebno nam je više istraživanja o tome šta doprinosi njemu i umoru od putovanja kako bismo pokušali smanjiti loše efekte dugih letova." Qantas je prošle godine uveo prvi direktni let iz zapadnog australskog grada Pertha za London, koji traje 17 sati i jedan je od najdužih putničkih letova na svijetu. Sljedećih mjeseci ta firma testirat će i let iz Londona za Sydney, dodaju agencije. Kompanija razmatra pokretanje komercijalnih letova na maratonskim rutama ako to ekonomske računice dozvole. Krajem godine bit će donesena odluka o opravdanosti letova. Joyce je rekao da je to "u konačnici poslovna odluka". Međutim, prepreke postoje i unutar kompanije. Naime, Qantasovi piloti zabrinuti su zbog utjecaja superdugih letova na sigurnosne standarde. Sindikat australskih i međunarodnih pilota (AIPA), koji predstavlja Qantasove pilote, saopćio je da će testni letovi "pružiti ograničene podatke koji neće prikazati stvarne uvjete leta". Direktor sigurnosti u AIPA-i Shane Loney zatražio je "dugotrajnu naučnu studiju" utjecaja na posadu.

Turska će što skorije nastaviti sa svojom ofanzivom na sjeveroistoku Sirije ukoliko se sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o pauzi u vojnoj operaciji protiv sirijskih Kurda u potpunosti ne provede, izjavio je u petak predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Erdogan je također izjavio novinarima da nije problem za Tursku ukoliko sirijske vladine snage, podržane Rusijom, uđu u regije očišćene od kurdske milicije YPG, dodajući kako Ankara ne namjerava ostati u regijama pod njihovom  kontrolom u sjevernoj Siriji. Kazao je da je izvijestio američkog predsjednika Donalda Trumpa o ofanzivi u telefonskom razgovoru dan prije nego što je pokrenuta. Dodao je da će "ono što je  neophodno biti učinjeno kada dođe pravo vrijeme", prenose agencije.

Zemlja je dar Božiji čovječanstvu. Čovjek je stvoren od zemlje, pa je ona tako životno važna supstanca ljudskog postojanja. Bog je izvor života, ali proširenje i održavanje života dato je zemlji. Ono što imetku daje bereket je saosjećanje i dijeljenje. Znak je to zahvalnosti Gospodaru na podarenim blagodatima ali i način spuštanja bereketa, kazao je na današnjoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji Mensur ef. Malkić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka izjavio je da se stara Bistrička stanica, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, vraća građanima Sarajeva.

Grad Goražde jedan je od dobitnika nagrade za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u kategoriji "Najbolje lokalne zajednice u 2019. godini". Nagrada je gradonačelniku Goražda Muhamedu Ramoviću dodijeljena na Drugom svjetskom kongresu poduzetnika koji je održan u Skoplju od 16. do 18. oktobra. Drugi svjetski kongres poduzetnika jedan je od najvećih poduzetničkih događaja na Balkanu u 2019. godini, koji je održan pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Sjeverne Makedonije. Međunarodni ekonomski forum "Perspektive Dubrovnik" i "Promo global Zagreb" na temelju odluke Međunarodnog komiteta za dodjelu Internacionalnih nagrada i priznanja za zajednice i institucije za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi "GLOBALLOCAL", dodijelio je nagrade i priznanja  za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj poduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi u kategoriji „Najbolje lokalne zajednice u 2019. godini“, a među nagrađenima je i Grad Goražde. Preuzimajući nagradu gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović govorio je o gradu na Drini, njegovim potencijalima, historiji i aktuelnim dešavanjima, te ih pozvao u Goražde.  Nagrade i priznanja “Globallocal” dodjeljena su i u drugim kategorijama. Između ostalog, organizovana je i Konferencija "GlobalLocal – proaktivne poduzetne zajednice kreiraju povoljan poduzetnički ekosistem". Drugi svjetski kongres poduzetnika - Sjeverna Makedonija 2019. okupio je  inventivne pojedince posvećene stvaranju novih vrijednosti, produbljivanju ekonomskih i svih drugih oblika povezivanja, okrenutih općem blagostanju i sigurnoj budućnosti u slobodi. Poduzetnici, okupljeni na Svjetskom kongresu, zajedno sa predstavnicima akademske zajednice, vlasti, industrije, civilnog društva i medija, smatraju svoju aktivnost kao neprekidni angažman, inovativan i odgovoran prema sebi i prema drugima, kao i prema okruženju u kojem djeluju.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) Anis Ajdinović izjavio je danas u Sarajevu da su u rekordnih 111.212 inspekcijskih nadzora u devet mjeseci 2019. godine utvrdili 3.891 prekršaj i izdali prekršajne naloge u iznosu od 5,48 miliona KM. Ajdinović je na konferenciji za novinare rekao da su u istom periodu van prometa stavljene robe u vrijednosti 915.237,63 KM, a odbijeno je i pet zahtjeva za uvoz. Dodao je da je u prvom ciklusu pojačanih inspekcijskih nadzora, od 18. marta do 21. jula, utvrđeno 3.230 prekršaja i izdati prekršajni nalozi u iznosu 4,5 miliona KM, te izrečeno 1.066 upravnih mjera od kojih se 175 odnosi na mjere privremene zabrane rada. "U istom periodu, Federalna uprave za inspekcijske poslove je u saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove evidentirala 4.055 radnika 'nacrno'", rekao je Ajdinović. Potcrtao je da borba protiv sive ekonomije podrazumijeva borbu protiv njena tri glavna pojavna oblika - neizdavanje fiskalnih računa, evindentiranje i suzbijanje rada 'nacrno', te suzbijanje nelegalnog prometa robe. Također, Ajdinović je najavio da će FUZIP nastaviti voditi evidenciju o prodaji robe sumnjivog kvaliteta, neovlaštenoj prodaji robe i usluga, kao i na suzbijanju prometa visokotarifne robe. Ivana Jusufbegović iz Federalne uprave za inspekcijske poslove istakla je da je, u okviru kontinuiranog provođenja redovnih inspekcijskih nadzora u rudnicima u FBiH, FUZIP 24. septembra započeo vršenje sveobuhvatnih inspekcijskih nadzora u RMU Banovići. Navela je da su u toku inspekcijskih nadzora u RMU Banovići uočeni brojni nedostaci u skoro svim oblastima rada, te je konstatovano da ranije naložene upravne mjere za otklanjanje nedostataka nisu u potunosti realizovane. Na pres-konferenciji je naglašeno da je u devet mjeseci 2019. godini federalni tržišni inspektorat izvršio 1.594 redovna nadzora, prilikom kojih je evidentirano 1.415 prekršaja i izdati su prekršajni nalozi od 2,44 miliona KM. U oblasti zaštite potrošača, u navedenom periodu evidentiran je 741 prekršaj, što podrazumijeva izdavanje prekršajnih naloga od 122.706,20 KM i 193 rješenja o otklanjanju nedostataka.